IMOart Forum Croaticum

Svakodnevnica => O jeziku, rode... => Autor teme: Slovak - 19 Prosinac 2009, 18:41:06 poslijepodne

Naslov: "Hrvatsko-srpski jezik"
Autor: Slovak - 19 Prosinac 2009, 18:41:06 poslijepodne
Dok sam bio dijete u školi i na televiziji se govorio jedan izumrli jezik, hrvatsko-srpski. Drugi dio složenice danas istjeravamo kako bi ostali čisti i jasni, ali ovaj drugi dio složenice stalno zapinje pod misli i mozak, kao  verbalno potiskivana praznina. Što više potiskujemo, to ono više hoće van, kako to biva i s jezikom. Danas, kad u ruke uzmem beogradski prijevod Hemingwaya, sve te zaboravljene riječi zazvuče mi kao odjek nekoga lijepog i ugodnog vremena. Hrvatski prijevod iz 2000neke ecova Otok prethodnoga dana pun je tipfelera i gramatičkih nejasnoća, kao da je rađen nabrzinu, da ga ima. Vani je napadao snijeg, sprema se teška jugovina.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: belevarac - 19 Prosinac 2009, 21:24:40 poslijepodne
Danas, kad u ruke uzmem beogradski prijevod Hemingwaya, sve te zaboravljene riječi zazvuče mi kao odjek nekoga lijepog i ugodnog vremena.

Savrshena odrednica (definition) ricsi "jugonostalgija" (jugotuzsje).
Je, napadalo je. Sprema se tezska Jugovina.
Naslov: egipat
Autor: glonga - 19 Prosinac 2009, 22:35:00 poslijepodne
poklon kabalistu

Nije kabala, već meteorolog. Izgleda da ne će sol poskupit, već će jugovina otopit led.

Čim malo zarupi, on bi u Egipat. Kad ožedniš pođi pravo i u četvrtak skreni desno.

Iđu i meni na živce nakladnici i grafičke pripreme koje misle da nelegalna vezija InDesigna može od bukve napravit nakladnika i nakladu.
Ovi su od 1918. mogli razvijat svekoliku nakladničku i prateće djelatnosti. Otiđi dikod, u Ercegovinu, u kakvu školsku knjižnicu da vidiš šta je toga SDP posla za lektire. To se ne da čitat. Nekto je ubio patku. Na brzinu. U mandatu. Nakladnici u RH traju kolik i jedna vlada. Ako ne žive od udžbenika. A ni Japanac ne može za 4 godine napravit engleski travnjak od rivine.
Zar humanisti ne čitaju Ecca u originalu? Ili barem na engleskom u elektroničkoj verziji?
Naslov: Odg: egipat
Autor: Slovak - 19 Prosinac 2009, 22:57:46 poslijepodne
Nije kabala, već meteorolog. Izgleda da ne će sol poskupit, već će jugovina otopit led.
Zar humanisti ne čitaju Ecca u originalu? Ili barem na engleskom u elektroničkoj verziji?
daleko sam od humanista. a više volim podrhtavanje papira nego vječno spori monitor.čitanjem kabale može se osjetilni svijet toliko usporiti da slike izgledaju ko fenomen pojavnosti kroz čije se tek treptaje nadzire bitak.
Vidim ti mislio na fukoovo klatno. 535 stranica, tvrdi uvez, veliki format. abulafija...
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 20 Prosinac 2009, 00:13:25 prijepodne
Najuočljivije jezične pogrješke su kada se rećemo, koristi riječ srpskohrvatskoga jezika u funkciji hrvatskoga standarda. To svi vide, to će svi pripomenut. Koristi ikavicu ili kakav lokalni govor, nitko neće reći ni riječi. Svi će reći: koji stil. Problem puritanstva u jeziku pokazuje samo našu kraku konjsku pamet koja ne vidi dalje od nosa. Sve drugačije jezične izrazbe nailaze na etiketu neznanja. Sve osim spomenute ikavice i standarda u raji jest nepismeno. E, pa, ako se čini svjesno ili slobodno, nije pogrješno.
Kako prljav jezik imam u glavi, uf...
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: likarija - 22 Siječanj 2010, 12:14:36 poslijepodne

?????????????????????????????????????????????????????????

http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/01/22/0036006.html?pos=n1 (http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/01/22/0036006.html?pos=n1)

Štednja na prvom mjestu
Iz EU-a se traži da vratimo hrvatsko-srpski jezik

"....Najčudniji amandman, iz čijeg se teksta ne može sa sigurnošću zaključiti kamo smjera, podnijele su dvije zastupnice Zelenih, Njemica Franziska Katharina Brantner i Nizozemka Marije Cornelissen.

"Europski parlament skreće pozornost na činjenicu da je originalni srpsko-hrvatski jezik sada podijeljen u razne službene jezike u nekim zemljama potencijalnim kandidatima, ističe da troškovi prijevoda i tumačenja znatno utječu na proračun institucija EU-a te poziva Komisiju da zajedno s hrvatskim vlastima prije pristupanja pronađe primjeran aranžman glede hrvatskog jezika koji neće sprječavati kasnije zaključivanje sveobuhvatnog sporazuma o jezicima s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom kada te zemlje postanu članice EU-a", glasi taj amandman.

Prema odredbama europskog zakonodavstva svaka zemlja članica ima pravo na to da njezin službeni jezik bude jedan od službenih jezika Europske unije. ..."

 :batina
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 22 Siječanj 2010, 22:03:20 poslijepodne
Anto Đapić podnio amandman... :P
Gosp. Anić ne izbacuje iz hrvatskoj jezičnog fundusa riječi koje su podjednako vlasništvo hrvatskoga i srpskoga jezika. Time bi se srbima prepustio jezični fond koji pripada hrvatskomu jeziku. Pa vi puritanci upirite!
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: belevarac - 23 Siječanj 2010, 00:50:18 prijepodne
Zum Beispiel?
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: glonga - 23 Siječanj 2010, 01:22:50 prijepodne

Zum Bleistift?

:)
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Trbotor - 23 Siječanj 2010, 12:05:47 poslijepodne
Was für eine politische Erziehung brauchen wir ?
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: belevarac - 23 Siječanj 2010, 20:19:05 poslijepodne
Ma jok sir, I asked Mr Slovak he quote some examples only. Let say word "uslov". Does Anich save this "Croatian word" for the future?
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 24 Siječanj 2010, 00:44:30 prijepodne
Ich kann deutsch verstenen und sprechen, aber nicht so gut. Franzozisch ich kann verstend pue petit, ili petit peu, e ecrit petit peu. Ali to nema veze. Fascinira me netrpeljivost prema dvostrukim riječima u izražavanju koje bi bilo imalo sumnjivo. Na primjer? Takmičenje mora biti natjecanje. Tečnost kao kvaliteta mora biti nekako drugačije. Fascinira me kako se jezik koji može biti autobiografski i intoniran nostalgijom ili običnim prisjećanjem i evokacijom minuloga za inteligentona čitatelja mora biti čišćen do mjere zaborava. A razlog?
Ich spreche
du sprichst
er, sie, es sprechen
wir sprechen
ihr sprichst
sie sprechen

Wollen sie mich une eglesien uniglot callen? Gib mir zehn tagen, und ich will spreche tres tres bien drei foreign langues, und ecrit bien, for a bet.of course. malo ega, vidim da se ložite...
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: likarija - 24 Siječanj 2010, 13:03:05 poslijepodne
Zum Beispiel?
Zum Bleistift?
:)
Ma jok sir, I asked Mr Slovak he quote some examples only. Let say word "uslov". Does Anich save this "Croatian word" for the future?

Šta ti je izvorni hrvatski, a... :spidom

 ;D ;D
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: belevarac - 24 Siječanj 2010, 13:08:48 poslijepodne
Šta ti je izvorni hrvatski, a... :spidom

 ;D ;D

Ma nije. Slovak je pocseo o "srpskohrvatskom", pa ne znajuchi shto je to, nabadamo po raznim jezicima, ne bi li napaplali.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 25 Siječanj 2010, 01:30:21 prijepodne
Ma nije. Slovak je pocseo o "srpskohrvatskom", pa ne znajuchi shto je to, nabadamo po raznim jezicima, ne bi li napaplali.
Oštro, ko kozja pišaka i oštrije, protestiram protiv belevarčeve izmjene u poretku moga naziva jeziku.
Dakle, hrvatsko srpski jezik je prethodni talog ovoga hrvatskoga jezika. (nestalo mi cigara) Sad ovi mlaki hrvati misle da je jezik ko mlivena kava, pustit vodu kroz filter na njemačkom aparatu za ekspres kavu i u papiru će ostat nečist. Ja sam više za opciju, kad već o kavi govorimo, onoga talijanskoga aprata na paru koji se ne misli nego lipo se od ledene vode topljenjem u paru obogaćuje aromom, reka bi rohatinski,i onda doživljava treću transformaciju kondenzacijom u gornjoj posudi, koja eto može izgledati vrlo kubistički s malo secesije.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Trbotor - 25 Siječanj 2010, 10:45:41 prijepodne

er, sie, es sprechen




Um Gottes Willen!
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 25 Siječanj 2010, 15:33:03 poslijepodne
Um Gottes Willen!
Ja, es ist nicht gut. er, sie, es spricht?ili spricht.ich brauche ein beruchgungstablete fur mein diagnosen. brauchen sie ein beruchungstablete?maria lebt im einen kleinen dorf im tirol, das dorf befindet sich unter grossglockner.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: likarija - 23 Veljača 2010, 14:47:03 poslijepodne


HSP počeo prikupljanje potpisa za referendum o statusu ćirilice u Vukovaru

Uvođenje ćirilice na mala vrata u Vukovaru posljedica je dogovora koji su postigli HDZ i SDSS kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini', poručuju iz HSP-a[/b]

VUKOVAR - Potpise za raspisivanje referenduma o uporabi ćiriličnog pisma i srpskog jezika u Vukovaru počeli su u utorak u vukovarskom središtu prikupljati članovi Hrvatske stranke prava.

HSP-ovci namjeravaju prikupiti dovoljno potpisa kako bi pred Gradskim vijećem potaknuli raspisivanje referenduma s pitanjem: Želite li da se ukine stavak 3. Članka 61. Statuta grada Vukovara koji daje pravo uporabe srpskog jezika i ćiriličnog pisma u službenoj komunikaciji i javnim poslovima iz samoupravnog djelokruga Grada Vukovara. Pravaši su tim povodom održali i konferenciju za novinare kojoj je nazočio i stranački predsjednik Danijel Srb.

- Uvođenje ćirilice na mala vrata u Vukovaru posljedica je dogovora koji su postigli HDZ i SDSS kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini, prokomentirao je Danijel Srb dodajući kako su „po istom principu općine s većinskim srpskim stanovništvom iz državnog proračuna dobile enormne novce, za razliku od općina koje su teško stradale u Domovinskom ratu“.

http://www.jutarnji.hr/vukovar--hsp-poceo-prikupljanje-potpisa-za-referendum-o-statusu-cirilice/584574/ (http://www.jutarnji.hr/vukovar--hsp-poceo-prikupljanje-potpisa-za-referendum-o-statusu-cirilice/584574/)
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Trbotor - 26 Veljača 2010, 14:36:30 poslijepodne
Kao što nitko više ne smatra istim jezikom češki i slovački (u ustavu Čehoslovačke Republike iz 1920. postojao je naziv čehoslovački jezik), danski i norveški, tako treba napustiti naziv srpskohrvatski gdje se on još upotrebljava, jer je neprihvatljiv s lingvističkoga, sociolingvističkoga, političkoga i drugih gledišta. S političkoga gledišta suvereno je pravo hrvatskoga naroda da svoj jezik naziva svojim narodnim imenom i sada kada postoji hrvatska država, Republika Hrvatska, i kada u njezinu Ustavu u čl. 12 piše: »U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski književni jezik...«, naziv hrvatski jezik treba upotrebljavati kad god je riječ o njegovu sadržaju. Kad uzmemo u obzir i činjenicu da je u SR Jugoslaviji napušten naziv srpskohrvatski jezik, a uveden samo srpski jezik, sad će to biti prihvatljivo i onima koji nisu upućeni u pojedinosti o kojima je ovdje bila riječ.

http://hjp.srce.hr/index.php?show=povijest&chapter=34-poseban_jezik (http://hjp.srce.hr/index.php?show=povijest&chapter=34-poseban_jezik)
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 26 Veljača 2010, 16:16:25 poslijepodne
Tako je, povikaše seljaci. I spališe arhivu hrvatsko-srpskoga kao što to činiše i barbari u pohodu na gradove rimskoga carstva.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Trbotor - 26 Veljača 2010, 18:25:18 poslijepodne
Tako je, povikaše seljaci. I spališe arhivu hrvatsko-srpskoga kao što to činiše i barbari u pohodu na gradove rimskoga carstva.

"Tako je!", povikaše seljaci, skinuše gaće i skočiše u koprive.

http://babl.blog.hr/2007/04/1622493435/legenda-o-covjekuvadicepu-2.html (http://babl.blog.hr/2007/04/1622493435/legenda-o-covjekuvadicepu-2.html)
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Trbotor - 26 Veljača 2010, 18:30:07 poslijepodne
Inače, držim da omalovažavanje / pežoriranje seljaka kao staleža i kao ljudi prvenstveno personalizira (čeho)slovaka.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 26 Veljača 2010, 22:02:14 poslijepodne
Inače, držim da omalovažavanje / pežoriranje seljaka kao staleža i kao ljudi prvenstveno personalizira (čeho)slovaka.

misliš mene? ne, ja samo govorim slengom kojega je svaka promišljena glava dosegla. ako me ne ubrajaš u takve glave, bar dopusti jednoj mi misli da bude takva.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 26 Veljača 2010, 23:46:05 poslijepodne
Inače, držim da omalovažavanje / pežoriranje seljaka kao staleža i kao ljudi prvenstveno personalizira (čeho)slovaka.

Kad već udaraš, ne sviđa mi se tvoja uzdignutost koju njeguješ na forumu kao visokoeficijentan inteligent koji misli da će morati pred svima pokazati pišu ako ne odgovori visokohermetičnim linkom. btw. primjedba ti je krajnje zločesta, ali njegujem i takav izraz budući da se ipak radi samo o forumu. u privatnom odnosu bih ti se na ovo nasmijao. ;D
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: belevarac - 27 Veljača 2010, 22:18:05 poslijepodne
... visokoeficijentan inteligent ... visokohermetičnim linkom.

Deder neka mi samo nietko kazse da ne postoji srbsko-hrvatski!
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 28 Veljača 2010, 16:54:00 poslijepodne
Deder neka mi samo nietko kazse da ne postoji srbsko-hrvatski!
hvala! starat ću se!
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 28 Veljača 2010, 22:53:38 poslijepodne
dakle, srpskohrvatski postoji, njime se izražava u određenoj vrsti trenutaka kao što se nekad to čini ikavicom. kolika je njegova utemeljenost, kolika mu je kratka povijest i ima li uopće pravo na povijest, je li zato manje ili jednakovrijedan dalo bi se mudrovati. zato, drugovi, slobodno pišite srpskohrvatskim ili hrvatskosprskim ako vas muči standard. viva la historia marginalis! ;D
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Trbotor - 01 Ožujak 2010, 17:21:45 poslijepodne
Kad već udaraš, ne sviđa mi se tvoja uzdignutost koju njeguješ na forumu kao visokoeficijentan inteligent koji misli da će morati pred svima pokazati pišu ako ne odgovori visokohermetičnim linkom. btw. primjedba ti je krajnje zločesta, ali njegujem i takav izraz budući da se ipak radi samo o forumu. u privatnom odnosu bih ti se na ovo nasmijao. ;D

Meine Heimat ist für mich meine Sprache. Nur und immer meine kroatische Sprache.
Herr (tschecho)slowak,wo ist deine Heimat?
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Trbotor - 01 Ožujak 2010, 18:47:54 poslijepodne
viva la historia marginalis! ;D
                ?

Vivat historia marginalis! (latine)
Evviva historia marginal! (espagnol)
Evviva l'istoria marginale!(italiano)
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 01 Ožujak 2010, 19:17:47 poslijepodne
                ?

Vivat historia marginalis! (latine)
Evviva historia marginal! (espagnol)
Evviva l'istoria marginale!(italiano)

Vele danke!
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Trbotor - 04 Ožujak 2010, 15:49:05 poslijepodne
Vele danke!

Google          Napredno pretraživanje

Pretraži:  web  stranice na hrvatskom jeziku  stranice iz zemlje: Hrvatska

Web
Prikaži opcije...

 Rezultati 1 - 10 od približno 564 za "Vele danke". (0,19 sek.)
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 04 Ožujak 2010, 21:17:45 poslijepodne
“Laku noć” – zborno mi otpjevaju pokojna mama Marta, još više umrla prva žena Branka Jurjević – Jerman, Martek... najpokojni flašasti frend Nikola Bolonić – Đebo, svi mrtvi Gorgonaši, kompjuter, mobitel, šparhet, frižider i druga živa i mrtva bića i predmeti. “Danke, dragi svi”; vele im moje krvave oči nalik na kobasaste krvavice (hvala Stipetu – on je najme začetnik “HIK”! filozofskog pravca eritrocitnog stakloizma; op. Kapo von Šešula Chat)... zaklope se poklopnim kapcima, ter “vasceo organizam” potone u OCEAN SNA, na par morskih milja dubine. Recimo, ondje gdje je sve moguće i “normalno”.

na: http://www.zarez.hr/172/rijeci1.htm (http://www.zarez.hr/172/rijeci1.htm)
Naslov: kletva izdajici radovana
Autor: Slovak - 30 Ožujak 2010, 17:47:47 poslijepodne
Kletva na onoga ko izda Karadžića bačena je i u narodnoj pesmi:
„Siđi, Rašo, siđi sa planine
nisi siš‘o četiri godine.
Radovane, jelika te krije,
čuvaju te vuci s Romanije.
Ide „merdžo“ preko Trebevića
i on vozi Rašu Karadžića.
Kiša pada na jelove grane,
đe si sada, brate Radovane.
Nek je nama gore Romanije,
Rašu čuva sveti Vasilije.
U pećini gore Romanije
Raša s Ratkom rujno vino pije.
Romanijo, ostaćeš bez grana
ako izdaš brata Radovana.
Radovane, da te nije bilo
srpsko bi se salomilo krilo.
Vrati nam se Karadžiću Rade,
srpska vojska da ti raport dade.
Romanijo, naša majko draga,
Radovana sačuvaj od gada
Ko izdao Radovana,
ne doček‘o Đurđevdana
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Trbotor - 04 Travanj 2010, 20:53:25 poslijepodne
Ist normalität für dich persönlich etwas persönliches oder etwas unpersönliches?

http://www.kosovska-vitina.page.tl/Srpski-izdajnici.htm (http://www.kosovska-vitina.page.tl/Srpski-izdajnici.htm)
Naslov: 'prevaziđeni'
Autor: Potjeh - 21 Rujan 2010, 08:28:32 prijepodne
Hrvatski i srpski standardni jezici se razlikuju u:
1. grafiji (latinica i ćirilica)
2. fonetici (oko 100 zakona u akcentuaciji)
3. gramatici i sintaksi (oko 100 zakona)
4. pravopisu (iako oba jezika rabe fonološki pravopis, u hrvatskome je nazočno morfonološko načelo u nizu propisa, dok se srpski jezik sve više «fonetizira» u pravopisnim odredbama)
5. morfologiji (preko 300 pravila)
6. semantici (razlike u semantici su previše složena ustroja da bi se prikazale u ovako kratkom prijegledu)
7. rječniku (oko 30% različitih riječi koje su isključivo hrvatske ili srpske. U rječniku od 100.000 riječi, oko 40.000 je različito; po procjeni hrvatskoga jezikoslovca Dalibora Brozovića u korpusu od 500.000 riječi, hrvatski i srpski se razlikuju u 150.000 leksema).


despot_prevaziđeni (http://blog.vecernji.hr/zvonimir-despot/2010/08/17/prevaziden-srpskohrvatski-jezik-snjezane-kordic/)
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: belevarac - 21 Rujan 2010, 18:43:50 poslijepodne
A hrvatski i ukrajinski? Bas me to zanima.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Potjeh - 01 Listopad 2010, 14:50:34 poslijepodne
razgovor s profesoricom sandrom ham (http://www.vecernji.hr/vijesti/ni-milicije-nisu-hrvatskog-srpskog-napravile-jedan-jezik-clanak-189062)
Naslov: Republika Hrvatska ili Republika Srpsko-Hrvatska?
Autor: benco - 28 Listopad 2010, 23:04:05 poslijepodne
Dok sam bio dijete u školi i na televiziji se govorio jedan izumrli jezik, hrvatsko-srpski. Drugi dio složenice danas istjeravamo kako bi ostali čisti i jasni, ali ovaj drugi dio složenice stalno zapinje pod misli i mozak, kao  verbalno potiskivana praznina. Što više potiskujemo, to ono više hoće van, kako to biva i s jezikom. Danas, kad u ruke uzmem beogradski prijevod Hemingwaya, sve te zaboravljene riječi zazvuče mi kao odjek nekoga lijepog i ugodnog vremena. Hrvatski prijevod iz 2000neke ecova Otok prethodnoga dana pun je tipfelera i gramatičkih nejasnoća, kao da je rađen nabrzinu, da ga ima. Vani je napadao snijeg, sprema se teška jugovina.

Evo Slovaku se ostvaruje želja i "sve te zaboravljene riječi zazvuče mi kao odjek nekoga lijepog i ugodnog vremena" bivaju sve više stvarnost prema razbacivanju proračuna Ministarstva kulture zemlje koja se još uvijek zove Republika Hrvatska, a ne Republika Srpsko-Hrvatska.

http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=7062:prijava-hkv-a-protiv-odgovornih-osoba-u-ministarstvu-kulture-rh-zbog-sufinanciranja-knjige-qjezik-i-nacionalizamq&catid=17:hkv-priopenja&Itemid=9 (http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=7062:prijava-hkv-a-protiv-odgovornih-osoba-u-ministarstvu-kulture-rh-zbog-sufinanciranja-knjige-qjezik-i-nacionalizamq&catid=17:hkv-priopenja&Itemid=9)

Hrvatsko kulturno vijeće podnijelo je prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu protiv odgovornih osoba u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske u svezi sa sufinanciranjem knjige Snježane Kordić "Jezik i nacionalizam". Prijava je podenesena protiv Čedomira Višnjića, ravnatelja Uprave za knjigu i knjižnice u Ministarstvu kulture RH i ministra Bože Biškupića.

U prijavi se navodi da su rečene osobe propuštanjem dužnoga nadzora nesavjesno postupale u obavljanju službe, dopustivši da Ministarstvo kulture neosnovano, protuzakonito i protuustavno sufinancira knjigu Snježane Kordić "Jezik i nacionalizam", nakladnika "Durieux", pa su time prouzročili povredu prava drugoga, odnosno imovinsku štetu.

U obrazloženju se navodi da je knjiga "Jezik i nacionalizam" upravljena protiv hrvatske kulture, hrvatskoga kulturnog identiteta i hrvatskoga jezika, te zbog toga nije smjela biti sufinancirana iz državnoga proračuna RH. U knjizi se suvremena demokratska hrvatska država uspoređuje s nacističkom Njemačkom, osporava se Ustav RH u dijelu koji govori o hrvatskome jeziku u službenoj uporabi, te negira pravo hrvatskoga naroda da svoj jezik naziva svojim, narodnim imenom.

Istodobno knjiga zastupa neznanstvenu tezu o postojanju nepostojećega srpskohrvatskog jezika. Prijava je podnesena temeljem članka 339. Kaznenog zakona u kojemu se navodi teža povreda prava drugoga. U ovom slučaju povrijeđena su prava više od tisuće članova Hrvatskoga kulturnog vijeća i prava hrvatskoga naroda u cjelini. U ime HKV-a prijavu je potpisao predsjednik udruge, književnik Hrvoje Hitrec.

Naslov: Nove agresije na hrvatski jezik
Autor: OriloGorilo - 05 Studeni 2010, 11:06:55 prijepodne
Zašto biste neizostavno trebali biti nazočni tribini HKV-a pod nazivom „Nove agresije na hrvatski jezik"

 

Podzemni, prizemni, znanstveno neargumentirani, pritajeni i javni napadi na hrvatski jezik počeli su prije deset godina, a u zadnjih nekoliko godina poprimili su zastrašujuće oblike. Oni dolaze iznutra i izvana. U samoj Hrvatskoj na djelu su prepoznatljive tendencije u crvenožutom tisku, ali i u komercijalnim elektronskim medijima (u rukama stranaca) da se hrvatski jezik što više "prilagodi" ostalim južnoslavenskim jezicima, a smisao te težnje je u kolonijalnom razmišljanju, političkoj (doista opasnoj) namjeri, ali ima i financijsku pozadinu. Za sada nitko od tih poslenika ne osporava ustavnu odredbu o hrvatskome jeziku u službenoj uporabi, ali ju u praksi omalovažava, što nije čudno jer se radi o apologetima jugoslavenstva pa time i nepostojećega srpskohrvatskog jezika.

U Europi i svijetu hrvatski jezik još nema status kakav bi trebao imati s obzirom na svoju neupitnu posebnost. Katedre na mnogim sveučilištima ne priznaju zasebnost hrvatskoga jezika, a i među mnogim stranim slavistima još lutaju magle jugoslavjanstva. No ima i onih slavista i kroatista koji su su se iskreno spustili u dubinu povijesnoga razvitka hrvatskoga jezika i potpuno razumjeli jedinstvenost "hrvatskoga slučaja" te postali pobornicima jedine istine o hrvatskome jeziku i njegovu standardnom, književnom obliku.

O svemu rečenom i još koječemu (najnovijoj aferi u svezi s pamfletom o jeziku) bit će riječi na tribini Hrvatskoga kulturnog vijeća u ponedjeljak, 8. studenoga u 19 sati, u dvorani "Hrvatskoga slova". Naravno da ćemo tekstove govornika na tribini objaviti na internetskim stranicama HKV-a.

Nastupit će dr. sc. Nataša Bašić, gospođa Jasmina Nikić, doc. dr. sc Mario Grčević i nižepotpisani, a bit će pročitani tekstovi dr. Sande Ham koju su obveze spriječile da dođe iz Osijeka u Zagreb, te briljantnoga ruskog slavista i kroatista Bagdasarova iz Moskve, koji je nedavno bio u Hrvatskoj i primio Ininu nagradu za promicanje hrvatske kulture.

Hrvoje Hitrec


Izvor:
HKV (http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=7097:zato-biste-neizostavno-trebali-biti-nazoni-tribini-hkv-a-pod-nazivom-nove-agresije-na-hrvatski-jezikq&catid=93:hrvoje-hitrec&Itemid=33)
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Zavelim - 05 Studeni 2010, 13:15:33 poslijepodne
Hrvatski postaje 24. službeni jezik Europske unije (http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatski-postaje-24-sluzbeni-jezik-europske-unije-clanak-211879)



Hrvatski jezik postat će nakon ulaske Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije 24. službeni jezik EU. Zaključit će se to na Međuvladinoj pristupnoj konferenciji Hrvatske i EU u petak, na kojoj će se zatvoriti poglavlje Ustanove. Hrvatski građani moći će pisati institucijama EU na hrvatskom i od njih dobiti odgovor na – hrvatskom jeziku.

...
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 05 Studeni 2010, 19:46:51 poslijepodne
Hrvatski postaje 24. službeni jezik Europske unije (http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatski-postaje-24-sluzbeni-jezik-europske-unije-clanak-211879)



Hrvatski jezik postat će nakon ulaske Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije 24. službeni jezik EU. Zaključit će se to na Međuvladinoj pristupnoj konferenciji Hrvatske i EU u petak, na kojoj će se zatvoriti poglavlje Ustanove. Hrvatski građani moći će pisati institucijama EU na hrvatskom i od njih dobiti odgovor na – hrvatskom jeziku.

...



eto, da se nismo pobunili, siguro bi pisma u europu morali pisati srpskim. sad je i to svima jasno, ima jezik hrvatski. možda bi, a, to, tribalo još jednom digdi ponovit, a. da budemo siguri... ima jezik hrvatski. a, bilo ga je i prije, a, samo se zvao malko drugačije, a. a ćirilica se, a, učila zasebno, a, i srpska književnost, a, bar dok sam ja išo u školu. a čiji je andrić. je'l naš ili njijov i čiji sam ja? a?
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Zavelim - 05 Studeni 2010, 19:51:16 poslijepodne
naš dok je pisa po naški, kasnije je njijov
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 05 Studeni 2010, 20:14:08 poslijepodne
naš dok je pisa po naški, kasnije je njijov
Undan pola-pola. A čija će biti desna, a čija liva strana. Ja bi da nami bude ona strana kojon je drža olovku, njiman druga, kojon je mislio.
Naslov: a.b.šimić- Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 17 Prosinac 2010, 08:38:25 prijepodne
Antun Branko ŠIMIĆ
E
(1918)

[Antun Branko Šimić, Sabrana djela, Knjiga III, Proza II,
Rani napisi, str. 418–421. Znanje, Zagreb 1960]

Anketa Skerlića o dijalektu zajedničkom u literaturi jugoslavenskoj, postavljena pre nekoliko godina, dobronamerna, rešena već onda, uglavnom, za sve one koji jesu nešto, i ponovljena pred neko vreme dala jedan nesretan čas da mogu svi naši filolozi napunjati malone sve naše revije i sve naše novine suvišnostima i nesnosnostima. Ko pita naše filologe za njihova »mišljenja«? Šta je briga sve nas za mišljenja filologa kakvih? Jugoslavijo, zar tebi i filolozi imaju nešta da kažu! Oni koji svojom sterilnom naukom, sterilnijom i od same arheologije takozvane, stoje izvan onoga što je život duha, izvan svega onoga što se nije okamenilo nego se kreće: postaje. Ti filolozi takozvani uvek su kasali za kulturom i vremenom; ne znajući da se na njih niko i ne obazire i da niko ne sluša šuma njihovih koraka.

Svakiput kad ih sreća zapane, oni se raspišu, raspričaju, rasprskavaju se u razglabanjima koja, izrasla iz nikoga, nisu ništa i ni za koga. Trebalo bi pitati kakva đavola, koji se razume u profetstva, dokle će oni, u nas, disputovati o ekavskom ili ijekavskom dijalektu. Njihova je suvišna filološka disputacija postala jedna dosada, i potreba je da se protestuje. Motivi nekog bogdaprosti kakvi, bezbrojni, neuračunljivi, vredni samo za filologe, neodlučnost, besmislenost, bezvoljnost, neživotnost, nepokretnost sadržaj su njihovih članaka. Nikada živo, puno, uvereno i uverljivo i sa značenjem jednim mišljenje jedno svoje. Oni su i za ekavski i za ijekavski dijalekt u isti mah, ponajviše; to će reći oni bi voleli da sve ostane »po starome« no nemoćni i bez pokretnosti, bez vere, oni se boje da to kažu i onda zaobilaze, doterujući kadšto donakraj jedne komike neuporedive (M. Stojković neki, u Hrvatskoj Njivi, napriliku). Mrtva mišljenja mrtvih duhova.

Iz jednog filološkog članka u Hrvatskoj Njivi, napisana s tendencijom da ne samo ne krene nego da zaustavi stvari:

    Po mom mišljenju bila bi velika šteta, da se iz književnosti ukloni taj lijepi govor kakav je ijekavski.

    Koji Srbin ne uživa u muzikalnosti i ljepoti onoga (ijekavskoga) jezika?

    Samo neka najprije filolozistalno uglave, gdje treba pisati ovako, gdje onako, pa će se već lako naučiti.

Misli li ovaj gospodin filolog da je potrebno da se čuje baš i njegovo mnijenje? Navlastito, kad je njegovo »mnijenje« da sve bude »kao i dosada«, i mišljenje čoveka koji nije pisac uopšte i koji će napisati za celoga života nekoliko članaka ako bude nekoliko ovakvih anketa. Zar da nešto odluče i odmere filolozi, koji pored toga što su filolozi, nisu pisci, ni dobri, ni loši, ponajviše, i nasreću. Ako napišu kakvu monografiju uopšte o kakvom nepravilnom genitivu u starih dubrovačkih pisaca ili o etimologiji imena: Relja od Pazara, ne će, valjda, niko reći da su što napisali.

Filološka obrana ijekavskog dijalekta je uvek nevažna i često nasmejava. Tradicija neka. O kad ćemo izbaciti svi iz naših duša tu reč koja uvek čini jednu smetnju. Vuk i Daničić. Zar da se danas pozivamo na Vuka ili Daničića. Filolozi, šta mislite bi li i danas Vuk ili Daničić mislili kao u svoje vreme. Naslanjati se na tradiciju i na misli onih koji su bili često je naslanjati se na jednu mrtvu stvar i na jedne mrtve misli. Načinite da sve stvari budu danas kao u vreme Vuka ili Daničića, i vaše pozivanje na ovu dvojicu ne će biti barem apsurdno.

Naši filolozi brane ijekavski dijalekat i radi »muzikalnosti i lepote«. Naši se filolozi dakle razumeju i u muziku i u lepotu. O filologijo. O muziko razumljiva filolozima. O lepoto. Zabacajući jednu, ne znam kakvom bih je nazvao, tezu da ijekavski dijalekt ima više »muzikalnosti i lepote« nego ekavski, zar da i jezik merimo merilom lepote ili mekoće ili slatkoće. Nisu naši filolozi bez slatkog estetstva, meke su to dušice jedne poklonjene lepoti mekoći i slatkoći. O dušice naših filologa, nije li svakoj naciji »najlepši« njen jezik? Nije li vama »lepši« ijekavski dijalekt jer ste se već na njega priučili, ekavcima »lepši« ekavski jer su ga ili u detinjstvu naučili ili se posle na nj priučili? Jezik je ekspresija u reči i nema ništa zajedno s tom lepotom nekom. Sve, sve, sve je tačna ekspresija u reči koja je razumljiva onima kojima treba da je razumljiva, i besmislica je »lepa« ili »lepša« ekspresija ako ne znači tačna ili tačnija ekspresija osećaja ili misli. Ako pišem ekavskim dijalektom pišem njime radi posve drugih motiva nego li su ti izmišljeni, estetski nekakvi. Estetstvo, lepotu, slatkoću, mekoću ostavljam dušicama naših filologa, naučnih usedelica u ovom slučaju.

Jedna odluka najvažnija i jedina o zajedničkom dijalektu je jedna odluka naših pisaca; dakako.

Dovoljno je jasno koji će dijalekat da nam bude zajednički ako kažemo da većina naših najboljih pisaca pišu ekavskim dijalektom, da rođeni »ijekavci« postaju »ekavci« (Dučić, Mitrinović, V. Milićević) da nijedan »ekavac« ne postaje »ijekavac« i po tom da je svaki dan sve više »ekavaca«, sve manje »ijekavaca« u literaturi.

Ako dakle samo, većim delom, lošiji pisci pišu ijekavskim dijalektom, ko će da spasi ijekavski dijalekt? Filolozi? loši pisci? muzikalnost? lepota, slatkoća, mekoća?

Pregaziće se bez sentimentalnosti i bez slabosti za neku izmišljenu tradiciju preko ijekavskog dijalekta, preko filologa, loših pisaca, preko muzikalnosti, lepote, slatkoće, mekoće.

    (Dva tri neodlučna koji pišu i jednim i drugim dijalektom, odlučiće se nakoncu, ipak, razume se, za onaj dijalekt koji pobedi; ma da sada u tom svomu obostranstvu sećaju na onoga Lukijana Mušickoga koji je u istoj reči pisao jedno latinsko drugo ćirilsko slovo naizmence.)

Ne čekajući šta će reći filolozi mlađi su pisci nekada »ijekavci« počeli da pišu ekavskim dijalektom. Za njih je taj problem rešen, i oni idu dalje. Ostavljajući za sobom dokone kojima je volja da se natežu i da naklapaju. Mladi dobri pisci ne trebaju filologa da ih uče koje će reči upotrebljavati. Upotrebljavaće one reči koje im budu trebale. Ako im bude potreba, oni će stvarati i nove reči; oni će od glagola izdelovati nove imenice, od prideva nove glagole, od imenica nove prideve; sve onako kako to »dosada« nije bilo; na užas i na uprepaštenje filolozima koji jezik drže za stvar iz muzeja, kao nešto što stoji, a ne što se stvara i postaje. Moj jezik nije jezik kakva filologa. Jezik je život nerazumljiv filolozima.

Po odluci naših najboljih pisaca i po broju naroda koji njime govori (kajkavci i Slovenci pripadaju ovamo takođe) i po tome što je ijekavski dijalekt jedna nemogućnost da bude zajedničkim jezikom, jasno je da je ekavski dijalekt jezik Jugoslavije. Problem teški zasada Slovenaca i lakši ćirilice, umesto koje treba da se zajednički prihvati latinica, rešiće vreme, kako je to dobro rekao g. Vladimir Ćorović u jednom članku (u Književnom Jugu), koji jedini od svih u poslednje vreme napisanih nije bio suvišan i kazao sve što ima reći o stvarima. Svi filolozi i pre i posle g. Ćorovića kazali su da nisu trebali ništa da govore.

Za filologe imamo samo jedan pucanj u njihove filološke mozgove i

Idemo dalje.
Jedan od najžešćih napada na hrvatske filologe koji su tada mlade hrvatske književnike zagovornike ekavice s pravom upozoravali da se do hrvatskoga i srpskog jezičnog jedinstva ne može doći jednostavnom zamjenom ćirilice latinicom te napuštanjem (i)jekavice i prihvaćanjem ekavice.

http://hjp.srce.hr/index.php?show=povijest&chapter=21-a_b_simic (http://hjp.srce.hr/index.php?show=povijest&chapter=21-a_b_simic)
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: belevarac - 17 Prosinac 2010, 23:18:06 poslijepodne
Jedan od najvechih, ako ne i najvechi hrvatski pisnik, i jedan od najvechih hrvatskih jezicsnopoliticskih idiota. Kasnije je se malo okoperta, ali, shto tjesh, kad Preobrazsenja izadjoshe na chirilici i ekavici, ako se ne varam. Ikavac iz Drinovaca! Valjda je on jedini hercegovacski Hrvat koji se zalagao za ekavicu.

Ustvari, kad bolje razmislim, isto mu je otishao u jekavicu ili u ekavicu. Glavno da nije ondi gdi jest.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: golozlo - 18 Prosinac 2010, 11:18:17 prijepodne
Svaka čast velikom pesniku Šimiću , ali ne zbog njegovog favoriziranja ekavice već zato što je ubo  Beleverca i slične tamo gde treba!
Ovo je lep nauk za one koji svome rođenom i prirodno raznovrsnom jeziku ne daju daha i mira da se razvija kako treba , samo ga zakucavaju,prikivaju,muče... ne bi li svoj malodušni ego zadovoljili!

Što se tiče Snežane Kordić , šta reći nego srpska udba zaista radi svoj posao kako treba , i da će fala Bogu uvek imati nepresušni izvor agenata u Hrvatima prirodno sklonim izdajstvu svoga rođenog jezika! ;D

Jel moguće da hrvatska jezička javnost ima tako malo samopoštovanja i da svoj rođeni narod izgleda smatra glupim??!! , jer eto Sneža rekla par stvari a ovi skočili k'o opareni!
Ja zaista ovo ne razumem ovu paranoju?! , šta je u pitanju?! , jel ovo ljudi od struke i od nacionalne struke takođe smatraju da je njihov rođeni narod tupav i da će mic po mic polako ponovo prihvatati taj S-H ili H-S , pa je onda lagano postati i Jugosloveni i na kraju u finalu konačno i Srbi , što i jeste zapravo cilj udbe za koju radi Sneška! :smil443643319dc3d6ai:

Ljudi opustite se malo , ne prizivajte i ne davajte pažnju tome jer će vam se i ostvariti koliko ste navalili sa kukanjem! ;D
Pravite od sebe jezičke babaroge bez pravog razloga i preše , branite svoj rođeni jezik u svojoj rođenoj zemlji među svojim rođenim narodom je samo pokazatelj nedostatka samopouzdanja i samopoštovanja , i naravno aludiranja da je svoj rođeni narod naivan i na kraju balade i glup , jer će eto u svojoj ludosti ponovo postati govornici "nepostojećeg H-S" , pa onda Jugosloveni i na kraju i Srbi!

Ovo je toliko smešno i ujedno zanimljivo k'o crtani film u 7 i 15!! ;D

Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Zavelim - 18 Prosinac 2010, 11:35:31 prijepodne
ma Antun se navuka na Antu (Starčevića) pa udri po ekavici  :)
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Zavelim - 18 Prosinac 2010, 11:42:03 prijepodne
Slavoserbi su smetje naroda, vrsta ljudi koji se prodavaju svakomu tko i po što ih hoće, i svakomu kupcu davaju Hervatsku u nametak; versta ljudih, koje će svatko, ako se ne da više, kupiti i za zdelu krumpirah; ljudi koje imati svatko bi se stidio osim Austrie i drugih herđavih vladah; ljudih koji najverstnii možda bi dobil od prave vlade čiste lule; ljudih koji su po svojoj sužanjskoj naravi proti svemu što je dobro, slavno, veličanstveno; koji su kao zakleti narod hervatski zbrisati s lica zemlje, te o tomu i rade. To su Slavoserbi.

evo belevarac, vidiš da se i ekavica koje put more sasma lipo razumit  ;D
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: belevarac - 18 Prosinac 2010, 19:11:40 poslijepodne
Ovo je za nasheg Csarnogorca krajnje uvridljivo. Ali ne bih ja o sadrzsaju nego o jeziku. Csini mi se da Ante ovo "e" u "zdela" izgovara vishe kajkavskoekavski nego shtokavsko... Jopet, skidam kapu Antunu, jer se izmedju ijekavice i ekavice opriedilio za potonju (po onoj: budi djubre do kraja). Ikavica su i ekavica samosvojne i istodobno nastale. Ijekavica je mula ili mazga, krizsanac kenje i zdribca, odnosno kenjca i kobile, jezicsni bastard, jezicsni GMO, nastao kod vlashkih ovaca u planinama na potezu od Share do Maglicha i na turskoj dimiskinji raznesen prima jugo-, sivero- i zapadu. Ijekavica je prvi primir bratstva i jedinstva (lezbijstvo dolazi kasnije) Hrvata i Srba. Starosidioci, dinarci, Iliri, I2a2a-haplogrupci su ih htili ujediniti na tom vrazsjem jatu, koji nam svima tolika jada (jata) zadade. Ali jok! Mnogi misle da bi bolje bilo da se JAT odrzsao. Ovako, Croatia airlines samo gubitke prievozi.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 19 Prosinac 2010, 00:05:37 prijepodne
Šimićev sukob s jezikom i ocem, njegova prgava narav i nizak rast, mogli bi mu time prigovoriti njegovo odjezičenje. Potreba za ekstravagancijom, tražio je ekspresiju kroz šok vlastite svijesti jezikom toliko tuđijim od materinjeg, a opet ima nešto i materino u njemu. Što je onda bilo Ujeviću, velikom hrvatu, kako ga vole doživljavati neki kasnije? I njegova je zbirka tiskana na ćirilici i u Beogradu. Prisila centralizma? Uopće je uzaludno i štetno crpiti iz stoljetne mržnje dvaju naroda inspiraciju za priču o jeziku, o kulturi. Jer uspoređuje se i definira samo onaj koji se ne poznaje ili koji ne poznaje ili priznaje drugoga. Golozlo, ti si veliki Hrvat ovdje na forumu! Pričati o osamdesetima s nostalgijom, ugodnom nostalgijom, već odavno nije pravo na osobnu povijest, to je postalo jugonostalgija. Sjećanje na dinar, na izlaske, na prvu ljubav, i to! Pa zar to nije trajna šteta na slobodnu, zdravu ljudsku pamet?!
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: golozlo - 19 Prosinac 2010, 13:38:09 poslijepodne
Ovo je za nasheg Csarnogorca krajnje uvridljivo. Ali ne bih ja o sadrzsaju nego o jeziku. Csini mi se da Ante ovo "e" u "zdela" izgovara vishe kajkavskoekavski nego shtokavsko... Jopet, skidam kapu Antunu, jer se izmedju ijekavice i ekavice opriedilio za potonju (po onoj: budi djubre do kraja). Ikavica su i ekavica samosvojne i istodobno nastale. Ijekavica je mula ili mazga, krizsanac kenje i zdribca, odnosno kenjca i kobile, jezicsni bastard, jezicsni GMO, nastao kod vlashkih ovaca u planinama na potezu od Share do Maglicha i na turskoj dimiskinji raznesen prima jugo-, sivero- i zapadu. Ijekavica je prvi primir bratstva i jedinstva (lezbijstvo dolazi kasnije) Hrvata i Srba. Starosidioci, dinarci, Iliri, I2a2a-haplogrupci su ih htili ujediniti na tom vrazsjem jatu, koji nam svima tolika jada (jata) zadade. Ali jok! Mnogi misle da bi bolje bilo da se JAT odrzsao. Ovako, Croatia airlines samo gubitke prievozi.

Ooo vlaška mazgo stande' mirno da ti ga ućeram ka' pravi ijekavac!!

U životu ništa luđe nisam pročitao , ovakvo bolesno poimanje života se retko viđa!!

Jesu li Dubrovčani zapravo Halpogrupci ili su samo dobro tretirali kenjce i mazge?! , pa im se uvukla ta vrazsja vlaško-kozo*ebacska navika u izgovoru jata?!

Ako zamislim da sam ja neka hrvatska vlast , tebi i sličnima bi trebalo zabraniti bavljenjem jezikom i to ozakonjeno u ustavu pod lex-specialis!!
Jes' da je danas demokratija i da postoji sloboda govora i misli , ali tvoja štetnost,netolerancija,uskost i mržnja je kranje suprotno postavljena naspram jedne tako prirodne i lepe stvari kao što je jezik , tako da određeno kršenje prava na slobodu govora bi čak dobro došlo u razvoju demokratije u Hrvata ma koliko to kontradiktorno zvučalo!

Međutim sva sreća pa će sama demokratija taj posao odraditi , jednostavno izumirete ovako moralno nakazni po pitanju jezika i narodnog poimanja , obični ljudi i svi oni koji vole spontanost kroz umetnički prikaz će vam zabiti zadnji čavao u sanduk vaše ludosti od koje obični ljudi i ljudi od pera ne mogu disati i živeti normalno !

A ako ipak kojim slučajem se desi da opstanete ovaki kakvi ste i da napredni hrvatski puk ne uspe odmah izboriti se sa vama?! , tu će odmah naravno priskočiti haplogrupska udba i istinski Cvijićevi dinarci-crnorukaši da se to pitanje jezičkih Umjetnika(vishtacskih umitnika) za svagda!! ;D

I onda će Hrvati i Srbi govoriti hrvatskim i srpskim koji će biti isti ili različiti taman toliko koliko treba i koliko jesu , a ne koliko mu određuje klika "čistokrvnih" naglabatora mržnje i zatucanosti!!

Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: golozlo - 19 Prosinac 2010, 14:56:02 poslijepodne
Šimićev sukob s jezikom i ocem, njegova prgava narav i nizak rast, mogli bi mu time prigovoriti njegovo odjezičenje. Potreba za ekstravagancijom, tražio je ekspresiju kroz šok vlastite svijesti jezikom toliko tuđijim od materinjeg, a opet ima nešto i materino u njemu. Što je onda bilo Ujeviću, velikom hrvatu, kako ga vole doživljavati neki kasnije? I njegova je zbirka tiskana na ćirilici i u Beogradu. Prisila centralizma? Uopće je uzaludno i štetno crpiti iz stoljetne mržnje dvaju naroda inspiraciju za priču o jeziku, o kulturi. Jer uspoređuje se i definira samo onaj koji se ne poznaje ili koji ne poznaje ili priznaje drugoga. Golozlo, ti si veliki Hrvat ovdje na forumu! Pričati o osamdesetima s nostalgijom, ugodnom nostalgijom, već odavno nije pravo na osobnu povijest, to je postalo jugonostalgija. Sjećanje na dinar, na izlaske, na prvu ljubav, i to! Pa zar to nije trajna šteta na slobodnu, zdravu ljudsku pamet?!

Zaista Slovače ja te ne razumem?! , koje crne 80' i nostalgija neka?! -? , ja nisam Hrvat na ovom forumu a niti sam i Srbin , ja sam Golozlo ni manjeg niti većeg milokliza nego što jeste!

Percepcija pesnika i umetnika ti je skroz pomerena , pa kao da pesnici pišu pesme samo zarad rodnog kraja,neke puke ispravnosti jezika i nacije.
Zato i ne čudi Šimić što je ono napisao , jer je izgleda njemu bio pun milokliz onih koji postoje samo da bi kenjali o jeziku i kroz prizmu jezika prebrojavali krvna zrnca i lojalnost nacionalne ili bilo koje druge ideologije!

To je veliki kamen oko vrata pisanoj i izgovorenoj reči , i daj Bože da nestane jer će upravo pisana i izgovorena reč procvetati u potpunoj svojoj širini i lepoti!

Međutim lingvisti-ideolozi se neće tek tako dati u nepovrat , jer dobro znaju da njihovo zanimanje "Profesionalni Kenjci"(od glagola kenjati) može nestati i biti konačno prezreno , zato će se držati i stvarati paranoje sopstvenom narodu fatalističkim pristupom , tipa nestaćete i postaćete Jugosloveni pa i Srbi na kraju !

Što se tiče jugosnostalgije , za to me istinski zabole , ta tvorevina nije niti demokratski stvarana a niti je ni demokratski živela svoje godine , tako da je sasvim logično da je propala!
A što se tiče ljudi Hrvata i Srba?! , oni će živeti i biće Hrvati i Srbi kao što su bili ranije , a hoće li biti bliski ili ne?! , i koliki će biti intezitet toga?! , to nek' pokaže vreme jer fala Bogu niko nikog više u ništa neće naterati , a slobodna volja ma kakva bila se mora poštovati!
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: belevarac - 19 Prosinac 2010, 23:21:03 poslijepodne
Admine, zashto ukinu "Politiku", pa mi se sada istom "Jezik" zagadjuje?
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: golozlo - 20 Prosinac 2010, 02:30:03 prijepodne
Ovo se Beleverče odnosi na mene pretpostavljam?!

Ja sam napisao tj.tebi odgovorio upravo onako kako je i ova tema postavljena , a ona jeste po svemu političke prirode!
Ti jesi  u svom upisu aludirao na političke reference povodom teme , a to je pominjanje Jugoslavije , onda kao šlagvort fašističke dosetke prebrojavanje istorijskih narodnih grupa u smislu manje vrednih time što govore varijatnom jezika kojim govore!
Onda si počeo sa klasifikacijom po genetskim pitanjima ljudi koji govore određenim jezikom , što je tek posebno gnusno!
Onda aludiranje na neko bratstvo i jedinstvo , pa onda je valjda potez od Šare do Maglića i vlaških plemena sa turskom dimiskijom momenat koji treba da unizi taj narod i te govornike toga jezika kao niži u odnosu na tebe!

Licemerje izgleda nema kraja , jer u nedostatku valjanih argumenata i odgovora na moj post se služiš zvanjem admina , a nisi ga zvao niti si se bunio da je ubačena politka u tvoj reon kad je onaj Zavelim postavio onaj Starčevićev pasus koji se bavi politikom u toliko što karakteriše jedan narod na onakav način!
Ali nema veze , ja kao jedini Srbin ovde se ne ljutim niti me vređa takvo šta , to je isprazna priča davno prežvakana koja služi za sitna zadovoljstva malodušnika!

Mislim da je tebe povredio moj proročki stav o crnoj sudbini jezičkih manipulatora i siledžija kojima i ti nažalost tvoju i mnogih neopterećenih Hrvata pripadaš , tako da je sasvim logično da se neoglašavaš povodom mog posta već zoveš upomoć admina na najveći mogući licemerni način!

Ja znam da je ovo otprilike rođački forum i da sam već jednom bio banovan zbog nazovi trolanja jer me je navukao Zavelim svojim trolanjem koje naravno nije sankcionisano , ali nema veze neće mi glava otpasti zbog toga!
Ako je poenta da na ovoj temi gde se govori o S-H , H-S jeziku postoje samo oni koji su podobni i da jedni druge tapšete po ramenima ocrnjavajući neistomišljenike kojih i nema?! , onda te potpuno razumem za tvoj očajnički zov upomoć!

Pozdrav od Halpogrupca
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: glonga - 20 Prosinac 2010, 14:35:12 poslijepodne

Ekspresija od graha i kupusa

Junoša. A.B.Š. je rođen 18.11.1898. Objaviti na HJP (http://i40.tinypic.com/2lmq52x.png) (http://hjp.srce.hr/index.php?show=povijest&chapter=21-a_b_simic) ovaj članak bez navoda o godini rođenja autora i bez komentara u kojem će se makar spomenuti članak "Umjetnik i filolog" (1924.), ili bar dati referenca na autorovu bibliografiju, jest pravo čojstvo i junačtvo. Za današnje američke kriterije to je napisao malodobnik, nema 21 godinu. Reći ćeš, malodobnik je napisao i "Preobraženja". A što ono sam A.B.Š. veli o ekspresionizmu i ekspresionističkoj poeziji? Da ju može pisati dijete ili divljak? Sažetije: — Pljuni, ali se odrazi!
Zato, prije ili istodobno s pripravom ovakvih iztržaka preporučujem slijedeću lektiru uz kratke ganutljive opazke i iztržke iz te literature.

[1] Vlado Pandžić. Kronološki pregled života i književnog rada Antuna Branka Šimića. u: Molitva (http://i40.tinypic.com/2lmq52x.png) (http://webknjizara.hr/about-joomla?page=shop.product_details&flypage=flypage.tpl&product_id=86&category_id=2). Antun Branko Šimić. 2006. ISBN: 953-95328-0-9
[2] Ante Stamać. Znanstveni krug oko A. B. Šimića. (http://i40.tinypic.com/2lmq52x.png) (http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac389.nsf/AllWebDocs/Znanstveni_krug_oko_A._B._Simica_)
[3] Forumaš kisha @ forum.hr . O libidu i tuberkulozi. (http://i40.tinypic.com/2lmq52x.png) (http://www.forum.hr/showthread.php?t=140602)
Čisto da vidiš što se sve vrze oko Šimića i zašto su nužni neki radovi u Zborniku o kojem piše Stamać u [2].
[4] Melita Richter Malabotta. Život i vrijeme Tatjane Marinić, jedne od osnivača studija socijalnog rada u Hrvatskoj. (http://i40.tinypic.com/2lmq52x.png) (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=11451) u: Ljetopis socijalnog rada, Vol.13 No.1 Listopad 2006.  (http://www.cbd.int/cms/images/icon-doc.gif) (http://hrcak.srce.hr/file/11451)
Ovo da vidiš povijesnu uvjetovanost nastanka književnog djela, silnice i napose povijesne uvjete posthumnog opstanka i prezentacije književnog djela.
Zašto Kranjčević (http://i40.tinypic.com/2lmq52x.png) (http://www.sskranjcevic.hr) ima web mjesto sa sabranim i k tome digitaliziranim djelima, a Šimić nema? Nije li u europskoj pravnoj stečevini auktorsko pravo (copyright) nevažeće 70 godina nakon smrti auktora? Šimić (†2.5.1925.) je javno područje (public domain) od 1995.

Sa ćemo ponovit ekspresionizam, otić do Šimića ekspresionista, esejista… pa se vrnut na Šimića jezikoslovca (jezikoslovno đače-nedouče | thats it)

Hrvatski jezikoslovci navode različite etimologije riječi ekspresionizam. Klaićev rječnik [5] [6] u dva različita izdanja iste godine navodi francuski expressionisme i latinski exprimere. Anićev rječnik u tiskanom i web (http://i40.tinypic.com/2lmq52x.png) (http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=fF1hXhQ%3D&keyword=ekspresionizam) izdanju navodi uz francuski expressionnisme ≃ expression i njemački Expressionismus . Istim redom za riječ ekspresija (http://i40.tinypic.com/2lmq52x.png) (http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=fF1hXxg%3D&keyword=ekspresija) navode latinski: expressus, expressio, expressio < exprimere.
[5] Klaić, B. Rječnik stranih riječi, NZMH, Zagreb, 2002.
[6] Anić, Š., Klaić, N., Domović, Ž. Rječnik stranih riječi, Sani-plus, Zagreb, 2002.

Žmegač [7] piše: "Čuvši jednom u razgovoru obiteljskih gostiju riječ "ekspresionizam", pomislio sam da su predmet rasprave ekspresni vlakovi ili ekspresna dostava pošte, dakle stvari о kojima sam tada već ponešto znao. No davna bi zgoda bila posve nezanimljiva da u njoj neme skrivene istine. Pučkoškolac, dakako, nije mogao znati da je na svoj način, doista pučkom etimologijom, pogodio neka bitna svojstva fenomena."
[7] Žmegač, V. Antun Branko Šimić i europski ekspresionizam, u Rad br. 483, HAZU, Zagreb, 2002., str.&nbsp; 259—269.
http://hazu.arhivpro.hr/index.php?showdocument=1&docid=847&page=264 (http://hazu.arhivpro.hr/index.php?showdocument=1&docid=847&page=264)

Divković [8] 1900., dakle prije pojave ekspresionizma kao pravca po bilo kojem povjesničaru umjetnosti, za glagol exprimo daje u natuknicama: "1. istisnuti, izažeti, istiještiti… napose o izgovaranju: jasno izgovoriti, … istisnuti fizičkom ili moralnom silom: prinuditi, natjerati, prisiliti, istjerati, iznuditi… 2. o plastičkom umjetniku: živo prikazati… a. u govoru ili u pismu: jasno prikazati, opisati… nasljedovati koga ili što, prevesti, prevoditi… b. ponašanjem nasljedovati, ùgledati se u …, 3. podići… crpsti."
[8] Divković, M. Latinsko-hrvatski rječnik, reprint, Naprijed, Zagreb, 1997.

Riječ ekspresionist prvi koristi češki povjesničar umjetnosti Antonín Matějček 1910. kao suprotnost riječi impresionist: "Ekspresionist, prije svega, želi izraziti samoga sebe… [on odbacuje] neposrednu predodžbu i gradi na složenijim psihičkim strukturama… impresije i mentalne slike koje prolaze kroz duše umnih ljudi kao kroz filter koji ih čisti od svih sadržajnih naslaga kako bi proizveo njihovu čistu bit… [i koje] su asimilirane, kondenzira u općenitije forme, u tipove, koje prepisuje pomoću jednostavnih stenografskih formula i simbola."

Nijedan umjetnički pokret nije sam sebe nazvao - ekspresionizam. Georg Lewin pod pseudonimom Herwarth Walden počinje 1912. koristiti izraz ekspresionizam u svom polemičkom časopisu Der Sturm [Juriš] (Berlin, 1910—1932.). Izraz ekspresionizam se najčešće povezuje sa slikama i grafikama nastalim u Njemačkoj na prijelazu 19. u 20. stoljeće, a koje su izazvale akademsku tradiciju napose djelovanjem skupina Die Brücke [Most] i Der Blaue Reiter [Plavi jahač].
Ponestaje mi vremena za komentare.
http://en.wikipedia.org/wiki/Expressionism (http://en.wikipedia.org/wiki/Expressionism)
http://www.chh.de.free.fr/archiv/ESS/Deutsch/Expressionismus.pdf (http://www.chh.de.free.fr/archiv/ESS/Deutsch/Expressionismus.pdf)
http://de.wikipedia.org/wiki/Der_Sturm_(Zeitschrift (http://de.wikipedia.org/wiki/Der_Sturm_(Zeitschrift))
(Je li baš točno da su zbog rata Šimiću bili dostupni samo stari brojevi Der Sturma?)
Allmer T. Herwarth Walden und die Zeitschrift “Der Sturm”, Magisterklausur im Fach Publizistik & Kommunikationswissenschaft, FU Berlin, 2001.
http://www.tillmannallmer.de/2001/09/23/zeitschriften-der-avantgarde/ (http://www.tillmannallmer.de/2001/09/23/zeitschriften-der-avantgarde/)
Tko je sad se "usudio" prvi i prvi put uporabiti izraz "ekspresionizam"?
http://serdar-hizli-art.com/modern_painting/expressionism.htm (http://serdar-hizli-art.com/modern_painting/expressionism.htm)
O slavenskom i nordijskom duhu, vampirima…
https://www.ffri.hr/datoteke/Melita/izvedbeni_hjk2_predd.pdf (https://www.ffri.hr/datoteke/Melita/izvedbeni_hjk2_predd.pdf)
(Što to uče studente? Čiji je ekspresionizam rani, a čiji zreli?)

A sad Šimić na mreži.
http://hr.wikisource.org/wiki/Pjesme_ (http://hr.wikisource.org/wiki/Pjesme_)(Šimić)

Posebno ovo. Brešićeva Bibliografija časopisa Antuna Branka Šimića
http://www.hrvatskiplus.org/index.php?option=com_content&view=article&id=320:bresic-simic&catid=37:meandri-pjesnistva&Itemid=71 (http://www.hrvatskiplus.org/index.php?option=com_content&view=article&id=320:bresic-simic&catid=37:meandri-pjesnistva&Itemid=71)
www.hrvatskiplus.org/prilozi/dokumenti/anagram/Bresic_Simic.pdf (http://www.hrvatskiplus.org/prilozi/dokumenti/anagram/Bresic_Simic.pdf)

Ante Bašić
http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/080324.php (http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/080324.php)

Još Stamaća
http://www.matica.hr/Vijenac/vij224.nsf/AllWebDocs/esej2 (http://www.matica.hr/Vijenac/vij224.nsf/AllWebDocs/esej2)

Šimić je bećar i sevda(h)lija
http://www.most.ba/01920/013.htm (http://www.most.ba/01920/013.htm)

Šećer za kraj
Roman Karlović. Antun Branko Šimić, Il corpo e l’anima, dvojezično, izbor pjesama i prepjev na talijanski Giacomo Scotti, Il Laboratorio/Le edizioni, Nola, 2004.
http://www.dhk.hr/Republika/kritika_12_04_karlovic.pdf (http://www.dhk.hr/Republika/kritika_12_04_karlovic.pdf)
Završna Šimićeva o ekspresionizmu
"Gotovo uvijek govori se o ekspresionizmu Šimićeva pjesništva, pri čemu se misli na njegovu tehniku slikovne montaže, resku i prigušenu u isti mah. No, valja imati na umu i to da 1924.,četiri godine nakon objavljivanja Preobraženja, Šimić sama sebe opisuje u trećem licu kao 'paradoks čovjeka kojega također drže za nekakva ekspresionista; ali on nije kriv da ga zovu krivim imenom' na drugom mjestu dodaje kako 'danas, ja bih radije da ne budem ubrojen u to ekspresionistiko društvo.'"
Zrelija o Balkanu
"Tako mu neki srpski student, patriot, pošalje nekoliko pjesama za časopis, od kojih jedna počinje stihovima: 'Balkan mi je dao sve - / i snagu da zvezde sejem / u noći po horizontu', a Šimić komentira, ne bez humora: 'Ja vjerujem da to samo Balkan može dati svojim pjesnicima.'"

O ocu (uz usporedbu s današnjom i jučerašnjom mladeži koja zlostavlja roditelje)
"Moj otac mi neće dati novaca jer me smatra propalicom"

Trinaesto krme i trinaesto dijete. Je li Josipu "krstio" u Tatjanu čisto ekspresionistički? Je li mu Tatjana slika-ikonica mlade komsomolke u tadašnjoj sovjestkoj Rusiji?
"podsjećamo da mu je životna družica bila aktivistica Komunističke partije"

Out of control
"Zar vam nikada nije bilo čudno što kroz vas teče krv sama od sebe, bez vas, vaša ruka leži pred vama na stolu kao kakva životinja?"

Koje su činjenice prešućivane o Šimiću? Vidi [2]. Što je u Zborniku i zašto pisao fra Ante? Je li u pjesmi "Nađeni bog" baš panteizam ili je tu panteizam skup naslaga Tatjaninih komsomolaca koji su podučavali mladež o Šimićevoj poeziji? I dalje citiram Karlovića:
"Važno je primijetiti da Šimić nikad nije zaokružio svoju kozmologiju u konačnu metafizičku zamisao, kao što to nije pošlo za rukom ni njegovu trećem velikom uzoru, Nietzscheu – u slučaju potonjega, dovoljno je prelistati prvi svezak Heideggerove monografije da se čitatelj uvjeri u gotovo komični učinak Nietzscheovih nasumičnih Temeljâ Svijeta, koje je mijenjao iz godine u godinu u svojem kozmološkom nacrtu, a koje Heidegger beznadno pokušava organizirati u jedinstvenu kozmodiceju."

Zapravo, u odnosu na temu mi se učinilo da je Karlović. Nije nego Žmegač [7].
"Ali u isti je mah taj autor jedan od velikih "psovača" hrvatske književnosti - pisac koji poput napadačkih modernista u drugim suvremenim književnostima želi nasilno promijeniti odnos pjesnika prema jeziku, pa tako i prema komunikaciji sa čitateljima uopće. S obzirom da je odnos prema glavnom priopćajnom sustavu među središnjim problemima moderne misaone kulture, valja i eksponiranim hrvatskim piscima prići s toga gledišta."

U odnosu na članak prvi o filolozima Žmegač citira Šimića
 "Ja sam bio majmun. Kao što su majmuni, još i danas, neki moji vršnjaci pa i stariji od mene - a pri tom se farizejski tješim što sam ja bio majmun od svoje 17 -19, dok su oni od 25 - 30, i to 1923"

Daklem, zapravo Stamać [2]:
"Dvojac pak Bernardina Petrović i Tonka Marčić u kraćoj studiji Prevođenje u vidokrugu Antuna Branka Šimića govore o dvjema stvarima: o Šimićevim jezikoslovnim pogledima što su ih passim bile pobudile kritičke opaske o pojedinim tada izišlim prijevodima, te o njegovu vlastitom prevodilačkom radu. Glede prve djelatnosti Šimić je, zna se, darovito đače-nedouče, čijim laičkim a preuzetnim sudovima autorice posvećuju pozornost kao da su neka velika misao, valjda i zato jer im cijenu određuju čak i takvi kapaciteti kao što su profesori Pranjković i Samardžija. U znanosti glede kakva velikana ne moramo nekritički uzveličati baš sve! (Bio je Šimić zapravo darovit nestručnjak, premlad za valjanost svojih drsko odrješitih a netočnih sudova. Pravo na prevođenje Fausta, primjerice, osporio je čak i mome prezaslužnom preteči na tom poslu, Isi Velikanoviću!) "

Konačno, Slovak, najmanje od tebe se očekivao tako bombazan i selektivan pristup Šimiću. Do zla da si Stojić. Ili nunu. NHF
"Kome takav Hercegovac?"
http://feral.audiolinux.com/tpl/weekly1/article.tpl?IdLanguage=7&NrIssue=1177&NrSection=2&NrArticle=17905 (http://feral.audiolinux.com/tpl/weekly1/article.tpl?IdLanguage=7&NrIssue=1177&NrSection=2&NrArticle=17905)
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: belevarac - 21 Prosinac 2010, 00:39:35 prijepodne

Golozlo!

1. Na ovom besidishtu, kao uostalom i svakom inom, prividno se sastaju ljudi koji se medju se ne poznaju, e da bi razpravljali o onome shto ih zanima. I na Imoartu zna dochi do neslaganja, priepirka, pa i zsustrih svadja, ali se tocsno znade granica pristojnosti koju se ne prielazi, i koju se ne dopushta prielaziti. Vechina besidnika nastoji razpravljati o pridmetu, a ne o besidniku, jer zashto bi koga zanimao Belevarac, Zavelim ili Slovak, ako se vech razpravlja o najartificijelnijoj svezi s ovih prostora, o t.zv. srpskohrvatskom jeziku?

2. Moja je prva recsenica o Shimichu glasila: "Jedan od najvechih, ako ne i najvechi hrvatski pisnik, i jedan od najvechih hrvatskih jezicsnopoliticskih idiota.", a druga: "Kasnije je se malo okoperta, ali, shto tjesh, kad Preobrazsenja izadjoshe na chirilici i ekavici, ako se ne varam." I shto ti u svom osvrtu, jer ti se to pokazalo kao jako "osvrtljivo", na to recse? Nishta! Mozse se samo zakljucsiti da ti se ne svidja shto upisujem, pa onda se razpishesh o tome kako je nieshto niekoga ubolo, o Snezsani, kako ima onih "koji svome rođenom i prirodno raznovrsnom jeziku ne daju daha i mira da se razvija kako treba , samo ga zakucavaju,prikivaju,muče... ne bi li svoj malodušni ego zadovoljili!" Shto je to "prirodno raznovrsan jezik" i kako to uporaba ekavice u hrvatskom knjizsevnom jeziku razkucava, razkiva i ne mucsi jezik? I sve to zbog csega ono? Zadovoljenja "malodushnog ega"! Znash li ti shto je uobtje "ego", shto znacsi "malodushan"? Dakli, sve to oni rade, e da bi: "zadovoljili svoju osobnost bez samopouzdanja". Ti uobtje ne razumish sustav kojim pishesh, zvali ga mi srbskim, hrvatskim ili ako vech hotjesh srbskohrvatskohrvatskosrbskim. Ne razumish znacsenja ricsi jezika, a hotjesh razpravljati o jeziku. Ostaje ti samo da crtash. I da dalje ne razcslanjujem tvoje bisere. Je li uporaba ekavice u hrvatskom standardu, a bez istodobna postojanja funkcionalnosti te uporabe, upravo taj tvoj "prirodno raznovrsan jezik". Krlezsa rabi cile recsenice i dvogovore na nimacskom, ali sve je u funkciji izkaza. A kakva je funkcija ekavice u Shimicha? Pa on je sam odgovorio, samo ti to ne razumish. Naravno, ima pisama u kojima je ekavica conditio sine qua non, primirice (ovo tebi poklanjam):

ISLANDSKI LEŠAJ


Draga braćo i sestre!
Dragi Islanđani i drage Islanđanke!
Okupili smo se danas ovde
u junačkom islandskom Islandinju
na obali Islandskog mora
Došli ste sa svih islandskih strana
iz mnogih islandskih rana
iz Islandova, Islandbrana
Islandskih Moravica, Novog Islanda
iz Islandskog Grenlanda

Svet je nepravedan prema Islandu
ograđuje se od nas
hoćē da budemo otok u moru
Ne znaju da smo mi spremni
jesti fjordove i Fordove
ne znaju da su Islanđani najjači
kad ih se pretesne uz islandski zed

Ima da im bude jasno
gde ima i jedan islandski lešaj
i jedan islandski kerski zapešaj
tamo je i islandska zemlja
islandski sveti zavečaj


3. Golozlo, svaki tvoj buduchi upis na Jeziku koji, shto bi Albanci rekli, ide ad hominem, u kojem nabrajash svega i svacsega, bez reda, sustava i razumivanja, bez veze sa pridmetom i s csinjenicama, a samo zato shto ti se nieki upis ne dopada - bit the brisan. Podsitjash na konja koji omavuje glavom, frktje i njishti, mlati repom, baca se i pridnjima i zadnjima. Imoart ipak nije Imohipodrom. I vishe Glonga dadne korisnih podataka i obavisti u jednom svom upisu nego shto si ti dao u svim svojim upisima po svim besidishtima. Ukljucsujuchi i forum.hr, koji je jako bratstvojedinstveno nastrojen, pa to opet po njemu gonjaju. Ti nachulish ushi i dignesh glavu kad nietko u selo ulazi. Shto ne zalajesh iz csista mira? Da ne kazsem otvorish pridmet, recimo, o Snezsani, pa tjesh vidit kako se, ne samo cslanovi besidishta, nego cila Imotska krajina ukljucsuje.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 12 Veljača 2011, 19:35:23 poslijepodne
Zaista Slovače ja te ne razumem?! , koje crne 80' i nostalgija neka?! -? , ja nisam Hrvat na ovom forumu a niti sam i Srbin , ja sam Golozlo ni manjeg niti većeg milokliza nego što jeste!

Percepcija pesnika i umetnika ti je skroz pomerena , pa kao da pesnici pišu pesme samo zarad rodnog kraja,neke puke ispravnosti jezika i nacije.
Zato i ne čudi Šimić što je ono napisao , jer je izgleda njemu bio pun milokliz onih koji postoje samo da bi kenjali o jeziku i kroz prizmu jezika prebrojavali krvna zrnca i lojalnost nacionalne ili bilo koje druge ideologije!
Golozlo, nisam odavno bio na ovoj temi. A čini mi se da si mi replicirao na moj stav o a.b.šimiću. Budući da sam upoznat malo bliže s dotičnim pjesnikom, osjećam se malo slobodan govoriti i o ljudskoj psihologiji pjesnika, jer i pjesnici su ljudi i imaju psihu. Jest, malo pomjereno viđenje. Ne idi za mnom.
No, javio sam se želeći reći nešto sasvim drugo, a ono što želim reći može se lako razumjeti ako se izjavi ne pripišu bilo kakve političke konotacije.
najprvo link: http://www.jutarnji.hr/-bosnjacki--hrvatski-i-srpski---dijalekti-su-jednog-jezika-/924843/ (http://www.jutarnji.hr/-bosnjacki--hrvatski-i-srpski---dijalekti-su-jednog-jezika-/924843/)
Hrvatski standardni jezik, možemo reći imotska štokavska ikavica, puno je bliža srpskom standardu nego kajkavskom i čakavskom narječju. Valjalo bi postražiti neko srpsko narječje koje ne odlazi u makedonski i usporediti ga sa hrvatskim standardom i vidjeti kolika su tu odstupanja. Dakle, bez političke konotacije. Torlački je razumljiv, gledajući zonu zamfirovu, ne čitajući, rekao bih samo malo manje razumijem od gruntovčana. Isto tako bi mogla reći moja susjeda, baka s 4 osnovne.

cit, glonga:Konačno, Slovak, najmanje od tebe se očekivao tako bombazan i selektivan pristup Šimiću. Do zla da si Stojić. Ili nunu. NHF

selektivan, ovo je forum
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Ratnik svjetlosti - 13 Veljača 2011, 20:36:14 poslijepodne
to je samo bio opis neke mješavine dvaju jezika za političko diplomatske potrebe.
za stvarno nema toga i takvoga jezika i kad osoba miješa jedan i drugi jezik to niti je jedan niti je drugi...

Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Ratnik svjetlosti - 13 Veljača 2011, 20:47:07 poslijepodne
(28) Uvjerili smo se da se Hrvati ne će posrbiti čak ni pod grandioznim sloganom jugoslavenstva. Jezik čak može i biti isti, ali je pismo bitno različito. Srbi žele da se Hrvati pretope u Jugoslavene, jer govore slavenskim jezikom. I Rusi govore slavenskim jezikom, ali ih to ne čini Srbima. Ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama govore engleskim jezikom, ali bi teško pristali biti Britanci. A ni klasični slučaj Irske ne smije biti preskočen u ovoj raspravi.

“The Croats Under Yugo Slavian Rule” (Hrvati pod jugoslavenskom vlašću), sastavila dva britanska političara, Rhys J. Davies i Ben Riley (http://www.tomislavjonjic.iz.hr/III_britansko.html)
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 14 Veljača 2011, 09:28:27 prijepodne
to je samo bio opis neke mješavine dvaju jezika za političko diplomatske potrebe.
za stvarno nema toga i takvoga jezika i kad osoba miješa jedan i drugi jezik to niti je jedan niti je drugi...

Ode ovo malo u probleme. Da. Pitanje je je li slavenska grana naroda (da budem točniji, naroda koji govore slavenskim jezikom) ikada trebala dozvoliti hrvatima da stvore prepoznatljiv i različit jezik, isto mješavinu nekih riječi. A da se podsjetimo, svi slavenski jezici su, generalno gledano, varijacija na temu. Koga živcira riječ slavenski jezici, nek si uho odsiječe od vizije.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Zavelim - 14 Veljača 2011, 10:41:39 prijepodne
slavenski jezik su raširili ..... Avari
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Ratnik svjetlosti - 14 Veljača 2011, 23:32:52 poslijepodne
Ode ovo malo u probleme. Da. Pitanje je je li slavenska grana naroda (da budem točniji, naroda koji govore slavenskim jezikom) ikada trebala dozvoliti hrvatima da stvore prepoznatljiv i različit jezik, isto mješavinu nekih riječi. A da se podsjetimo, svi slavenski jezici su, generalno gledano, varijacija na temu. Koga živcira riječ slavenski jezici, nek si uho odsiječe od vizije.

Vidiš Slovače kako si ti pun neke žučljivosti pa bi odobravao ili zabranjivao i diktirao tempo razvoja jezika, kao bitne kulturološke (i povijesne) odrednice jednoga naroda.

Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Ratnik svjetlosti - 14 Veljača 2011, 23:33:43 poslijepodne
slavenski jezik su raširili ..... Avari

Svojim provalama u Europu. Zavelime, a u kakvoj su svezi Avari s Hunima?
Naslov: indoeuropski i praindoeuropski jezici
Autor: Ratnik svjetlosti - 14 Veljača 2011, 23:47:17 poslijepodne
Većini jezika Europe korijen je i zajedničko stablo - indoeuropski i praindoeuropski jezici (iz vremena oko 4500. pr. Kr.). Jezik je prirodno sredstvo komunikacije, ali nikad nije dovoljno jak argument da država s državom ulazi u političke unije.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 14 Veljača 2011, 23:52:02 poslijepodne
Vidiš Slovače kako si ti pun neke žučljivosti pa bi odobravao ili zabranjivao i diktirao tempo razvoja jezika, kao bitne kulturološke (i povijesne) odrednice jednoga naroda.


referirao sam se na ideju o nepostojećem bošnjačkom jeziku. Samo sam kontraargumentom ili usporedbom afirmirao postojanje bih, pa i nekog jezika te države uspoređujući ga s nastajanjem hrvatskoga, možda je povijest završila za neke, za druge još nastaje. upis mi nije bio cjelovit, odatle i tvoja interpretacija. da, ja određujem, ja propisujem i zabranjujem - sve to činim svojim upisima.ako ćeš da se složim s tobom. ipak bih ja to nazvao upisom, budući da nemam nikakve ovlasti činiti ostalo, čak nisam ni moderator na ovom forumu, bogu hvala.
Naslov: Odg: indoeuropski i praindoeuropski jezici
Autor: Slovak - 14 Veljača 2011, 23:53:57 poslijepodne
Većini jezika Europe korijen je i zajedničko stablo - indoeuropski i praindoeuropski jezici (iz vremena oko 4500. pr. Kr.). Jezik je prirodno sredstvo komunikacije, ali nikad nije dovoljno jak argument da država s državom ulazi u političke unije.
jezik nikad nije ni bio presudan. samo jedan od čimbenika kojim se narode lakše dobivalo za ideju, uvjeravalo književnike i ostale kulturnjake, čak i nepismene trgovce, pismene seljake itd.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Ratnik svjetlosti - 15 Veljača 2011, 00:05:26 prijepodne
referirao sam se na ideju o nepostojećem bošnjačkom jeziku. Samo sam kontraargumentom ili usporedbom afirmirao postojanje bih, pa i nekog jezika te države uspoređujući ga s nastajanjem hrvatskoga, možda je povijest završila za neke, za druge još nastaje. upis mi nije bio cjelovit, odatle i tvoja interpretacija. da, ja određujem, ja propisujem i zabranjujem - sve to činim svojim upisima.ako ćeš da se složim s tobom. ipak bih ja to nazvao upisom, budući da nemam nikakve ovlasti činiti ostalo, čak nisam ni moderator na ovom forumu, bogu hvala.

 :laugh:

Nu der, Bogu hvala, slažem se. ;) 8)
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Ratnik svjetlosti - 15 Veljača 2011, 00:10:29 prijepodne
referirao sam se na ideju o nepostojećem bošnjačkom jeziku. Samo sam kontraargumentom ili usporedbom afirmirao postojanje bih, pa i nekog jezika te države uspoređujući ga s nastajanjem hrvatskoga, možda je povijest završila za neke, za druge još nastaje. upis mi nije bio cjelovit, odatle i tvoja interpretacija. da, ja određujem, ja propisujem i zabranjujem - sve to činim svojim upisima.ako ćeš da se složim s tobom. ipak bih ja to nazvao upisom, budući da nemam nikakve ovlasti činiti ostalo, čak nisam ni moderator na ovom forumu, bogu hvala.

Žao mi je, ali ti si doslovce rekao:

"...Pitanje je je li slavenska grana naroda (da budem točniji, naroda koji govore slavenskim jezikom) ikada trebala dozvoliti hrvatima da stvore prepoznatljiv i različit jezik, isto mješavinu nekih riječi. A da se podsjetimo, svi slavenski jezici su, generalno gledano, varijacija na temu..."

Sumanuta misao!!! Misao koja je mogla doći samo od jednog zadrtog Slovaka što god to Slovak stvarno značilo!
Naslov: povijest stalno nastaje
Autor: Ratnik svjetlosti - 15 Veljača 2011, 00:37:51 prijepodne
I vidi ovo tvoje:

"...možda je povijest završila za neke, za druge još nastaje. upis mi nije bio cjelovit..."

Hehehe, povijest stalno nastaje, pitanje je samo koliko su neki pojedinci i zajednice zreli to pojmiti. I koliko su POLITIČKI/čitaj DRUŠTVENO zrele i pismene neke usijane glave?! Pretjerana nonšalancija i "zaigranost" u svezi glede hrvatskog jezika navodi na zaključak da zrelosti ni pismenost baš i nema, nego da bolećivi sentimeti zagušuju kod pojedinaca svaku razboritost.

 
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Zavelim - 15 Veljača 2011, 08:47:50 prijepodne
Svojim provalama u Europu. Zavelime, a u kakvoj su svezi Avari s Hunima?

Ne indirektno samo provalama nego hipoteza da je jedan slavenski dijalekt bio koine u avarskom kaganatu (6/7st) i tako se nametnio na širem području i te kako drži vodu. Kako su i Bugari (srodni Avarima) prihvatili slavenski kao koine, a očito i sjevernoiranske skupine tako su slavenski jezici srodniji od recimo germanskih i romanskih. Jednostavno su se kasnije počeli diliti. Šesti vik moremo uzet ko početak današnji slavenski jezika mada je sam praslavenski nasta puno ranije i srodan je baltičkim jezicima. Taj slavenski jezik je narodima koji su se tad stvorili na području od Jadrana do skoro Urala bio ono što je latinski bio u rimskom carstvu. Vjerojatno zato što su protoslaveni činili najbrojniji i centralni dio domicilnog tamošnjeg stanovništva. Huni su u svezi Avarima u toliko što je moguće da su se neki od Huna napustivši Panoniju nakon poraza od Gepida priklonili njima. Skoro ništa se ne zna o hunskom jeziku, jedine tri riči koje su zapisane uopće nisu hunske, a dvi od nji su vjerojatno praslavenske ili jezika srodne slavenskom (medos, strava).
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Zavelim - 15 Veljača 2011, 08:54:54 prijepodne
Kineski "dijalekti" su sigurno različitiji od sviju slavenskih jezika zajedno pa imaju jedan standardni jezik, tako da bi bio moguć jedan sveslavenski koine, standardni jezik za sve Slavene da ima političke volje. Ali te poličke volje osim u vrime Avara nikad nije bilo. Upravo zato zbog nedostatka ili dostatka političke volje govorimo kako postoje razni slavenski jezici, a kineski je samo jedan jezik s dijalektima. To što oni nikako ne razume na dijelektu jedan drugog koga briga kad je narod Han politički jedan narod i kultura već tisućama godina.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 15 Veljača 2011, 11:06:58 prijepodne
Sumanuta misao!!! Misao koja je mogla doći samo od jednog zadrtog Slovaka što god to Slovak stvarno značilo!

Hvala! ;D
cit. zavelim: "Taj slavenski jezik je narodima koji su se tad stvorili na području od Jadrana do skoro Urala bio ono što je latinski bio u rimskom carstvu."
Nešto mi tu ne štima. Ne u ovoj usporedbi. Nije bilo zajedničkog standarda u to doba, 6-7 st.,pogotovo jer nije bilo pismenosti, njega su u 9om Ćiril i metod uveli u crkvu.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Zavelim - 15 Veljača 2011, 11:36:31 prijepodne
pa nije nužna pismenost za nastanak koine već kakva takva država i potriba za zajedničkom komunikacijom, nije to propisani standard kakav danas imamo s ljudima koji paze na svaku rič i zarez
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 15 Veljača 2011, 12:54:58 poslijepodne
pa nije nužna pismenost za nastanak koine već kakva takva država i potriba za zajedničkom komunikacijom, nije to propisani standard kakav danas imamo s ljudima koji paze na svaku rič i zarez
državna kovina, ok, za državne poslove. samo, u to vrijeme seljaci nisu sridom išli u grad rješavat administraciju  :bobo pa se taj univerzalni jezik nikad nije mogao tim putem uvući u narod kao znanje, kamoli kao govor. Bit će ipak najtočnije da je postojao prajezik skupine koja se raštrkala, koji se prostornim udaljenostima mijenjao, kao i utjecajima drugih manjih jezičnih skupina koje je asimilirao i gutajući ih primao njihov oblik. 1830 imali su gaj i družina i tu ideju, utopijsku, ali nije se dalo ostvariti. ta jezična koincidencija s rusima, pa šta? talijani i francuzi su u sličnom položaju, sličan jezik, imaju i isto pismo, pa su opet to što jesu.
da, današnja pismenost je postala rafinirana, gotovo živcira to inzistiranje na pravilnom jatu, i čemu sve to kad bi se sve dalo pojednostavit, pravilan standard nit tko piše nit govori savršeno. Za standard kažu da je kalup, a uporabni jezik da je cipela. Ne znam. Ni to o Avarima, što je točno bilo. Samo znam da su nas tako učili u školi. Nadam se da ih neće zamijeniti osmanagić. Ali, generalno, svi ti učitelji znaju koliko je njhovo učenje proizvoljno, znaju da ne znaju, ali još tragaju.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: batakljun - 15 Veljača 2011, 12:59:17 poslijepodne
e moj zavelime, ako je za nastanak koine potrebna kakva-takva država i potreba za komunikacijom, kako to da u španjolskoj i dan-danas funkcioniraju dva jezika, različitija od hrvatskog i srpskog.

"zajednički" jezik ne postoji iako su 500 godina imali državu (i te kakvu!), komunikaciju među se i duže, a razlike između kastiljskog i katalonskog nisu prevelike. ako njima dakle u takvim uvjetima to nije uspjelo, onda me živo zanima gdje to ti vidiš mogućnost razvoja nekakve panslavenske koine?

i konačno, u španjolsko čak tri jezika (ne zaboravi galješki) žive i razvijaju se jedan pored drugog, nikad od njih ni francuskog u francuskoj ni engleskog u britaniji - pa čak niti kao talijanskog u italiji, iako italija kao država traje debelo kraće....



  
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Zavelim - 15 Veljača 2011, 13:27:05 poslijepodne
Isto ko što postoji potriba za komunikacijom i zajedničkim jezikom koja dijalekte (jezike) približuje jedan drugom ukoliko ljudi žive jedni s drugima i jedni od drugih (primjer ujednačavanja zapadnih i istočnih štokavskih dijalekata za doba Turaka - ovo je obično slučaj kod razumljivih jezika/dijalekata) ili to ujednačavanje ide priko jezične asimilacije (obe Amerike)  tako postoji i potriba za izolacijom unutar vlastite etnoskupine pogotovo kad jezik postane jedan od faktora identiteta. I svaka geografska prepreka će lako uvodit vrimenom razliku u jeziku. To je ko evolucija. Postoji prirodni tijek stvari koje jezike rastvara, ali i procesi koji ih zbližavaju ili eliminiraju. Niti Rimljani nisu natravali Venete, Gale, Ilire i ostale u škole da bi ih romanizirali, niti Španjolci Indijance. Glavni problem sa slavenskim jezicima je njijova privelika srodnost, puno veća od recimo dokumentiranog širenja latinskog jezika i njegova pritvaranja u vulgarne latinske oblike te posebne romanske jezike. Po toj logici ako ne uzmemo u obzir neku političku tvorevinu poput avarskog kaganata ostaje nam da su protoslaveni do petog stolića živli na području geografski dovoljno malenom da bi govorili jedan jedini dijalekt, a onda se demografski raširili takvom brzinom da bi to praktično graničilo eksploziji (to bi se i te kako moralo vidit u genetskoj mapi današnjih Slavena). U stotinu godina se stvorili na ogromnom području i praktično zaminli domaće stanovništvo. Raspad baltičkih jezika od praslavenskog je bio davno prije nove ere i u tom razdoblju je moralo nastati puno više starih slavenskih jezika kojih danas nema. Imamo rupu od priko tisuću godina. Zato je teza o koine unutar avarskog kaganata teza koja drži vodu. Jednostavno se traži neka privlačna sila koja bi u dato vrime homogenizirala jezik na širokom području kod raznolikog stanovništva. Dokaza direktnih normalno da nema kad niko tamo nije bio pismen da bi nam ostavio trag.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: batakljun - 15 Veljača 2011, 16:11:13 poslijepodne
zašto katalonci ne govore kastiljski, a imaju zajedničku državu 500 godina?

zašto česi i slovaci nisu stvorili jedan jezik, a država je trajala?

zašto ukrajinci nisu prihvatili ruski, a država je trajala, od carstva do sssr-a?

konačno zašto skandinavci nemaju jedan jezik kad su stoljećima žvijeli zajedno - recimo norvežani i danci?


naravno avarski kaganat koji je trajao par desetljeća sve je to napravio, samo mi ne znamo jer nema pisanih tragova.
ma je li ti u to stvarno viruješ ili nas sve z.?
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Zavelim - 15 Veljača 2011, 16:42:19 poslijepodne
-zašto katalonci i kastiljanci uopće govore romanski, zašto svi romani govore jezikom koji je poteka od jednog jedinstvenog jezika koji se govorio u Laciju prije 2500 godina?

-zašto marokanci govore arapski?

-zašto je Ελληνιστική Κοινή bio tako raširen bliskom istoku i istočnom mediteranu od 300g prije Krista pa do 300 godina nakon njega?

-zašto se jezici šire brzo ko kuga, a onda sporo raspadaju na dijalekte i srodne jezike?

arapski kaganat je traja skoro dvista godina sasvim dovoljno za naglo širenje jezika, arapski se raširio i brže od toga
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: batakljun - 15 Veljača 2011, 18:07:42 poslijepodne
-zašto katalonci i kastiljanci uopće govore romanski, zašto svi romani govore jezikom koji je poteka od jednog jedinstvenog jezika koji se govorio u Laciju prije 2500 godina?
A ZAŠTO RUMUNJI GOVORE ROMANSKI IAKO SU MANJE BILI POD RIMOM NEGO RECIMO SPLIT MA NEGO I BEČ?

-zašto marokanci govore arapski?
AKO JE OSVAJANJE I PARSTO GODINA VLADANJA DOVOLJNO, ZAŠTO ONDA SRBI NE GOVORE TURSKI?

-zašto je Ελληνιστική Κοινή bio tako raširen bliskom istoku i istočnom mediteranu od 300g prije Krista pa do 300 godina nakon njega?
ZAŠTO JE GRČKI NESTAO S TOG PROSTORA, A LATINSKI NIJE IAKO SU GOTOVO SUVREMENICI, A GRČKA JE KULTURA BILA DELAKO SNAŽNIJA OD RIMSKE?

-zašto se jezici šire brzo ko kuga, a onda sporo raspadaju na dijalekte i srodne jezike?
NE ZNAM KOJA JE MJERNA JEDINICA ZA BRZINU ŠIRENJA KUGE.

arapski kaganat je traja skoro dvista godina sasvim dovoljno za naglo širenje jezika, arapski se raširio i brže od toga
ZAŠTO SE ONDA ZAGORCI NISU U DVISTA GODINA PREBACILI NA ŠTOKAVSKI?
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 15 Veljača 2011, 18:18:30 poslijepodne
Narod gledan kroz povijest nije homogena cjelina. Postoji puno aspekata s kojih možemo definirati narod. Za nadmoćnu definiciju, potrebno je da se puno čimbenika poklapa, nekad je dovoljan i jedan da prevagne. Netko se bazira na gene, drugi na jezik, treći na materijalne elemente, treći na duhovnu baštinu, četvrti... Ovaj pojam stvara nepotrebne polemike i sukobe. Treba samo pridodavati činjenice, ne pridavati im veću važnost nad ostalima ili druge olako negirati. Do istine nikad nećemo doći, što idemo dalje, dalje smo od istine o našem porijeklu, ne bliže. Koliko god znanost napredovala. Kad se to shvati, istina je jasna.
Naslov: Hrvatsko-srpski jezik - prohujala sumanuta vremena
Autor: Ratnik svjetlosti - 15 Veljača 2011, 22:20:46 poslijepodne
Vrlo jednostavno, granica na Drini, zapadno, u Hrvatskoj službeni hrvatski jezik, istočno, u Srbiji službeni srpski. Dva različita jezika, džaba neke navodne jezične sličnosti kad su tu neposrazumi drugi i teže vrste. BIH je posebna, povijesno i etnički komplicirana. Za mene više hrvatska, srpska ne može biti nikako iako je tamo ono ruglo od Rsrpske. Srbija u 21. stoljeću na sjeveru BIH, tamo gdje nikad bila nije. Barbarska tvorevina. Kao da me vraćate u neka prohujala i sumanuta vremena.

Zavelime,
recimo da ima nešto u toj teoriji s avarskim kaganatom, ali kad piše da su Avari kulturološki bili islamske vjeroispovijesti, onda mi to sve izgleda kao neko predtursko doba. Komplicirano je to povijesno mućkanje jezika i naroda.

http://www.hyperhistory.com/online_n2/maptext_n2/barbarian1.html (http://www.hyperhistory.com/online_n2/maptext_n2/barbarian1.html)
Naslov: Usred Hrvatske ste, pišite o hrvatskom
Autor: Ratnik svjetlosti - 15 Veljača 2011, 22:38:36 poslijepodne
Mene konkretno zanima onaj jezik koji se postavlja kao službeni jezik, kako ste rekli standard i toga standarda se treba pridržavati, a ostalo proizlazi iz - KORELACIJA i spada u neformalna druženja. 8)

Pravo za pravo, meni je sumanuto prodavati danas i ovdje fore i neke sentimente o hrvatsko-srpskom jeziku nakon borbe i izlaska Hrvatske iz bivše države zlosretnog južno-slavenskog predznaka. Usred Hrvatske ste, pišite o standardnom hrvatskom jeziku...ionako ga slabo znamo.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Zavelim - 15 Veljača 2011, 23:01:43 poslijepodne
Citat:
A ZAŠTO RUMUNJI GOVORE ROMANSKI IAKO SU MANJE BILI POD RIMOM NEGO RECIMO SPLIT MA NEGO I BEČ?

(a)rumunji su tek krajem sridnjeg vika prišli Dunav, oni su romanzirani na Balkanu južno od Dunava, arumunska masa je u startu razdvajala isočne od zapadnih južnoslavenskih dijalekta, otud i veća razlika, romanizacija Rumunjske je recentna pojava


Citat:
AKO JE OSVAJANJE I PARSTO GODINA VLADANJA DOVOLJNO, ZAŠTO ONDA SRBI NE GOVORE TURSKI?

Nije uvik dovoljno, već sam reka, pogotovo Turci nisu nikog do kraja jezično turkizirali na Balkanu, očito su otpori bili privelki, no zato su vrlo brzo turkizirali do tad neturske Anatolce, bivše bizantince, udio centralnoazijskih gena u današnjoj anatolskoj populciji je minoran. Zašto nekad nova vlast brzo nametne svoj jezik, a nekad nikako stvar je za razmatranje. No vlast i te kako pomaže da se neki jedinstveni jezik brzo raširi populacijom. S vlasti ide nekako bez vlasti skoro nikako. Razlika između Anatolaca i Balkanaca je ta da su Anatolci masovno prihvatili i jezik i islam dok Balkanci nisu. Moguće da i izbor janjičara unutar domicilnog stanovništva nije pogodova širenju jezika dalje od samog turskog centra. Očito je bitna volja puka da postane jedno, da se asimilira.

Citat:
ZAŠTO JE GRČKI NESTAO S TOG PROSTORA, A LATINSKI NIJE IAKO SU GOTOVO SUVREMENICI, A GRČKA JE KULTURA BILA DELAKO SNAŽNIJA OD RIMSKE?

Grčki uopće nije nesta s tog prostora, latinski jezik je za dugotrajne rimske vlasti i s mnogim rimskim legijama dobija na važnosti no u konačnici je poražen i od 7. vika i cara Heraklija je službeni jezik Bizanta opet grčki upravo zato što ga je govorila većina stanovništva. Latinski je uvatijo korjena samo na Balkanu sjeverno od Grčke. Dotičini Arumunji koji su onda postali i Rumunjima.

Citat:
NE ZNAM KOJA JE MJERNA JEDINICA ZA BRZINU ŠIRENJA KUGE.

Za srednji vijek od 1/8 do 1/2 stanovištva u roku 4 godine, kako di. A prostorno negdi oko 4km po danu.

Citat:
ZAŠTO SE ONDA ZAGORCI NISU U DVISTA GODINA PREBACILI NA ŠTOKAVSKI?

Nije im bilo od potribe.
Naslov: zemljovidi
Autor: Ratnik svjetlosti - 15 Veljača 2011, 23:16:47 poslijepodne
(http://www.hyperhistory.com/online_n2/images_n2/start1.gif)

(http://www.hyperhistory.com/online_n2/images_n2/barbarian1.gif)


Ne bi li bilo jasnije tko, odakle i kuda...
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Zavelim - 15 Veljača 2011, 23:21:02 poslijepodne
Citat:
Zavelime,
recimo da ima nešto u toj teoriji s avarskim kaganatom, ali kad piše da su Avari kulturološki bili islamske vjeroispovijesti, onda mi to sve izgleda kao neko predtursko doba. Komplicirano je to povijesno mućkanje jezika i naroda.

Avari nisu imali veze s islamom jer je islam nasta i širio se nakon što su se Avari već pojavili u Panoniji. Avari su bili centralnoazijski konjanički narod, a vjera im je vjerojatno bila neki oblik šamanizma. I nisu bili brojčano jaki no u to doba raznolike vojne skupine su lako prilazile jedna drugoj jer su imali iste interese, a to je zlato, zemlja i žene. Tako da se prvotnim Avarima prikačio svako, a znali su čak i namjerno uzimat to ime kako bi plašili protivnika što su primjetili tadašnji zapisničari pa su ih znali onako uđuture zvat i Pseudoavarima (Teofilakt Simokata).
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Zavelim - 15 Veljača 2011, 23:26:26 poslijepodne
Pa jedna od teza više historičara (Kronsteiner, Wolfram, Pohl, pa i ponekad Budak te Margetić) je da su Hrvati zapravo avarski graničari, poseban društveni sloj vojničke naravi.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: glonga - 16 Veljača 2011, 00:40:56 prijepodne

^{Civilization Culture Value}
^The sum of the cultural values of all of your cities is your [civilization's cultural value.]
It comes into play when you conquer an enemy city (and $LINK<resistance=GCON_Resistance> is determined),
conduct diplomacy with a rival, or when you and a rival both have a legitimate claim on a terrain square.
In all cases, if your civilization is more valuable culturally than your rival, that's good --
and the greater the discrepancy between you, the better.
http://sites.google.com/site/civiiicivilopedia/civilization-iii-conquests/game-concepts (http://sites.google.com/site/civiiicivilopedia/civilization-iii-conquests/game-concepts)

Sid Meier Civilization i Civilopedia dobro opisuju i jezičnu asimilaciju unutar koncepta kulturalnog utjecaja.
Kulturalna ekspanzija je manje ili više svojstvena većini civilizacija. Nekima manje.
To se održalo i u SciFi žanru. Na jednoj kraju imaš i u SciFi civilizacije "skakavaca" poput Tatara koji dođu, obrste resurse i prođu, na drugom kraju imaš Borga "resistance is futile" što nije baš neki sretan izbor primjera jer Borg ima i jak vojnički koncept, militarističku ekspanziju.

Mladi i recentni RH i BiH janjičari na gostovanjima u današnjoj Turskoj mogli su (nisu morali) sresti "Bosance", podrijetlom s Kosmeta pa i šire, treće, četvrte, pete, sedme generacije u Turskoj s kojima su se bez problema mogli sporazumijevati na "naškom". Isti imaju znance i rođake prve i druge generacije u Njemačkoj, Francuskoj, SAD, Kanadi … s kojima se ne mogu više sporazumijevat na maternjem. U Turskoj se do danas i preko Keme Ataturka održala deviza "SreĆan je onaj tko se Turčinom zove". Pozorno čitaj. Nije: "Sretan je onaj tko govori turski". Igračima Civilizacije Sida Meiersa dovoljno je na temu reći "cultural influence" i razumjet će koncept.
Za Zagreb se ne bojim uopće. Zavičajac između Cetine i Neretve sa svojim zavičajcem koji je boravio na priliku tri mjeseca u Zagrebu i u recentno vrime već ima problem u komunikaciji na maternjem jeziku. Recentni državni mediji, poglavito govorni i slikopisni, najskoli u onaglašavanju, sustavno, uporno i uspješno nameću zagrebački slang kao standard. Resistance is futile.
Keywordz: cultural influence, "globalisation", "way of life" expansion, Borg …
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 16 Veljača 2011, 08:01:44 prijepodne

Za Zagreb se ne bojim uopće. Zavičajac između Cetine i Neretve sa svojim zavičajcem koji je boravio na priliku tri mjeseca u Zagrebu i u recentno vrime već ima problem u komunikaciji na maternjem jeziku. Recentni državni mediji, poglavito govorni i slikopisni, najskoli u onaglašavanju, sustavno, uporno i uspješno nameću zagrebački slang kao standard. Resistance is futile.
Keywordz: cultural influence, "globalisation", "way of life" expansion, Borg …

Domaći jezikoslovci su već predvidjeli potpuno gubljenje standardnog naglaska i njegovo pomicanje prema zadnjem slogu u hrvata, pod avarskim utjecajem. Uzrok je političke naravi, centralizacija zagrebom. Eto, povijest će pamtit da smo izgubili svoj akcent kad smo dobili svoju državu. 50% molu, 50 nama za početak.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 16 Veljača 2011, 08:03:00 prijepodne
Pa jedna od teza više historičara (Kronsteiner, Wolfram, Pohl, pa i ponekad Budak te Margetić) je da su Hrvati zapravo avarski graničari, poseban društveni sloj vojničke naravi.

Možemo mi avare proglasiti slavenskim graničarima. Koji budak? mile. margetić, tomo? a, lujo...ne domagoj.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: batakljun - 16 Veljača 2011, 15:19:42 poslijepodne
I nisu bili brojčano jaki no u to doba raznolike vojne skupine su lako prilazile jedna drugoj jer su imali iste interese, a to je zlato, zemlja i žene.

pa ti su avari još u ono doba profilirali ukus kakav danas imaju nogometaši. šta će nama amerikanizacija društva, dok je u nama odjek avarskog kaganata?

Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: batakljun - 16 Veljača 2011, 15:24:18 poslijepodne
(a)rumunji su tek krajem sridnjeg vika prišli Dunav, oni su romanzirani na Balkanu južno od Dunava, arumunska masa je u startu razdvajala isočne od zapadnih južnoslavenskih dijalekta, otud i veća razlika, romanizacija Rumunjske je recentna pojava

daklem, rumunji su se romanizirali i bez države i još k tomu bez mogućnosti komunikacije s istima.

Nije uvik dovoljno, već sam reka, pogotovo Turci nisu nikog do kraja jezično turkizirali na Balkanu, očito su otpori bili privelki, no zato su vrlo brzo turkizirali do tad neturske Anatolce, bivše bizantince, udio centralnoazijskih gena u današnjoj anatolskoj populciji je minoran.


u isto vrijeme dok se rumunji romaniziraju i bez države (koja bi ih natjerala na to) i bez nužne komunikacije s ljudima tog jezika, turci ni sa državom ni s nužnošću komuniciranja s njima nisu uspjeli u 500 godina turkizirati pokorene narode.

upitna je dakle ona tvoja teza da je za koinu potrebna državna organizacija i potreba komunikacije.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: batakljun - 16 Veljača 2011, 15:26:20 poslijepodne
Grčki uopće nije nesta s tog prostora, latinski jezik je za dugotrajne rimske vlasti i s mnogim rimskim legijama dobija na važnosti no u konačnici je poražen i od 7. vika i cara Heraklija je službeni jezik Bizanta opet grčki upravo zato što ga je govorila većina stanovništva. Latinski je uvatijo korjena samo na Balkanu sjeverno od Grčke. Dotičini Arumunji koji su onda postali i Rumunjima.

ma tko kaže da nije nestao. ti na prostoru aleksandrova (nekadašnjeg) carstva, grčkog jezika već stoljećima nemaš ni u tragovima.
ti ćeš reći da je to zato jer su nakon njega došli arapi.

jesu, ali (isti ti) arapi su nakon rimljana došli u španjolsku i ostali stoljećima, a španjolci su zadržali romanski jezik. gdje je kvaka?
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Zavelim - 16 Veljača 2011, 16:04:44 poslijepodne
daklem, rumunji su se romanizirali i bez države i još k tomu bez mogućnosti komunikacije s istima.


u isto vrijeme dok se rumunji romaniziraju i bez države (koja bi ih natjerala na to) i bez nužne komunikacije s ljudima tog jezika, turci ni sa državom ni s nužnošću komuniciranja s njima nisu uspjeli u 500 godina turkizirati pokorene narode.

upitna je dakle ona tvoja teza da je za koinu potrebna državna organizacija i potreba komunikacije.

kako nisu imali državu, država se zvala Vlaška Ţara Românească, i pokojni Drakula im je bio knez
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Zavelim - 16 Veljača 2011, 16:12:57 poslijepodne
ma tko kaže da nije nestao. ti na prostoru aleksandrova (nekadašnjeg) carstva, grčkog jezika već stoljećima nemaš ni u tragovima.
ti ćeš reći da je to zato jer su nakon njega došli arapi.

jesu, ali (isti ti) arapi su nakon rimljana došli u španjolsku i ostali stoljećima, a španjolci su zadržali romanski jezik. gdje je kvaka?

Kvaka je em u drugom kalifatu (Kordobskom) koji je bio popriličito tolerantan prema sljedbenicima svete knjige  i koji je recimo bio u vrlo dobrim odnosima s Bizantoma, a u neprijateljskim s prvim kalifatom, em u kasnijoj totalnoj rekonkvisti koja je obrstila do temelja arapski i židovski jezik i kulturu s Pirinejskog poluotoka. Kao da ih nikad nije ni bilo.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: batakljun - 16 Veljača 2011, 20:18:44 poslijepodne
kako nisu imali državu, država se zvala Vlaška Ţara Românească, i pokojni Drakula im je bio knez

vlaška kojom su vladale drakule (naime više vlaških vladara se zvalo vlad dracul) je bila tek prirepak osmanskog carstva.

ili da budemo još jasniji, hrvatska je unutar ugarske imala veću autonomiju nego drakulina vlaška unutar osmanskog carstva, ali usprkos tome nitko ne smatra da je hrvatska krajem srednjeg vijeka imala svoju državu.

no da se oko toga ne nadmudrujemo, ključna teza koju si iznio je da je za nastanak standardnog jezika bitna država. ja ti navodim primjere naroda koji su svoj jezik stvorili i bez države (rumunji) i primjere gdje država ni nakon 500 godina nije stvorila standardni jezik (španjolska).

očito je dakle da su u pitanju neki drugi procesi, a ne samo država i nužnost komunikacije.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: batakljun - 16 Veljača 2011, 20:24:56 poslijepodne
Kvaka je em u drugom kalifatu (Kordobskom) koji je bio popriličito tolerantan prema sljedbenicima svete knjige  i koji je recimo bio u vrlo dobrim odnosima s Bizantoma, a u neprijateljskim s prvim kalifatom, em u kasnijoj totalnoj rekonkvisti koja je obrstila do temelja arapski i židovski jezik i kulturu s Pirinejskog poluotoka. Kao da ih nikad nije ni bilo.

objašnjenja koja daješ se u povijesnoj znanosti nazivaju determinizmom. moram te razočarati da je determinizam u ozbiljnoj historiografiji odbačen ima tome već stoljeće.

ovo je izvrstan primjer da se pokaže da tvoje determinističko objašnjenje dotične situacije nema veze s realnošću. kordobski kalifat nije uspio po pitanju jezika napraviti ništa, jednako kao što ništa nisu napravili na turci malo kasnije i malo istočnije.
među njima (arapima i turcima) su razlike goleme, ali ono što je zajedničko njihovu problemu je činjenica da su vladali europskim kontinentom - kontinentom bogate tradicije i kulture.

ako ti to nije jasno, pogledaj malo austrijske pokušaje germanizacije (i u hrvatskoj i u sloveniji i u češkoj) koji su gotovo dva stoljeća propadali neslavno i konačno otišli u ropotarnicu.

 
Naslov: od Turaka osta puno toga, s državom i bez države
Autor: Ratnik svjetlosti - 16 Veljača 2011, 23:07:01 poslijepodne
Citat:
dakle da su u pitanju neki drugi procesi, a ne samo država i nužnost komunikacije.


Ma nemoj, a koji to DRUGI PROCESI?
Malo si se zaletio u teoretiziranje.
Ali i nešto dobro od toga zaleta, vidi se razlog zbog kojega Srbin ne može vladati i gospodariti Hrvatom, a to je da loše vlada i sam sa sobom, točnije, iskompleksiran je turskom dominacijom i kulturološki je stoljećima pripadao nižoj (i ropskoj) razini. Kasnije politički osmišljeno i politički nametnuto jugoslavenstvo nije bio dobar početak za nekoga tko je poput Srbije bio nekoliko stotina godina (totalan) turski pašaluk; bezidejna Srbija, nepostojeća pa odatle i pitanje, kako se može reći da Turci nisu na ovim prostorima učinili ništa; učinili su svašta...između ostaloga i to da danas u BIH tvrde kako su bošnjaci i da govore bošnjački i da je kao Bosna oduvijek 'svoja', a to što je stoljećima bila Turska svi kao zaboravili?! Da i ne govorim kako su se za vrijeme napada Srbije na Hrvatsku i BIH, ubacili s Dalekog istoka u BIH zadrti islamski vođe koji su sve bili spremni učiniti da im bude i ostane islamska Bosna. Dakle, od Turaka osta puno toga, s državom i bez države.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Zavelim - 17 Veljača 2011, 09:16:36 prijepodne
Vlaška je postala državom prije Turaka i upravo pojava te države koincidira i s pojavom romanskog jezika sjeverno od Dunava. Mađarski zapisi nemaju prije 13.st zabilježene (a)rumunske Vlahe i nema nikakvih naznaka romanskog jezika prije toga na cilom području Rumunjske i Moldavije. To što Rumunji danas pokušavaju sebi naturiti domicilnost je stvar političke naravi. Riči koje dile dakorumunjski i albanski jezik očit su dokaz starije simbioze ta dva jezika. A ma šta Rumunji i Srbi govorili Albanci su južnobalkanski narod. Što je razlog da su Rumunji prišli Dunav ne zna se. Moguće da su ko stočari tražili nova ispasišta po planinama Karpata, a moguće da je nagli ulet Mongola napravio pomutnju i pokrenuo sljed događaja. No upravo dokumentirana činjenica da su balkanski romanofoni osnovali državu i da je na tom teritoriju zabilježen stalni porast romanogovornika za razliku od južnog Balkana di ih je vrimenom bilo sve manje i manje, a di nisu imali državu govori u prilog tome da se jezik i država često znaju potpomagati. Dolazak Turaka u centralni Balkan doveo je do još većeg priliva (a)rumunja u Vlašku, Moldaviju i Transilvaniju jer su te države osjećali ko svojima, a za vrime Drakule (Vlada III) i njegovim prethodnika i nasljednika Vlaška se još bori za samostalnost. Konačan poraz usljedio je u 16.st, no ćak i tad romanski krajevi imaju nešto veću samostalnost od ostalih turskih provincija u obliku suzerenstva. No Turci ovde nisu nešto posebno ni bitni, rekli smo da Turci nisu nikoga u potpunosti turkizirali na Balkanu.

Nego da ne širimo dalje i ne offtopičarimo vratimo se na slavenski jezik. Dakle koga zanima neka čita:

Mate Kapović - "Uvod u indoeuropsku lingvistiku"


Nagla je eskpanzija praslavenskoga u 6. i 7. stoljeću (oko 600. se godine jedinstveni praslavenski jezik govorio od Soluna do Novgoroda u Rusiji prema nekima povezana s hipotezom da je praslavenski zapravo bio
koiné avarske države, odnosno jezik administracije i vojne uprave avarskoga kaganata u istočnoj Europi. Zna se iz povijesnih izvora da su Slaveni i Avari zajedno napadali Bizant i opsjedali Carigrad. Avari su prema toj pretpostavci u toj državi odnosno savezu bili tanak sloj vojne aristokracije, dočim su Slaveni bili zapravo samo vojnički stalež – ratnici (dakle nisu bili narod ili etnička skupina u pravom smislu te riječi). Njihov je, slavenski jezik – isprva možda samo jedan mjesni govor, koinéiziran postao lingua franca avarske države. Tako se dobro može objasniti činjenica dase praslavenski mogao tako brzo raširiti po čitavoj istočnoj Europi – od Baltika do Peloponeza i od Rusije i Ukrajine do današnje istočne Njemačke (Hamburga) i Austrije, kao i činjenica da su Avari jako brzo asimilirani ne ostavivši praktički nikakovih jezičnih tragova. Ta je nagla ekspanzija praslavenskoga izbrisala većinu idioma baltoslavenskoga dijalekatnoga kontinuuma tako da su nam danas od svih tih jezika ostale samo tri već spomenute grane –istočnobaltijska, zapadnobaltijska i slavenska.


Mate Kapović - "Uvod u indoeuropsku lingvistiku" (http://crosbi.znanstvenici.hr/datoteka/268786.Uvod_u_ie._lingvistiku2006pdf.pdf)
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: batakljun - 17 Veljača 2011, 13:03:40 poslijepodne
Vlaška je postala državom prije Turaka i upravo pojava te države koincidira i s pojavom romanskog jezika sjeverno od Dunava. Mađarski zapisi nemaju prije 13.st zabilježene (a)rumunske Vlahe i nema nikakvih naznaka romanskog jezika prije toga na cilom području Rumunjske i Moldavije. To što Rumunji danas pokušavaju sebi naturiti domicilnost je stvar političke naravi. Riči koje dile dakorumunjski i albanski jezik očit su dokaz starije simbioze ta dva jezika. A ma šta Rumunji i Srbi govorili Albanci su južnobalkanski narod. Što je razlog da su Rumunji prišli Dunav ne zna se. Moguće da su ko stočari tražili nova ispasišta po planinama Karpata, a moguće da je nagli ulet Mongola napravio pomutnju i pokrenuo sljed događaja. No upravo dokumentirana činjenica da su balkanski romanofoni osnovali državu i da je na tom teritoriju zabilježen stalni porast romanogovornika za razliku od južnog Balkana di ih je vrimenom bilo sve manje i manje...

suma sumarum, tebi je nastanak vlaške države iznimno bitan za nastanak jezika, a samo par redaka dalje pišeš da se romanski jezik na prostoru današnje rumunjske pojavio zbog doseljenja stanovništva koje je govorilo romanski. dakle tu se ne radi o tome da je država romanizirala stanovništvo, već jednostavno o tome da su došli ljudi koji su tako govorili, a onda su im turci dali određena prava kako bi parirali domaćem stanovništvu s kojim su imali većih problema.  
sve već viđeno i na našim prostorima, a i šire. pa nisu li se slovenci i bez države odupitali stoljećima germanizaciji ili slovaci mađarizaciji. država u tome doista nema nikakve veze! . ali da ne oftopičarimo...
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: batakljun - 17 Veljača 2011, 13:15:21 poslijepodne
Avari su prema toj pretpostavci u toj državi odnosno savezu bili tanak sloj vojne aristokracije, dočim su Slaveni bili zapravo samo vojnički stalež – ratnici (dakle nisu bili narod ili etnička skupina u pravom smislu te riječi).

bilo bi zanimljivo vidjeti čija je to pretpostavka, u kojoj to litetaturi povijesnoj/arheološkoj ima uporište. dok ne vidim literaturu za ovakvu nebulozu smatrat ću da je to mladi "znanstvenik" isisao iz svog (ružnog) prsta.

kao i činjenica da su Avari jako brzo asimilirani ne ostavivši praktički nikakovih jezičnih tragova.

a kakve su to jezične tragove ostavili huni prije njih ili tatari poslje njih?


i konačno, ako nije bilo značajnijeg doseljavanja slavenskog stanovništva, umjesno se upitati:
kako su to slabo organizirani slaveni u dva stoljeća izbrisali gotovo sve jezične tragove (daleko naprednije) rimske i bizantske civilizacije, dok su se debelo bolje organizirani germani u dvostruko više vremena jednostavno utopili u romaniziranom svijetu apeninskog i pirinejskog poluotoka, a o francuskoj da ne govorimo.
franačkim ibermenšima ni 500 godina vladavine nije bilo dovoljno da ostave jezičnog traga u romaniziranoj galiji, a s druge strane srbi su sa smokvinim listom na jajima i toljagom od najboljeg bukova drveta u rukama i bez države i bez aristokracije u 200 godina pomeli svaki jezični trag rima i bizanta. ako je i od kapovića, previše je!
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Zavelim - 17 Veljača 2011, 14:49:07 poslijepodne
Citat:
dakle tu se ne radi o tome da je država romanizirala stanovništvo, već jednostavno o tome da su došli ljudi koji su tako govorili, a onda su im turci dali određena prava kako bi parirali domaćem stanovništvu s kojim su imali većih problema

Radi jer pridošli romani nisu naišli na prazne prostore. Područje su već naseljavali Ugri, Pečenegi, Sasi a najviše Slaveni. Pogotovo ovi zadnji su romanizirani baš zato što nisu imali vlast u svojim rukama. Otudi i toliko slavenskih riči u rumunjskome. U ovom slučaju je elita bila rumunjska isto ko što je u Panoniji bila ugarska, a zatečeni Slaveni su mađarizirani. Dakle još jedan primjer di manjina priko vlasti i države nametne jezik većini. To što se ne događa uvik i svugdi nije razlog da recept ne bude u dovoljno slučajeva uspješan i kao takav rezprezentativan i za slučaj slavenskog jezika kod Avara (zato nema vajde do offtopičarenja). Pogotovo kad se uzme u obzir privelika homogenost praslavenskog jezika. Samo u slučaju brzog širenja praslavenskog na heterogenu populaciju unutar dominacije avarske vlasti možemo za vrlo kratko vrime dobiti dovoljan broj slavenogovornika koji će onda zauzimati i rubna područja prema sredozemnom moru te Uralu. Dakle teza o slavenskom ko koine avarskoga kaganata nije u suprotnosti s masovnijim doseljavanjem recimo na Balkan. Ona samo govori o tome kako su ti slavenogovornici nastali, da su novija i hibridna tvorevina. Da su praktično generaciju prije mogli bit iranci, turci, baltoslaveni, germani... No nije ni u suprotnosti o tom da su došli ko manjina u odnosu na domoroce i novim političkim organizacijama (sklavinije) nametnili jezik domorocima koje su zatekli do pojave prvih tekstova i zapisa (kod nas 11/12 st). Imali su  400g fore za to.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: batakljun - 17 Veljača 2011, 17:52:51 poslijepodne
Radi jer pridošli romani nisu naišli na prazne prostore. Područje su već naseljavali Ugri, Pečenegi, Sasi a najviše Slaveni. Pogotovo ovi zadnji su romanizirani baš zato što nisu imali vlast u svojim rukama. Otudi i toliko slavenskih riči u rumunjskome. U ovom slučaju je elita bila rumunjska isto ko što je u Panoniji bila ugarska, a zatečeni Slaveni su mađarizirani. Dakle još jedan primjer di manjina priko vlasti i države nametne jezik većini. To što se ne događa uvik i svugdi...

ovo su potpuno proizvoljne konstrukcije. naime, ti nigdje nemaš podatak kakav je bio odnos broja slavena i mađara u današnjoj mađarskoj niti kakav je bio odnos romana i slavena u današnjoj rumunjskoj.
to što ti pišeš je kvazitumačenje pojava na način da se posljedično objašnjavaju uzroci i tijek događanja.

da je kvaka samo u državi i da se jezici tek tako pretapaju bilo bi po europi hunskog i avarskog i mongolskog - ali to se ne događa. mongolski se nije ulovio ni u kini iako su tamo vladali 600 godina!!!
dakle jedino se uhvatio u mađarskoj, gdje su mađari bili manjina (ničim dokazano) i prema tome jedini je uzrok država - iako se nikad i nigdje tako nešto nije dogodilo, osim u rumunjskoj gdje također nemaš ni brojeva ni bilo čega drugoga osim ove isprazne i klimave konstrukcije koja želi dokazati kako je država uvjet za nacionalni identitet - što naravno nema veze, a može se potkrijepiti sa 20 primjera iz cijele europe, brojčano dokazljivih i uzročno-poslejdično potpuno objašnjenih. zašto škoti nemaju svoj jezik kad su imali državu pa čak i vladali englezima? zašto srbi imaju jezik kad nisu imali ni države? zašto mađari nisu u 900 godina asimilirali slavoniju kad im je tako dobro krenulo u ranom srednjem vijeku ili bar slovačku?

konačno, gdje su sva ta srednjovjekovna kraljevstva od rimsko-njemačkog do španjoplskog i portugalskog pa dalje osmanlija, litvanaca... nitko nije koristio državu za nametanje svog jezika i kulture, jedino MAĐARI, DRAKULA I AVARI.

KATASTROFA!!!
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: batakljun - 17 Veljača 2011, 17:58:06 poslijepodne
Samo u slučaju brzog širenja praslavenskog na heterogenu populaciju unutar dominacije avarske vlasti možemo za vrlo kratko vrime dobiti dovoljan broj slavenogovornika koji će onda zauzimati i rubna područja prema sredozemnom moru te Uralu. Dakle teza o slavenskom ko koine avarskoga kaganata nije u suprotnosti s masovnijim doseljavanjem recimo na Balkan.

pa mogli su oni (avari) kao što to tumači prastara historiografija jednostavno pokrenuti masovnu seobu, uostalom nisu li huni pokrenuli već jednu prije toga (vrlo dobro dokumentirano i bez puno prostora za kvaziznanstvenike) i raširiti slavenske jezike daleko na jug.

pa nisu li i germani živjeli na relativno malom i skučenom područje pa vidi ih danas - do pacifika s jedne i druge strane. jezici su im srodni i to je to.


prema tome, ova priča o avarima koji šire slavenski jezik i kulturu, mogu reći da je bez ikakva temelja, ali može poslužiti kao predložak za soap operu pa neka domaćice bulje u ekran iza ručka!!! e jeb'o vas mate kapović!
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Ratnik svjetlosti - 18 Veljača 2011, 09:40:08 prijepodne
Citat:
e jeb'o vas mate kapović

Tko je taj? Neki novi jezikoslovac? 8)
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: glonga - 18 Veljača 2011, 11:01:40 prijepodne
Tko je taj? Neki novi jezikoslovac? 8)

Jozin mali. Malo manta. Još je mlad. Nadoć će.
(Ko Ravlijića kenjac?)
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: golozlo - 20 Veljača 2011, 15:43:21 poslijepodne
Evo šta Bunjevci krajem 19.veka promišljaju o jeziku i narodima u njihovom bunjačkom listu Neven!

http://img510.imageshack.us/img510/2201/p70191885028.jpg (http://img510.imageshack.us/img510/2201/p70191885028.jpg)

http://img49.imageshack.us/img49/7553/rbrbrbr.jpg (http://img49.imageshack.us/img49/7553/rbrbrbr.jpg)

http://img98.imageshack.us/img98/1459/bunjevciiokci.jpg (http://img98.imageshack.us/img98/1459/bunjevciiokci.jpg)

Kako se ovde priča da je pokojni srpsko-hrvatski neprirodna tvorevina , šta onda reći na "prirodne" spojeve čakavštine,kajkavštine i još plus ikavštine i one kako reče Beleverac vlaško-kozo*ebačke ijekavštine?!
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Ratnik svjetlosti - 20 Veljača 2011, 16:07:06 poslijepodne
Već komentirano, jugo ideje (i jezične) s kraja 19. stoljeća i početka 20. st. su istrošene i ozloglašene.
Naslov: Odg: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: golozlo - 20 Veljača 2011, 16:32:20 poslijepodne
Već komentirano, jugo ideje (i jezične) s kraja 19. stoljeća i početka 20. st. su istrošene i ozloglašene.

Ali to ne znači da nisu tačne , a to upravo ta "ozloglašenost" i potvrđuje!

Logika je nešto što je ozloglašeno i nažalost i istrošeno na ovim prostorima!

Ovde nema previše jugoslovenstva mada su  Bunjevci zaista uvek bili orjentisani pre nego što su postali Hrvati(jednim delom)!

Oni svoju ikavštinu smatraju posebnom i kako vidiš neće da je trpaju sa hrvatskim jer za njih hrvatski je kajkavština isključivo , neće takođe da je trpaju sa srpskim jer je srpski za njih ekavština , a vamo dok za kajkvce kad neko progovori ikevski to je za njih "srpski"!!

Zato kad se pozivaš na kontinuitet hrvatskog jezika onda moraš uzeti i ovo u obzir , čisto da znaš da stvari ne stoje baš kako si zamislio već sasvim drugačije!

Kažeš istrošene jezičke ideje?! , pa dobro i to je neki stav , samo su te ideje po pitanju jezika daleko logičnije nego ove koje su danas u hrvatskoj jezičkoj atmosferi , jer ako je Imoćaninu nije jednogovornik jedan Užičanin npr. a jeste Dudek iz Zagorja onda je zaista logika i zdrav razum ozloglašena i istrošena.
Naslov: vojvođanska ekavica za mene nije hrvatsko-srpski
Autor: Ratnik svjetlosti - 20 Veljača 2011, 17:04:41 poslijepodne
Sve što si rekao vrijedi za tebe i - neke, ne za mene, prerasli te dobri ljudi, novo vrijeme i više se nikad ono staro vratiti neće. 8)
Ne volim raspravljati o forsiranim političkim jezicima, a pogotovo ne nedjeljom.
Naslov: Odg: "Hrvatsko-srpski jezik"
Autor: belevarac - 20 Veljača 2011, 19:32:05 poslijepodne
Buduchi da je Slovak, nepazsljiv kakav jest, to propustio, naslov sam slida preinacsio sukladno pravopisu i stilistici.
Naslov: Odg: "Hrvatsko-srpski jezik"
Autor: Slovak - 20 Veljača 2011, 20:42:02 poslijepodne
Buduchi da je Slovak, nepazsljiv kakav jest, to propustio, naslov sam slida preinacsio sukladno pravopisu i stilistici.
Budući da mi je pun kufer samovolje na ovom forumu, molim vrhovnog admina da ukloni belevarčevo škropljenje po mojim temama, ove njegove navodnike kojim će iskazati svoje domoljublje, višak pameti i bez imalo stida usput pljunuti po meni. Niti je kvalificiran da to čini, niti ima znanja ili argumenta kojim bi ovo učinio. Dakle, molim vratite mi naslov, a tko ima prljave misli, nek si čisti vlastite upise!
Naslov: Odg: "Hrvatsko-srpski jezik"
Autor: belevarac - 20 Veljača 2011, 22:36:44 poslijepodne
"8. Navodnici obilježuju rieči i izraze, koji se upotrebljavaju u  i r o n i č n o m  smislu, u šali i podrugivanju, ili kada hoćemo da bez posebnog izlaganja označimo nešto kao sumnjivo, slabo vjerojatno i sl.; u takvu slučaju navodnici mogu imati značenje: tobože, navodno, tobožnji i sl. ..."

Izraz koje je uporabljen za naziv slida ne mozse i ne tje imati ino znacsenje do gori opisanoga, te tje se stoga tako i oznacsiti. Dakli radi se o tobozsnjem jeziku, kao shto bi bio i "hrvatsko-bugarski". Virujem da upise na ovom besidishte csitaju uglavnom normalni ljudi, koji ipak toliko znaju o razgodcima da im izraz srpsko-hrvatski izgleda shushasto bez navodnika. Najblazse recseno. Inacse je uvridljivo.
Naslov: Odg: "Hrvatsko-srpski jezik"
Autor: Slovak - 20 Veljača 2011, 22:42:37 poslijepodne
"8. Navodnici obilježuju rieči i izraze, koji se upotrebljavaju u  i r o n i č n o m  smislu, u šali i podrugivanju, ili kada hoćemo da bez posebnog izlaganja označimo nešto kao sumnjivo, slabo vjerojatno i sl.; u takvu slučaju navodnici mogu imati značenje: tobože, navodno, tobožnji i sl. ..."

Izraz koje je uporabljen za naziv slida ne mozse i ne tje imati ino znacsenje do gori opisanoga, te tje se stoga tako i oznacsiti. Dakli radi se o tobozsnjem jeziku, kao shto bi bio i "hrvatsko-bugarski". Virujem da upise na ovom besidishte csitaju uglavnom normalni ljudi, koji ipak toliko znaju o razgodcima da im izraz srpsko-hrvatski izgleda shushasto bez navodnika. Najblazse recseno. Inacse je uvridljivo.
apeliram još jednom na uredništvo, na nadređene i vijeće da me se ovdje ne terorizira samovoljom pojedinaca. belevarac, drago mi je što si se potrudio objasniti mi šta je na stvari, ti si ipak "profesor jezika".
neću nikom ničim prijetiti ili dalje se prepirati. samo ću reći: aurora, zavelime i ostala ekipo koju dobro znam, ovo je žalosno... sramim se nekih stvari na ovomu forumu, da nose predznak imo. kamoli art - o slobodi ovde ima malo zbora. ne vas.
Naslov: vojvođanski hrvatski
Autor: Ratnik svjetlosti - 20 Veljača 2011, 23:10:03 poslijepodne
Nisi u pravu Slovače i nije u redu tvoj pristup ovome forumu (i njegovom uredništvu).

Vi kako znate, a ja ću zapivati uz vojvođanske Hrvate

http://www.youtube.com/watch?v=b4DAJHuVECg (http://www.youtube.com/watch?v=b4DAJHuVECg)

Naslov: Odg: "Hrvatsko-srpski jezik"
Autor: FCroaticum - 21 Veljača 2011, 10:06:59 prijepodne


Budući da mi je pun kufer samovolje na ovom forumu, molim vrhovnog admina da ukloni belevarčevo škropljenje po mojim temama, ove njegove navodnike kojim će iskazati svoje domoljublje, višak pameti i bez imalo stida usput pljunuti po meni. Niti je kvalificiran da to čini, niti ima znanja ili argumenta kojim bi ovo učinio. Dakle, molim vratite mi naslov, a tko ima prljave misli, nek si čisti vlastite upise!

Moderator Belavarac je zadužen uređivati ovaj dio IFC-a primjenjujući važeći pravilnik.
IMOart Forum Croaticum > Svakodnevnica > O jeziku, rode... (Moderator: belevarac)
Hvala na razumijevanju!

Naslov: Odg: "Hrvatsko-srpski jezik"
Autor: Slovak - 21 Veljača 2011, 11:59:15 prijepodne

Moderator Belavarac je zadužen uređivati ovaj dio IFC-a primjenjujući važeći pravilnik.
IMOart Forum Croaticum > Svakodnevnica > O jeziku, rode... (Moderator: belevarac)
Hvala na razumijevanju!



sramite se!
Naslov: NHF
Autor: glonga - 21 Veljača 2011, 12:11:46 poslijepodne

NHF
Slovak, jes ti ikad radio u kakvoj novinskoj (priopćajnoj bilo kojeg tipa) redakciji?
Predaš tekst, uredništvo ga iskasapi i podastre na uvid gradu i svijetu tvojim imenom potpisan bez ikakve natuknice o uredničkoj intervenciji?

Ili u tvrtki. Šef tvog šefa zna tko piše izvješća u vašem odjelu. Tvoj šef uneredi tvoje izvješće. Šef tvog šefa ne zove tvog šefa već tebe, preskačuć hijerarhiju, i pita te: "Koji je ovo k…?" upirući na markerom označene dijelove dokumenta koji se čudovišno poklapaju s intervencijama tvoga neposrednog šefa u predmetnom dokumentu.

Šta š reć? "Ja se malo zanio." Ili: "Nbi ga, pitajte mog neposrednog šefa." Ili nešto treće?

Kali se, sinko. Kali.

Ili si i sam ko suurednik nakazio tuđe tekstove pa ti se sad vraća?

Urednički koš i uredničke nôžice su nešto što desetljećima uzimam "as is". To je u klasi "Žuganje radi žuganja", nije u klasi "Žuganje radi promjena", na bolje ili na gore, svejedno.
Svejedno?
Svejedno je (by def.) samo kad krava na kravu skoči.
Naslov: Odg: "Hrvatsko-srpski jezik"
Autor: Slovak - 21 Veljača 2011, 13:12:25 poslijepodne
Ova tema je otvorena već 2 mjeseca, najmanje. Da je urednik sad stavlja u navodnike krajnje je nestručno i amaterski. Urdničkog iskustva imam i baš zato se ljutim na imoartovu politiku uređivanja. Odavno sam već uočio jednu nacionalističku klimu na forumu, tj. srbomrštvo, pripisivanje ljudima jugofilstvo itd, itd. Odatle ratniče i moj nick. To je sve reguralan dio ljudskih stavova. Kao osoba nisam se nikad oduševljavao izljevima takvih emocija, ali kad je takvo nešto dolazilo na urednički stol, uredno se objavljivalo. U slučaju da je nešto bilo sporno, izmjene u tekstu smo vraćali autoru i tražili od njega autorizaciju, odobrenje. Ako ga ne bi dobili, samo bi objavili original. E, u klimi tog tzv. nacionalističkog stava, gdje je sama pojava gologzla provokacija, pa ga se po onoj "stranče ovdje te zakon ne štiti", siče, banira, lomi, umjesto da se otvara plodno tlo za diskusiju na forumu, vrlo je teško ne sramiti se imoart foruma. Znam masu mojih prijatelja koji su s ovog foruma otišli doslovno iz ovih razloga, neću im nabrajati imena. Rekao sam da s belevarcom neću raspravljati o pravu hrvatsko-srpskog jezika bez navodnika, jednako kao što neću s trećašom raspravljati zašto ne bi iz jezika izbacili padeže. Uglavnom, tu sam ja sa svojim nenacionalističkim stavom, stavljen u navodnike. I nije mi porušen ponos, nimalo, nego mi je žao imoarta jer sam iz imo-krajine. Ovo je titoistički pristup uređivanju foruma, samo s obrnute strane, i zbilja mislim da se ovdje odražava i trenutna imotska kriza duha. Mogu ja pustiti brigu na veselje, ali neću. Posebno ne pred ljudima koji se ne vode pameću nego vlastitim egom.
Naslov: Odg: "Hrvatsko-srpski jezik"
Autor: belevarac - 21 Veljača 2011, 19:42:14 poslijepodne
Na slidu "O jeziku, rode ..." mozse se razpravljati, besiditi, samo o jeziku, a shto se ticse zadnjeg dogadjaja, samo o tome je li stavljanje navodnika pravopisno opravdano ili nije. Buduchi da upisivanje o jeziku podrazumiva barem pucskoshkolsko znanje iz pravopisa i slovnice, ne tje se podnositi upisi u kojima se namirno ne rabi nikakav pravopis. Jednom sam sgodom jednom besidniku to i prigovorio. Vishe ne tju nicsije upise popravljati, brisat tju sve upise u kojima se namirno "prenebregava" pravopis. Kad kazsem pravopis, mislim na bilo koji. Mozse i novosadski, ali nieka ga se pridrzsava.

Nisam lovac, nemam pushku, u gadjanju sam nikakav i ne volim ubijati zsivotinje. E sada, da takav dodjem na nieko lovacsko besidishte i pocsnem lovcima soliti pamet - stvarno bi bila mishavina brezobrazcstine i budalashtine.

Nikomu nije ni nakraj pameti zabraniti razpravu o pojavku pod nazivom "srpsko-hrvatski jezik", jer pojam postoji, neovisno o nepostojanju sadrzsaja. Mozsemo razpravljati i o pojmu "zsbrlj", zashto ne. Moja je grishka u senilnosti, t. j. u tome shto naslov nisam priepravio u samom pocsetku, a mislio sam. Pa zaboravio. Bolje ikad nego nikad.

A shto se ticse nacionalizma. Nije jasno shto to Slovak hotje rechi. Pa ja sam hrvatski nacionalist. U csemu je problem, ako se samo značenje ricsi razumi? Ne znam, mozsda Slovak ima starije ricsnike.
Naslov: Hrvatsko-srpski jezik
Autor: Slovak - 21 Veljača 2011, 19:52:49 poslijepodne
Na slidu "O jeziku, rode ..." mozse se razpravljati, besiditi, samo o jeziku, a shto se ticse zadnjeg dogadjaja, samo o tome je li stavljanje navodnika pravopisno opravdano ili nije. Buduchi da upisivanje o jeziku podrazumiva barem pucskoshkolsko znanje iz pravopisa i slovnice, ne tje se podnositi upisi u kojima se namirno ne rabi nikakav pravopis. Jednom sam sgodom jednom besidniku to i prigovorio. Vishe ne tju nicsije upise popravljati, brisat tju sve upise u kojima se namirno "prenebregava" pravopis. Kad kazsem pravopis, mislim na bilo koji. Mozse i novosadski, ali nieka ga se pridrzsava.
ovo što ti pričaš, to se zovu ludorije. ispravljati upise i pravopisne pogreške od čovika koji nema nikakvu kvalifikaciju doli vlastite. belevarac, tvoje ponašanje je šteta za imoart. da se ja pitam na imoartu, reka bi ti da malo oladiš, a ako ne bi posluša, ne bi dobio više administratorski ulaz. ali ja se ne pitam, a vi gonite svoje...
(ovde se ja igram slovaka hrvata protiv srbina belevarca koji bi moju domovinu preimenova u svoju)
Naslov: Odg: "Hrvatsko-srpski jezik"
Autor: batakljun - 21 Veljača 2011, 20:17:07 poslijepodne
mene vische od svegar zabrinjava to schto mi je zamuka zavelim. ili je osta brez argumenatah - u schto mi je vrlo tescho za povjerovati ili je bidan osta bez tipkovnice u schto mi je laksche virovati.

ni, kako bilo da bilo, volijo bih njegar chuti vische nego sluschati ova nadmudrivanja u svezi, glede i unatoch urednicharenju.

belevarac ima puno pravo brisati, pisati i risati sve kako mu padne na pamet, a ukoliko to josch pride pozitivno utjeche na njegov libido (e, libido, libido - ni to vische nije ko u doba komunizma) moja radost i veselje bit tje dvojstruki.

PRIJEDLOG GENERALNOJ SKUPSCHTINI IMOARTA:
skenirajte, pardon klonirajte bar jsch jednogar belevarca pa da nam se otvori politika - ovako, brez dotichne tje mi puknit mijur.