IMOart Forum Croaticum

Svakodnevnica => Povijest => Autor teme: Zavelim - 24 Studeni 2009, 23:03:05 poslijepodne

Naslov: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Zavelim - 24 Studeni 2009, 23:03:05 poslijepodne
Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.

Kad već raspravljamo o Donbi mobli bi navesti i ostale toponime što se u ovom popisu spominju pa ih probat pridružiti današnjima.

1. tvrđava Imotski
-selo Zagorice

2.livade posadnika tvrđve Imotski u granicama VINCA

3. livada JESENICA u blizini tvrđave Imotski timar posadnik tvrđave BOBJAK

6. selo PODBIHLIĆ

7. mezra POPOVIJE? timar ćehaje Prološca

8. hajmani u selu PRGUL, timar ćehaje tvrđave Rog

9. selo PODBILA

10. selo ZVINDOL?

12. tvrđava Proložac
selo ZAGOZD

13. selo VINAC, timar posadnika tvrđave Bobjak

14. čifluk iz sela Vinac zemlje poznate pod imenom zemlje Gosta krstjanina

15. selo GRABULJAN, timar posadnika tvrđave Ljubuški

16. mezra Ružići, ddrugi naziv BOŽJAK i mezra GRUDE (oni koji love ribu iz spomenuta dva sela), timar dizdara tvrđave Rog

17. selo DRAČAN i SELJAN, timar dizdara tvrađve Imotski
-prihod SELJANA u posjedu sela PODASTRANE
-mlinovi na rukavcima OBRAJ DOL i rijeci SUHAJI
-mezra KRIVDOL u posjedu sela DRAČAN
-selo IVNICE?

19. selo KOZICE
-selo GORNJI ZAGOZD

20. ribnjak na rijeci JEZERO DRAČAN

21. ribnjak na rijeci DRAČAN timar posadnika tvrđave Vrgorac

22. zemin u selu DRAČAN  pripada Imotskom, timar posadnika tvrađve Proložac i posadnika tvrđave Čačvine

23. muselemi u selu DRAČAN, timar posadnika tvrađve Vrgorac

24. mezra KRVAVICA u blizini Vinca i Brzgula, timar dizdara tvrđave Proložac

25. zemin u selu ZAGORICA, pripada Imotskom, timar dizdara tvrđave Rog

26. zemin u selu RIČICE? timar posadnika tvrđave Proložac

27. zemin u selu STUDEN timar posadnika tvrađve Proložac

28. selo LJUBIŠE? sa SUTINOM? timar posadnika tvrđave Imotski

29. hajmani u selu KRSTAC pripada Imotskom timar posadnika tvrđave Vrgorac

30. zemin u SELJANIMA pripada Imotskom u selu DRAČAN timar posadnika tvrđave Imotski

31. zemin u blizini Velikog Zgona timar posadnika tvrđave Imotski

32. mezra VELIKI ZGON i šuma KNEZLUK u selu PODBILA timar posadnika tvrađve Imotski

33.hajmani na zeminu Veliki Zgon timar posadnika tvrđave Imotski

34. zemin u selu PODBIHLIĆ i pola mezre .... i Margin Dol

35. selo PODBILIĆ u stvari su u starom defteru spomenuti upisani u selu Dračan timar posadnika tvrđave Rog

36. ribnjak MIRIĆ na rijeci BUKOVAC timar posadnika tvrđave Imotski

37. selo NEVESEL timar posadnika tvrđave Imotski

38. selo GODANOVO
-mezra Zgon, pripada Kozicama u nahiji ... ... ...

39. selo GODANOVO timar posadnika tvrađve Imotski, posadnika tvrđave Bobjak i dizdara tvrđave Rog

40. ribnjak po imenu VRH RIKA... ... ... u selu BUDIŠE i selu KRSTAC i ... timar posadnika tvrđave Proložac

41. mlinovi u selu BUDIŠE timar posadnika tvrađve Imotski

42. mezra Humljani timar posadnika tvrđave Imotski

43. ribnjak Krstac timar posadnika tvrađve Ljubuški

44. selo OKSOVIĆI timar dizdara tvrđave Bobjak, posadnika tvrđave Imotski i posadnika tvrađve Proložac

45. mezra SELJAŠNICA pripada selu VIHOVIĆI timar posadnika tvrđave Imotski

46. selo PROVREDOL? timar posadnika tvrđave Imotski

47. selo PODASTRANE timar posadnika tvrđave Imotski
-zimska ispaša SELJANI u sionru spomenutog sela

48. selo KAMENI MOST timar posadnika tvrđave Imotski i posadnika tvrađve Bobjak

49. mezra POLJICE i DOBRI DOL u selu KAMENI MOST timar ćehaje tvrđave Imotski

50. mezra u posjedu stanovnika sela Gorice timar ćehaje tvrđave Ljubuški

51. mezra PRERATIN LAZ i polovica POLJICA i zemlje poznate pod imenom TRKOV DOL i KRČANI i HUS DOL timar ćehaje tvrađve Imotski
- hajman u selu KRSTAC i hajman u selu Gorica

52. zemin iz sela GORICA timar serbuljuka tvrđave Imotski

53. mlinovi sela BRZGUL

54. selo REČICE timar posadnika tvrađve Bobjak pripada Imotskom

56. unutrašnja carina družine GORICA timar posadnika tvrađve Imotski

57. zemin PODVORNICA, ZGON, PRELAZAC i ODVODI i PAŠTRNJAK i PREPUŠNICA u selu Dračan timar dizdara tvrđave Proložac

58. Mezra ZGUROVINE, ZGON i DOBRALJINE u selu PODBILE i KRSTAC pripada Imotskom timar posadnika tvrđave Rog.

59. selo GRABOVA timar posadnika tvrđave Imotski

61. selo VINAC timar ćehaje Prološca

62. selo KAMEN MOST, timar ćehaje Prološca

64. selo CRNOGORAC i VINAC timar posadnika tvrđave Čačvine

65. mezra dio VIR pripada Imotsom timar tobdžije tvrđave Imotski

66. čifluk od dijela mezre HRANICA timar tobdžije tvrđave Imotski

67. zemin ZGON timar tobdžije tvrđave Imotski

68. zemin ČIHLIĆI i PROZOR u selu Rog timar posadnika Roga

69. zemin polovica u ODOVINAMA u selu PODBILIĆ pripada Rogu timar posadnika Roga

70. Zemin Ivaniša i POLOG i CRVICA u selu Rog timar posadnika tvrđave Rog

71. hajmani u nahiji Imotski timar Hasana sina Alijina pripada spomenutom
selo POLJICA
selo DRINOVAC
selo GRUDE
selo DUTUP
selo SLODNICA
selo LUŽJAK drugi nazvi RUŽIĆI
selo GRABULJAN

72. selo STUDENCI timar posadnika tvrađve Čačvine

.....
ima još

Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 24 Studeni 2009, 23:35:09 poslijepodne
Izvori? Zavelime, izvori?
Iz kojih je ovo deftera čupano? Hercegovačkog sandžaka za 1585.? Ovoga nema u Vildanovim (prvim za Hercegovački sandžak, 1477.), ni u defterima Kliškog sandžaka za 1550. U tim defterima za Kliški sandžak ne vidjeh baš mjesta po Imoti, od bližih sjećam se samo Voštana, ako se točno sjećam. Od tih Kliških mi se učinilo da ni Zapadna sela u Imoti ne treba tražit po defterima Kliškog sandžaka, iako se u defterima događa da su pobrojani posjedi i po mjestu boravka "feudalca" a posjed im je u drugom ili trećem sandžaku i po teritorijalnoj pripadnosti posjeda sandžaku a "feudalac" im bude u drugom sandžaku i trećem kadiluku.
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 25 Studeni 2009, 07:26:49 prijepodne
detaljan popis hercegovačkog sandžaka oko 1585. god.  , u naslovu ti je navedena godina popisam, sva su sela iz tog popisa
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 25 Studeni 2009, 12:46:36 poslijepodne
Tvrđava Čačvina (8 km sjeveroistočno od Trilja)

http://www.worldplaces.net/hr/hrv/15/cacvina/ (http://www.worldplaces.net/hr/hrv/15/cacvina/)

http://www.mhas-split.hr/istra%C5%BEivanja/Utvrda%C4%8Ca%C4%8Dvina/tabid/184/Default.aspx (http://www.mhas-split.hr/istra%C5%BEivanja/Utvrda%C4%8Ca%C4%8Dvina/tabid/184/Default.aspx)

http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040213/dalmacija01.asp (http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040213/dalmacija01.asp)
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 25 Studeni 2009, 15:13:47 poslijepodne

Zavelime, od tebe očekivam precizniji bibliografski zapis. Evo ne mogu naći online bibliografsku jedinicu u kojoj su objavljeni defteri iz 1585. za hercegovački sandžak, a čini mi se da takvo što niti ne postoji za čitave narečene deftere.

AFAIK, fragmenti tih deftera objavljeni su u radovima
Aličić, Ahmed; Prilog izučavanju istorije Ljubuškog i okolice u XV. i XVI. stoljeću, 100 godina Muzeja na Humcu, Ljubuški, 1985.
Kordić, Zvonko; Nahije Imotski i Ljubuški u defteru iz 1585. godine, Imotski zbornik, br. 2, Matica hrvatska, 1994.

Pretpostavljam da si podatke za uvodni upis našao u ovom drugom radu. Aličić i uredništvo izdanja Orijentalnog instituta smatraju da rad na defterima iz 1585. za hercegovački sandžak nije završen pa ni za nahije Imotski i Ljubuški jer i tu treba puno toga srediti i ispraviti, za ovaj drugi rad držim da je "druga ruka" nesređenog i nedovršenog rada tako da točnost transliteracije toponima treba uzeti s popriličnom rezervom.

Brojni osvrti na kvalitetu transliteracije toponima govore da su izvornici za starije knjige bili puno bolje pročitani (Aličić, Šabanović et al) od novijih (Opširni popis Bosanskog sandžaka iz 1604. godine, Bošnjački institut Zürich, Odjel Sarajevo i Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo 2000.).
Nije svako zlo za zlo, usput u potrazi za izdavačem, auktorom i godištem, našla su se online dva rada Kornelije Jurin Starčević čiji naslovi su se viđali odavno online a radova nije bilo za vidit
http://www.ois.unsa.ba/LinkClick.aspx?fileticket=jP6u3RA65g0%3D&tabid=70&mid=396&forcedownload=true (http://www.ois.unsa.ba/LinkClick.aspx?fileticket=jP6u3RA65g0%3D&tabid=70&mid=396&forcedownload=true)
http://www.unizd.hr/Portals/3/nastavni_materijali/Jurin_Starcevic.pdf (http://www.unizd.hr/Portals/3/nastavni_materijali/Jurin_Starcevic.pdf)
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 25 Studeni 2009, 18:40:45 poslijepodne
Kordić, Zvonko; Nahije Imotski i Ljubuški u defteru iz 1585. godine, Imotski zbornik, br. 2, Matica hrvatska, 1994.

kaže da se izvornik nalazi u Ankari TAPU VE KADASTRO, TDK. NO. 484, a ono što su uspili mikrofilimirati privijeo je Aličić

i to je sve što piše o izvorima
Naslov: prilozi
Autor: glonga - 25 Studeni 2009, 22:51:05 poslijepodne
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/55/Abeceda.jpg (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/55/Abeceda.jpg)

latinica
arvatica (lapidarna, (u)klesana)
perzo-arabica kakva se koristila u lokalnim acta turcarum

slika nije nešto kvalitetna, do određene mjere pomaže u većini preglednika ctrl++ nekoliko puta pa ctrl+- kad se pretjera
Naslov: prilozi
Autor: glonga - 26 Studeni 2009, 00:23:47 prijepodne

nepoznate riječi i izrazi iz uvodnog upisa dobro su protumačeni u:
http://www.unizd.hr/Portals/3/nastavni_materijali/Skriptamilo1.doc (http://www.unizd.hr/Portals/3/nastavni_materijali/Skriptamilo1.doc)

hajmani (hayman?) nedostaju u gornjem dokumentu
od pomoći nije bio
http://www.rjecnik.ba/index.php (http://www.rjecnik.ba/index.php)
ni
http://etymological.fw.hu/gagauzweb.htm (http://etymological.fw.hu/gagauzweb.htm)
ipak
http://tr.wiktionary.org/wiki/Ana_Sayfa (http://tr.wiktionary.org/wiki/Ana_Sayfa)
ima riječ "haymana"
http://tr.wiktionary.org/wiki/haymana (http://tr.wiktionary.org/wiki/haymana)
hajmane u značenju nomada nalazimo i na razumljivijim web mjestima
http://www.rogatica.org/html/modules.php?name=News&file=article&sid=256 (http://www.rogatica.org/html/modules.php?name=News&file=article&sid=256)
"Zahvaljujući tim povlasticama u kasabu su se odmah naselili mnogi nomadi (hajmani) i oni koji „nisu bili upisani ni kod jednog spahije“."
i
http://www.facebook.com/group.php?gid=63101032820 (http://www.facebook.com/group.php?gid=63101032820)
"Prvi do sada poznati spomen Dobranja nalazi se u Arhivu Orijentalnog instituta u Sarajevu, i to iz 1585. godine. Tu piše doslovno ovo: "Selišta [op. vorumskog lika - vjerovatnije je da doslovno piše mezra što ne znači isto što i selište] Zgurovine - Zgon, Dobranje i bostan u livadi Vučjak, u posjedu Mustafe sina Memije i ostalih drugova u selu Podbila i Vinac pripada Imotskom, a spada u timar Šabana, posjednika [op. vorumskog lika; valjda - posadnika] tvrđave Rog". Ovaj turski defter pisan je arapskim pismom, a koristio se za pobiranje harača. Najvažnije što se na njemu može zapaziti jest to da se Dobranje još ne spominje kao selo nego selište. To je golema razlika jer selište još nije formirano naselje, nego se njime stočari koriste za ispašu svojih stada. No, iste 1585. godine, samo na drugom defteru, na popisu hajmana, što će reći ovih stočara lutalica - nomada [podcrtano by vorumski lik], zapisan je i jedan za kojeg se kaže da plaća filurije, što znači pašarine, 160 akči, a on se zove Pavao, sin Radonje iz Dobranja, a pašnjak, gdje je pronađen, pripada posjedniku tvrđave Proložac. Iz ovog izvještaja možemo zaključiti da se Dobranje već računa kao selo."


preporučujem i slijedeća štiva
http://www.ffzg.unizg.hr/pov/pov2/files/3zavod/Radovi%2032-33/32-33_26_MOACANIN,%20345-347.pdf (http://www.ffzg.unizg.hr/pov/pov2/files/3zavod/Radovi%2032-33/32-33_26_MOACANIN,%20345-347.pdf)
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=34197 (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=34197)
te
http://www.tkgm.gov.tr/turkce/dosyalar/diger/OSMANLICA%20TAPU%20TERİMLERİ%20SÖZLÜĞÜ.dociako je na turskom ima i razumljivih stvari i onima koji ne razumiju turski, posebno mjere, npr. dunum (918,672 m2)
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 26 Studeni 2009, 19:56:31 poslijepodne

Nitko se još ne javlja na temu. Toponimija je i ispod i mimo "rezolucije" koju ima http://earth-info.nga.mil/gns/html/namefiles.htm (http://earth-info.nga.mil/gns/html/namefiles.htm)
U tim datotekama rijetka su imena obradivih zemljišta (LCLTY) koja se pojavljuju u defterima.
Stari i mladi kazivači ne mogu dati pouzdane podatke jer se nazivi komada obradiva zemljišta često ponavljaju (Uža, Zgoni, Podstrana, Podvornica, Livoda...)
Od pomoći bi bile digitalizirane granice katastarskih općina bivše općine Imotski i baza toponima iz karata 1:5.000, a to je malo teže.
Od još veće pomoći bi bili odgovarajući podaci iz prvog austrijskog i prvog mletačkog katastra (granice k.o. i toponimi).
U Moačaninovim radovima se vidi da su još u defterima lokacije i granice sela pomicane od deftera do deftera.
Nemamo izvornike (njihove digitalne preslike), nismo vješti perzo-arabici, zahtijevana razina preciznosti zapisa toponima u defterima je sigurno bila niža od one razine kojom su dokumentirani kadiluci, uz tu višu zahtijevanu preciznost i obilje raznovrsnih izvora te vješte čitače i povjesničare dogodio se povijesni gaf oko kadiluka Valpovo o čemu piše Moačanin.
I tko će sad izbacit kadiluk Valpovo iz historiografije kad još stoji tendencija pisanja povijesti po zadnjim (najnovije napisanim) izvorima, a ne po prvim izvorima.

Evo ni meni se ne da napravit i privit uz ovaj upis inicijalna .kml ili .kmz datoteka u kojoj bismo mogli kroz razne verzije pomicati toponime kroz Google Earth.
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 26 Studeni 2009, 20:26:11 poslijepodne
Znaš li di bi moglo biti selo DUTUP?

Od kad je pleme Crnogorca u Posušju? Bi li selo Crnogorac u ovom popisu moglo imati veze s njima ili s Crnogorcima niže Krivodola? Ili su posuški Crnogorci zapravo odselili iz imocki Crnogoraca?
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 26 Studeni 2009, 20:43:56 poslijepodne
Di je tvrđava Bobjak?
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 26 Studeni 2009, 20:51:41 poslijepodne
Čini mi se da tupiš s Dutupom. NHF
Pa vidiš li u Moačanina kako se Šabanović usepetio s kadilukom Valpovo (umisto Valjevo i još mu lipo pisalo Požarevačka naija).
I to je sad u historiografiji fakat koji će se vuć kroz reference trajno.

Dutup s kore smatram krivim zapisom ili krivim čitanjem.

Vidi se da nisi iša u Dub na cajke. Gatam. Duhub, ... Dutup
Gatam dalje.
A ako je deferdarlija išao nekim putom priko polja pa okolo polja: Poljica, Drinovci, Grude, Dutup, Slodnica, Lužjak/Ružići, Grabuljan, onda su ti Grude oko današnjeg Gruckog doma, Dutup ti je u sadašnjim Grudama i šire (Bostan, Boboška, Baran, Dragićina), Slodnica ("Sledinca" Ledinac, Višnjica, Dragićina), Ružići di su i bili, a Grabuljan - Grab.

Crnogorci, Jukići, Lončari, Kovači... to ti je skakutavalo priko granice kako bi im kad bilo lašnje, o tomu ti pra Vjeko znade (čini se i da je pisao o tome jer je Venecija pripremala dublji upad u BiH i nabila puno čeljadi na malo kanapa pa kad je mir potrajao oni išli sjevernije jer im je bilo tisno), a i gornji radovi Kornelijini ti govore o mletačkim seljacima koji odu pa i ostanu u najmu u aga i begova.
Ima ti i u strarije čeljadi jedna brezobrazna tvrdnja po kojoj obrtnička prezimena u Imoti nisu 1718. bila etnički Rvati, ni katolici, jerbo je Španjolciman u Imoti oko grada tribalo obrtnika, pa da su doveli Cigane. Oni obrtnici što su otišli u zbjeg zadvarski nisu se održali u poslu jerbo je tamo tržište bilo pokriveno i do povratka se pogubijo i alat i zanat.
U jednom (i jedinom?) Duvanjskom zborniku imaš dokumentaciju i rad o tomu kako je Kosanović iza 1878. (načelnik ili službenik duvanjskog kotara) vata ove iz Podbile i Ričica koji su izbjegavali tlaku i porez. Kad triba Imackom - oni su u kotaru Duvno, kad triba Duvnu oni su u kotaru Imacki.
Varakalo se to svakako.
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 26 Studeni 2009, 20:55:33 poslijepodne
Di je tvrđava Bobjak?

Evo je u mojoj traversi.

Vako s ledine gatam da je u Ružićima i da nije ni Lužjak, ni Bobjak, već Bož(i)jak.

Ne da mi se nać ni onaj Veselivštak, ni one (iz Vildanovih 1477.) pa i ni ove Brzgule.
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 26 Studeni 2009, 21:33:31 poslijepodne
„Džematu Ivaniša sina Ivana”, koji pripada Imotskom, pripadala su sela Podbilo, Vinjane, Gorica,
Aksovići, Lukavac i Brzgula
- Vildanov popis iz 1477.

sve se ko zna osim Brzgula, Brzgul bi ovome bio negdi na istok od Lukovca (Zorići-Benovići) prema Grudama

http://www.maticahrvatska-grude.org/dokumenti/susreti_2.pdf (http://www.maticahrvatska-grude.org/dokumenti/susreti_2.pdf)

u ovom popisu iz 1585. ima pod:

99. Selo BRZGUL drugi naziv RSAVČIĆI timar posadnika tvrđave Imotski i tvrđave Bobjak
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 26 Studeni 2009, 22:42:52 poslijepodne
72. Selo STUDENCI timar posadnika tvrađve Čačvina

73. Selo DRINOVCI timar serbuljuka tvrđave Imotski
  Vinogradi sela PODBILE
zemin PODBORJE

75. Hajmani sela GORICE
  naknada za filuriju iz sela GORNJI STOŽIN
mezra BILE POLJE pripada Imotskom

76. Selo DRAČEVICE
  mlinovi na rijeci ČELINJI

77. Selo GORNJI PODSEL
  mlinovi na rijeci ČELINI

78. Selo VRHDOL, hajmani, timar posadnika tvrđave Bobjak
  zemin VUGOLIĆ i VRH u DUBINAMA

79. Selo KOZICE

80. Selo PODGRAĐE, hajmani, timar posadnika tvrađve Bobjak

81. Selo GORNJI SNOZIN

82. Mezra ZBAĆILA? u blizini nahije BUŠKO BLATO, vlaška je zemlja, timar bevaba tvrđave Blagaj

83. Zemin JEZERO SUBJAGI? u posjedu stanovnika sela KRPINO? sa GRADOM pripada Imotskom, timar bevaba tvrđave Blagaj

84. Selo PODASTRANE, timar bevaba tvrđve Blagaj pripada Imotskom

85. Selo Ričica, hajmani
  ...iz sela BRITVIĆI pripada Mostaru
  ...iz sela GRABUNOVIĆI pripada Mostaru
  ...iz sela POPOVIĆI pripada Ljubuškom
  ...iz sela BRAĆAN pripada Ljubuškom
  ...iz sela SELCE pripada Ljubuškom

86. hajmani, timar dizdara tvrađve Čačvine
  selo STUDENCE
  selo VESELICA
  selo STUDENCI pripada Ljubuškom
  selo RUŽIĆI pripada Ljubuškom
  selo DONJI SNOZIN

87. Čifluk KOLA u nahiji Duvno, hajmani

88. Mezra MUSOČA timar posadnika tvrđave Bobjak

89.Hajmani, timar posadnika tvrađve Proložac
  ...iz sela DOBRAN
  ...iz sela RIČICE
  ...iz sela ZAGOZD

90. zemin u selu VINAC pripada Imotskom timar dizdara tvrđave Bobjak

91. ribnjak PLAVINO? timar dizdara tvrđave Bobjak
   baština u selu DONJA LUČA? pripada Imotskom

92. mezra MIRINIĆI ZGON pripada Imotskom u ruci dizdara tvrđave Zadvarje, timar dizdara tvrađve Bobjak
  ...u selu GORNJI SNOZIN
  ...iz sela DONJI SNOZIN

93. mezra BRSTICA pripada Imotskom timar dizdara tvrađve Bobjak

94. hajmani sela GORICA timar posadnika tvrđave Imotski

95. hajmane iz sela MOKRO, vlaški porez iz sela DOBRKOVIĆI

96. selo VINAC, timar posadnika tvrđave Imotski

97. selo UMLJANI, hajmani
  baština Marka Grgureva, u selu PODBILA

98. Njiva poznata pod imenom LUKA

99. Selo BRZGUL drugi naziv RSAVČIĆI timar posadnika tvrđave Imotski i posadnika tvrđave Bobjak
  mezra KRČEVINE, DOBROSELJE, VRHLIKA s onu stranu rijeke sinoru sela VINAC u posjedu stanovnika sela BRZGULA
  mezra LESKOVICA

100. Baština POLJANA SUBJAGI proteže se od rijeke zvane VRHLJIKA do ZBILJAN POLJANE i sinor sela ŠIROK SELA i dopire do čifluka sinova..., u posjedu stanovnika sela BRZGULA, timar posadnika tvrađve Imotski

101. čifluk koji se sastoji od polja Rog i zemina OPLANIĆI s potokom VILOVINE i ZGON ZABORJE i dijela zemina PODVORNICA i GORNJA i DONJA STRNJEVA pripada RAKITNOM timar posadnika tvrđave Imotski
  
  
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 26 Studeni 2009, 22:51:13 poslijepodne
Citat:
Vidi se da nisi iša u Dub na cajke. Gatam. Duhub, ... Dutup

Zadnji put svratijo i poijo pizzu u lito 1988.
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 26 Studeni 2009, 23:04:11 poslijepodne

ništa se ne zna, prtko je znanje

Kako ćemo onda ugajgulit mezru Krvavicu blizu sela Vinca (Vinjana Gornjih, Vinjane Donje u ovom defteru smatram selom Zagorice) i sela Brzgule (#24 u uvodnom upisu) iako bi ga po (#53 uvodnog upisa) morali odbacit dalje od Lukavca-Grada do Gruckog Vrila zbog mlinova (#53)?

Ako su Sovići Vildanovo selo Aksovići i selo Oksovići (#44 uvodnog upisa), otkud mezra Krvavica (#24) i selo Vinac kod sela Brzgule, zar ne bi mezra bila blizu sela Oksovića i sela Brzgule?

Tu je i uvodni #8 selo Prgul. Je li ono zapravo Brzgul?

Od svega zajedno ne moš sastavit prihod u okviru limita timara. Zijameti su ajme majko, gori od standardnog timara po mogućem katastarskom prihodu. Gola brda, opuvani doci, močvarno polje. AFAIK, ima samo jedan čiftluk (Gosta krstjanina) i mislim da je taj čiftluk pošuški Čitluk, a Gost je vjerojatno pod stećcima na Ričini, ako ga nitko nije odnio.
Ako si toliko upro utovarit ću nedovršenu i totalno nepreciznu .kml datoteku za Google Earth rađenu prema tvom uvodnom upisu.
Za boju pisma i "topografske# znakove izabrana je cyan kao jedina čitka koja već nije iskorištena u standardnim layer-ima.
Izabrani su različiti "topografski" znakovi za: tvrđavu, selo, mezru, livadu...
U "description" su upisani sve pojavnice toga toponima.
Toponimi su prilično proizvoljno nabacani na kartu, barem ovih nekoliko, stalo se negdje oko broja 15.
Možemo pomicat toponime amo-tamo i dodavat im nove opise u novijim i dorađenijim verzijama datoteke, ako se uključi dovoljno poznavatelja koji imaju dovoljno volje i vrimena. Meni već manjka volje, jer je izvornik škit i šćur, tanak ko ćat dvajesdvica, a i vrimena bi mi moglo naglo pomanjkat.

edit
U međuvremenu si objavio #100, vezano za selo Brzgule i posjed seljana Brzgula uz Vrhljiku, na prvu mi liči na "eksteritorijalni" posjed u drugom nekom selu, jer ne mogu Brzgule uz sve prethodne uvjete još smjestit  i uz Vr(h)ljiku.

Ako Bobanova draga 1585. nije bila suha draga, uz onaj doček na -ul, i ako nema naziva Matica u to doba već samo Vr(h)ljika, zašto defterdar priskače kod opisa one mezre Krvavice i Goricu i Soviće (i Lukavac koji je nestao od Vildana do 1585.) i dovodi ju blizu Vinca i Brzgula.
Ako ih pomaknem u Blaževiće, ne mogu ni zamislit tolike timare na području Gruda, Božjaka, Lužjaka, Ružića, Drinovaca.
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 27 Studeni 2009, 00:40:31 prijepodne

Pošto na ovom OS-u ne mogu nać alat za napravit .kml iz .kmz datoteke, napravit ću upload im_1585_v0_000.kml.zip
Ako netko napravi (po svojoj procjeni) promil izmjena, molim da vrati datoteku uz svoj upis s imenom im_1585_v0_001.kml.zip
2 ‰ - im_1585_v0_002.kml.zip
itd
.kmz je ionako netransparentno zip-arhivirana datoteka.
U Google Earthu škljoc na "placemark" ("topografski znak") otvara "oblačić" s podacima, isti podatci su dostupni i nakon ekspandiranja mape u lijevom prozoru "My places" > "Temporary Places". Desni škljoc i izbor "Properties" ili "Get info" daje mogućnost editiranja.
Molim da polja "tilt" i "heading" držite na vrijednosti "0" ako ne nađete da ima boljih rješenja, te da polje "range" držite na "4000 m", boju znakova i teksta "cyan", "scale" znakova na "1.2" i "scale" teksta na "1", ukoliko kao vješti znalci zornih prikaza u Google Earthu ne nađete nešto bolje.
Meni je ovo prva .kml datoteka koja sadrži više od jednog učitanog "path-a" s GPS uređaja i s više od jednog "ručno" unesenog "placemark-a".
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 27 Studeni 2009, 08:41:17 prijepodne
Citat:
„Džematu Ivaniša sina Ivana”, koji pripada Imotskom, pripadala su sela Podbilo, Vinjane, Gorica,
Aksovići, Lukavac i Brzgula - Vildanov popis iz 1477.

24. mezra KRVAVICA u blizini Vinca i Brzgula, timar dizdara tvrđave Proložac

53. mlinovi sela BRZGUL

99. Selo BRZGUL drugi naziv RSAVČIĆI timar posadnika tvrđave Imotski i posadnika tvrđave Bobjak
  mezra KRČEVINE, DOBROSELJE, VRHLIKA s onu stranu rijeke sinoru sela VINAC u posjedu stanovnika sela BRZGULA
  mezra LESKOVICA

100. Baština POLJANA SUBJAGI proteže se od rijeke zvane VRHLJIKA do ZBILJAN POLJANE i sinor sela ŠIROK SELA i dopire do čifluka sinova..., u posjedu stanovnika sela BRZGULA, timar posadnika tvrađve Imotski

A di je taj Brzgul svega ti. A mora bit negdi u polju, blizu vode di ima mlinova, zatim po 24. moguće da graniči s Vincem (Vinjani), timar je nekog iz Bobjaka i Imotskoga, a opet u posjedu stanovnici imaju POLJANU SUBJAGI koja se prostire od Vrljike do ZBILJAN POLJANE timar nekog iz Imotskoga. Moguće da su mlinovi na Vrljici dokle ide POLJANA SUBJAGI. Ovaj 24. me navodi da je to u susjedstvu s Vinjanima, dakle ili neko selo zapadno od Gorice (možda Medvidovići, tu isto teče voda od Krenice) ili da nije kojim slučajem kontra Vrljike, recimo Zmijavci? Šta znači "sinor sela"? Pogotovo "s onu stranu rijeke sinoru sela VINAC"?
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 27 Studeni 2009, 09:16:00 prijepodne
sinor = teritorij???
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 27 Studeni 2009, 10:53:39 prijepodne
Vidim da si Popoviju stavio negdi u Gornji Proložac, a ja naletio u knjizi Vite Grabovca di on navodi sve popise za Proložac od dolaska do odlaska Turaka te da je drugo ime za Popovije Crnogorci???
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 27 Studeni 2009, 14:52:39 poslijepodne
http://tr.wiktionary.org/wiki/sinor (http://tr.wiktionary.org/wiki/sinor)
sinor, u sinoru — doslovno obalna crta (iz grčkog - sinoron), ovdje granica posjeda, unutar granica posjeda, može se naći u dosta .pdf datoteka online na makedonskom s istim značenjem
Traženje korijena u turskom (sin - grob, nadgrobni spomenik) vodi ukrivo.
Mislim da Aličić daje iscrpno tumačenje pojma u D1477.
E da imat je makar današnje granice katastarskih općina u Imoti za preklopit u Google Earth, kad već Google Maps za RH i BiH ne dopuštaju ucrtavanja.

Popovija je na prvoj karti totalno proizvoljno ubačena na prve prazne Stanine koje se naziru sa satelita po "logici" pusta mezra odgovara Staninama. Koliko je razmještaj "ozbiljan" najbolje ti govori lokacija tvrđave Imotski na kojoj nema ni vidljivih ruševina i livade Jesenica za koju je normalno misliti da je i onda bila obrađen dolac ko i danas. Ako Imotski smjestiš po općem dojmu onda ti je od obližnjih livada za Jesenicu prvi izbor stadion.

Brzgule valja razmotriti u Posuškom polju s mlinovima na Topali, onda se uklapa Vinac, ili u kršu (Lipovice, Batin, Osoje) (Rupe, Cere, G. Zorići, Spajići), nekako mi se čini da se čulo od nekih iz Gornje Bekije da su imali mlinove u Donjoj Bekiji, pa opet ostaje problem sinora uz Vr(h)ljiku.

Je li moguće da su se nazivi vodotoka izmijenjali do danas? Izostanak Matice na to upućuje.
Vrijedi proći popis po kategorijama; tvrđave, vodotoci...

#17 rukavci "Obraj dol" pitaj Proložane
Suhaja - Suvaja
btw. Ivnice - (Ivanbegovina?)
#20 jezero Dračan (Prološko blato?), Dračan (Lokvičići)
drača i vrljika u smislu ograde i ograđivanja su sličnoznačnice, zadračeno
#21 rijeka Dračan (koji dio Vrljike?)
#22 zemin Dračan upućuje na prihod iznad 20.000 akči (tanko)
#23 je podpuno nerazumljiv, muselemi (množina) upućuju da je Dračan mjesto boravka više muselema od kojih timarske prihode ubiru posadnici tvr. Vrgorac. Razumljivije je da su u suposjednike timara (množina) upisani i neki muselemi i posadnici t. Vrgorac jer se od muselema nije ubirao porez. Uz spomenuti na zor zemin eto još timara u Dračanu, što ne more stat.
#25 Zagoricu na zbilj prikobacujem u Zagorje
#26 Svekolike nepotopljene Ričice ne daju zeminski prihod (20.000+ akči)
#27 Ni Studen (Studenci, Imotski) nisu za zemina prispili.
#28. Ljubiše negdje na Ljubi, Sutina ima nekoliko, jedna je Ballifovska usedlina između Vira i Podzavelima.
#29 Krstac zvuči ko Krstatice
#34 i #35 Podbihlić smještam negdje na današnje Studence. UN i američke karte i danas na mjestu Studenaca drže koruptel Bitić, a Podbihlić je negdje u nekom Pod-zaseoku (Podkula, Podgradina, Podgreda, Podklanac) ili u Alibegovcu ili u Dvorinama. Uz to na isto područje treba smjestiti #27 Studen negdje u Musinac ili ga proglasiti koruptelom i pripisati Studencima (Ljubuški).
#36. ribnjak Mirić na rijeci Bukovac, koruptel? Žukovac (Zagorje) Žukovica
#37 Selo Neveselo se otrcalo od uporabe i teško će ga bit nać
#38 i #39 Netko je smjestio dizdaru tvrđave Rog (ako je smjestimo u Roško polje), ne može aračom pogubljene potkovice platit
#40 #41 Zadnja Vrh rika za koju se čulo je u Livnu. Budiše (Budići? mlinovi, ribnjak), ovaj Krstac (ribnjak!?) ne liči mi na Krstatice
#45 Seljašnica u Vihovićima ima u Mostaru, je li ovdje defterdar ubrojao posjed izvan nahije za posjednike koji prebivaju u nahiji? Ovo je nedosljedno jer u #87 jasno stoji za hajmane u čiftluku Kolo da je Kolo u drugoj nahiji.
#46 Proverdol (Vrdol)
#58 Onaj Dobranjac s fejsbuka je iz ovoga pročitao Dobranje. Prilično nadotegnuto.
#66 Hranice. Je li ovo još jedan čiftluk?
ne da mi se dalje
edit
Ako Vincu vratimo Vinjane donje onda mogu sinorom izbit na Maticu, možda i na Vrljiku jer ne vidim Glavinu. Jesi li sve objavio (iz tog fragmenta D1585) i pojavljuju li se Glavina i Matica ili nešto slično?
Stalno treba imati na umu da su se naseljena sela i zaseoci nalazili u to vrijeme "u brdu" a ne "u polju" i da se "kuće" i okućnice nisu širile na obradivu tlu. U rubnim slučajevima - na neobradivim pojasima uz rub polja, a uvijek pristojno iznad granice najviših plavnih voda.
Imali su smisla ti pretci za stanovanje i prostorno planiranje. Stanine i staje su bile najmanje po kilometar udaljene od "stojnih kuća"- sela i zaselaka.
Naslov: bilužke
Autor: glonga - 27 Studeni 2009, 17:09:51 poslijepodne
Vidim da oni Grugjini iz MH Grude ne razumiju prefiks Ak u turskom (Akhisar, Akihisar, Ak-Sovići, Aki-Sovići, Oksovići).
http://www.maticahrvatska-grude.org/dokumenti/susreti_2.pdf (http://www.maticahrvatska-grude.org/dokumenti/susreti_2.pdf)
Aličić zna bit neugodan pri razgovoru, bolje rečeno nezgodan, ali nije zlonamjeran (IMHO), i ne triba mu se odmaknit od beside.

Što bi reka belevarac na (Vrh Rika) > (Vr Rika) >(Vrrika) >(Vrljika)?

Kanim razčevrljit i razčlanit pa pobacat ove podatke iz D1585 koje si podastro na vorumu u jednu .ods tablicu pa probat malo viltrirat i pivotirat s podatcima, da ne ostane sve samo na .kml formatu.

edit
evo ga još
mustafhiz im je isto što i posadnik, a nije
nego janjičarski pemzić, koji je i u pemziji na kakvoj službi, najčešće "čuvar" tvrđave
edit
ima toga ko u priči,
npr. Lukovac, Lukovac-Grad je brdo na čijem su vrhu ruševine, sjeveroistočno od Eurobenz crpke, ubacit ću link na Google Maps
Antički i srednjovjekovni Lukovac-Grad (http://maps.google.com/maps?q&&ll=43.40744,17.327988&t=h&z=18) je već netko obrstio
Prapovijesna gradina (http://maps.google.com/maps?q&ll=43.409506,17.330562&t=h&z=18) Lukovac-Grad se još držala u vrime ove Digital Globe-ove satelitske fotke

Makni ove linkove, ako ti se čini da bi mogli biti predmetom zloporabe modernih samozvanih "arheologa".
Naslov: Brzgul
Autor: glonga - 27 Studeni 2009, 18:24:51 poslijepodne

A da Vinac ostavimo od Zagorja i Vira do Vrljike i Gorice?
Ako nema Matice, Runovića i Zmijavaca, da ubacimo Brzgul između Kamenmosta i Drinovacah kao zbrojni toponim za gudariju?

Brz-gul i Brz-ica mi unatoč korijenu Brz ne mogu stat između Ak-Ok- Sovića i Gruda po broju timara. Previše je toga po jedinici površine, pogotovo u odnosu na Vinac koji vata više od pola naije površinom, ako mu pribrojimo (s pravom) sinor na Vr(h)ljik, čiftluk na zemljama Gosta krstjanina tj. sve danas poznate Vinjane.
Naslov: .ods
Autor: glonga - 28 Studeni 2009, 05:21:57 prijepodne
Privitak: im_1585.zip (16.374 bytes)
Sadržaj
Mapa im_1585
Datoteka im_1585.ods
Datoteka im_1585.txt

U .ods datoteci su tabelirani dosad objavljeni podaci (1.-101.) na ovoj temi. Izbor polja (stupaca) je samoobjašnjavajući (self-explanatory). Ne znam je li luđi defterdar, pisar, ili mi što ovakav set podataka nastojimo razčlaniti.
Ova .ods datoteka je datoteka tabličnog kalkulatora Calc iz Openoffice uredskog paketa.
Hrvatski Openoffice 3.1.1. možete preuzeti sa web mjesta http://hr.openoffice.org (http://hr.openoffice.org)
Openoffice čita datoteke MS Office-a (.doc, .xls...) i može spremati datoteke u MS Office formatima (Spremi kao .doc, .xls...) što u ovom slučaju namjerno nije napravljeno (Spremi kao im_1585.xls).

U .txt datoteci su isti izvorni podaci (1.-101.) iz kojih je očišćen višak CR, LF i CRLF znakova.
Ovo je unix utf-8 txt datoteka. Otvaranjem u Windows text editorima možete dobiti neočekivan prikaz dijakritičkih znakova i prijeloma redaka, pogotovo u Notepadu sa postavkama ASCII plain text i Windows CRLF prijelomom redaka.
Edit: Nešto čudno se događa sa .txt datotekama na putu lokalno_računalo—server—lokalno_računalo. Ova ista txt datoteka nakon downloada na računalo s kojega je poslana nakon otvaranja ima smrljane dijakritičke znakove unatoč uredno postavljenim postavkama za otvaranje datoteka u editoru (unix LF, utf-8). Khm, je li bug u putu amo-tamo, ili u GNU Emacsu, ili je do mene? A možda su u šumi.

Zavelime, red bi bio da dodaš stupce s poreznim zaduženjem i međuzbrojevima poreznih zaduženja i da to vratiš u privitku upisa ili na PM, nadam se da urađeno ne ćeš spremit u .xlsx formatu. Nitko ti ne brani dodati još koji stupac podataka i/ili zamjenu nula (0) u postojećem setu podataka relevantnim podacima. Naprotiv.
Ima li igdje "opća napomena" vezana za nenavedenu pripadnost timara (spahija nepoznat) (0), najčešće na mjestima hajmana koji nisu dani u zakup? Znači li u tim slučajevima (prazno) = (carski has), (filurija)?
Naslov: sela 1585.
Autor: glonga - 28 Studeni 2009, 18:14:58 poslijepodne
Sela


001EO. Britvići
(085) hajmani (timarnik?)
= Britvica, Mostar

001. Brzgul
(053) mlinovi (timarnik?)
(099) timar (1/2 posada Imotski, 1/2 posada Bobjak)
(100) timar (posada Imotski)
Katastar i lokalni? Krčevine, Dobroselje, Vrhlika, Leskovica, Poljana Subjagi, Širok Selo
Rsavčići [Čitanje? Runovići]
= Runovići

002. Budiše
(040) ribnjak (popola?) sa selom Krstac (posada Proložac)
Vrh Rika
= Vrbica
(041) mlinovi (posada Imotski)
= Budići na Vrbici (onda), danas Ričice (Vrbica)

003. Crnogorac
(064) timar (posada Čačvina) (Crnogorac i Vinac) [Nije Crnogorac i Dračan]
= Crnogorci, Posušje

004. Dobran
(089) hajmani (posada Proložac) [ne vidim ništa zapadnije od današnjih Studenaca, uvjetno Grabovca i uvjetno Medova Doca, pa su ove Dobranje prilično nadotegnute, iako mogu bit katun]
= ? Dobranje, Imotski

002EO. Dobrkovići
(095) filurija
= Dobrkovići, Široki Brijeg

005. Donja Luča?
(091) timar (dizdar Bobjak?) (baština!)
(091)? ribnjak Plavino?
= Plavila?
= = Donja Luka (Donji Lukovac)

006. Donji Snozin / Donji Snožin
(092) timar (dizdar Bobjak)
(086) hajmani
= ? Batin, Osoje, Posušje

007. Dračan
(085) hajmani
(017) timar (dizdar Imotski)
(017) mlinovi Obraj Dol (rukavci)
(017) mlinovi Suhaja
(017) mezra Krivodol
(022) zemin (popola, posad Proložac, Čačvina)
(023) muselemi
(023) timar (posada Vrgorac)
(030) zemin Seljani (posada Imotski)
(057) zemin (dizdar Proložac)
Katastar i lokalni? (Obraj Dol), (Podvornica, Zgon, Prelazac, Odvodo, Paštrnjak, Prepušnica)
= Donji Proložac

003EO. Dračevice
(076) mlinovi na Čelinji (timarnik?)
= ? kod Čapljine

008.EO Drinovac
(071) hajmani (Hasan Alijin)
= u Rakitnu

009. Drinovci
(073) timar (serbuljuk Imotski)
= Drinovci

010. Dubine
(078) zemin (posada Bobjak) (Vugolić i Vrh)
= Dub?

004EO. Dutup
(071) hajmani (Hasan Alijin)
= ? zagubljeni katun (Hasan Alijin iz Imotske nahije uzeo u zakup filuriju, hajmani mogu biti izvan nahije?)

005EO. Godanovo
(038) timar (timarnik?) mezra Zgon
(039) timar (trećine, posada Imotski, posada Bobjak, dizdar Rog)
= Kozica

011. Gorica
(050) timar (ćehaja Ljubuški)
(051) hajmani (ćehaja Imotski)
(052) zemin (serbuljuk Imotski)
(056) maltarina (posada Imotski)
(075) hajmani (timarnik?)
(094) hajmani (posada Imotski)
= Gorica

006EO. Gornji Podsel
(077) mlinovi na Čelinji
= ? kod Čapljine

012. Gornji Snožin / Gornji Stožin
(081) (timarnik?)
(075) filurija
= ? Rastovača (Nožinac)

013. Gornji Zagozd
(019) (timarnik?)
= Zagvozd

014. Grabova
(059) timar (posada Imotski)
= Grabovac

007EO. Grabuljan
(015) timar (posada Ljubuški)
(071) hajmani (Hasan Alijin)
= Grab, Ljubuški

008EO. Grabunovići
(085) hajmani
= ? katun, Mostar

015. Grude
(016) ribolov (dizdar Rog)
(071) hajmani (Hasan Alijin)
= Grude

016. Ivnice?
(017) timar (dizdar Imotski)
= Ivanbegovina?

017. Kameni Most
(048) timar (popola, posada Imotski, Bobjak)
(049) timar (ćehaja Imotski) mezra Poljice i Dobri Dol
(062) timar (ćehaja Proložac)
= Kamenmost

010EO. Kozice
(019)
(079)
=Kozica

018. Krpino?
(083) zemin (bevab Blagaj) (Jezero Subjagi?, Grad!)
= Zmijavci?

019. Krstac
(029) hajmani (posada Vrgorac)
(040) ribnjak (posada Proložac) Vrh Rika
(043) ribnjak (posada Ljubuški)
(051) hajmani (ćehaja Imotski)
(058) mezra (posada Rog) (Zgurovine, Zgon Dobraljine) (Podbile i Krstac)
= Bušanje? (oko današnjih Ričica i Podbile, do Vrbice (Vrh Rika))

011EO. Lužjak
= Ružići

020. Ljubiše?
(028) timar (posada Imotski) (sa Sutinom)
= Osoje? (Ljuba)

012EO. Mokro
(095) hajmani
= Mokro, Široki Brijeg

021. Nevesel
(037) timar (posada Imotski)
= ?

022. Oksovići
(044) timar (trećine, dizdar Bobjak, posada Imotski, Proložac)
= Sovići

023. Podastrana / Podastrane
(017) timar (dizdar Imotski) (Seljan)
(047) timar (dizdar Imotski)
(047) zimska pašarina (dizdar Imotski) (Seljani)
(084) timar (bevab Blagaj)
= Postranje

024. Podbihlić / Podbilić
(006) (timarnik?)
(034) zemin (timarnik)
(034) pola mezre
(034) Margin Dol
(035) timar (dizdar Rog) ispravak sa stavke Dračan
(069) pola zemina (posada Rog) Odovine (Dvorine?)
= Studenci (oko polja), Alibegovac

025. Podbila / Podbile
(009) (timarnik?)
(032) mezra (posada Imotski) (Veliki Zgon)
(032) šuma (posada Imotski) (Knezluk) (Kneževići?)
(073) vinogradi (serbuljuk Imotski)
(097) baština Marka Grgureva
(058) mezra (posada Rog) (Zgurovine, Zgon Dobraljine) (Podbile i Krstac)
= Podbila

013EO. Podgrađe
(080) hajmani (posada Bobjak)
= ? zagubljeni katun ispod kakve prapovijesne gradine ili Podgrađe, Omiš

014EO. Poljica
(071) hajmani (Hasan Alijin)
= ? katun

015EO. Popovići
(085) hajmani (timarnik)
= ? Ljubuški

016EO. Prgul
(008) hajmani (ćehaja Rog)
= ? katun

026. Proverdol?
(046) timar (posada Imotski)
= Vrdol (Glavina Gornja)

017EO. Rakitno
(101) čiftluk (posada Imotski) (polje Rog, zemin Oplanići, potok Vilovine, Zgon Zaborje) (dio zemina: Podvornica, Gornja i Donja Strnjeva)
= Rakitno

027. Rečice / Ričica / Ričice?
(054) timar (posada Bobjak)
(085) hajmani (timarnik)
(089) hajmani (posada Proložac)
(026) zemin (posada Proložac)
= Ričice

028. Rog
(068) zemin (posada Rog) (Čihlići i Prozor) [Čihlići i Prozor!? ovo bi moglo dobro pomaknuti Rog za Ivaniševim zeminom]
(070) zemin (posada Rog) (zemin Ivaniša) (Polog i Crvica)
Katastar i lokalni?
= ??? Roško Polje

018EO. Ružići
(016) ribari (dizdara Rog) (mezra Božjak) [Božjak, osim što se ovako zovu mnoga riječna kupališta, toponim upućuje na templare (i) Ivanovce)]
(086) hajmani (timarnik?) Ljubuški
= Ružići

018EO. Selce
(085) hajmani
= ? Ljubuški

030. Seljan
(017) prihod sa stavke Podstrana (dizdar Imotski) [iz (017) nije jasno što sve otpada na Seljan, a što na Dračan]
(030) zemin (posada Imotski) [isto]
(047) (posada Imotski) [isto s Podastranom]
= Gornji Proložac

019EO. Slodnica
(071) hajmani (Hasan Alijin)
= ? katun

020EO. Studen / Studence / Studenci
(027) zemin (posada Proložac) [Studen]
(086) hajmani (timarnik) [Studence, ili koruptel ili Lovreć]
(072) timar (posada Čačvina)
= Studenci, Ljubuški

021EO. Širok Selo
(100)
=?

031. Umljani
(097) hajmani (timarnik?)
= Umljani

022EO. Veselica
(086) hajmani (dizdar Čačvina) [Veselivštak? Ili Veselice od Čačvine na zapad]
= ?

023EO. Vihovići
(045) timar (posada Imotski) mezra Seljašnica
= ? Rudnik, Mostar

032. Vinac
(002) livade (posada Imotski)
(013) timar (posada Bobjak)
(014) čiftluk (timarnik?) Zemlje Gosta Krstjanina
(061) timar (ćehaja Proložac)
(064) timar (posada Čačvina) (Crnogorac i Vinac)
(090) zemin (dizdar Bobjak)
(096) timar (posada Imotski)
= Vinjani (Posuški, Gornji, Donji)

033. Vrhdol
(078) hajmani (posada Bobjak)
= Vrdol (Glavina Gornja)

034. Zagorica / Zagorice
(001) [Znači li ovo da je tvrđava u selu Zagorice ili da je u selu Zagorice timar posadnika tvrđave Imotski? Što zapravo piše u izvorniku?]
(025) zemin (dizdar Rog)
= ? Zagorje, Posušje

035. Zagozd
(012) [Znači li ovakav zapis da je u selu Zagozd neki timar posadnika tvrđave proložac? Izvornik?]
(089) hajmani (posada Proložac)
= Zagvozd

036. Zvindol?
(010) [Izvornik?]
= ? Medov Dolac
Naslov: bevab
Autor: glonga - 28 Studeni 2009, 23:34:05 poslijepodne

bevab, hatim — portir, vratar

Čakrama, Azra; Maglajski sidžili 1816. — 1840. / prikaz knjige / Društvena istraživanja, Časopis Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, Godina II, Broj II, Zenica 2007.
Članak ima malo problema s lekturom, korekturom, bjelinama i razgodcima... Vrijedi ga pročitati (u kontekstu teme) i prelistati ostali sadržaj časopisa (u kontekstu podforuma).
http://www.prfze.com/docs/casopis.drustvena.istrazivanja.02.pdf (http://www.prfze.com/docs/casopis.drustvena.istrazivanja.02.pdf)
Bilo je i drugih izvora. Namjerno biram ovaj zbog onog jednog što mu i danas kažu da je prije rata "studirao u Zenici".

A knjiga?
Bojanić-Lukač Dušanka, Katić Tatjana; Maglajski sidžili 1816. — 1840., Bošnjački institut, Fondacija Adila Zulfikarpašića, Sarajevo, 2005. (690. str.)

Još online kontekstnog štiva?
Husić, Aladin; Bobovac, od pada pod osmansku vlast do ukidanja posade 1540. godine, Znakovi vremena 13-14
http://www.ibn-sina.com.ba/tekstovi/zv13.pdf (http://www.ibn-sina.com.ba/tekstovi/zv13.pdf)
Ovo me nekako podjeća na jednu emisiju HTV-a, ova sintagma "Znakovi vremena".
http://www.ibn-sina.net/index.php?option=com_content&view=category&id=24&Itemid=41 (http://www.ibn-sina.net/index.php?option=com_content&view=category&id=24&Itemid=41)
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 29 Studeni 2009, 17:51:11 poslijepodne

Nemam ni Aličićev ni Kordićev rad. Jesu li u ijednom objavljeni i prihodi (porezna zaduženja)? Čini mi se da bi to pomoglo ubikaciji. Imena stanovnika po selima zapisana u defterima često i u Imoti (unatoč zbjegovima i demografskom propuhu) mogu biti korisna (korijen patronimika). Što je sve objavljeno u tom Kordićevu radu?
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 29 Studeni 2009, 22:21:07 poslijepodne
Zapisani su u Kordićevom, ja sam pješke skratio sve i stavio samo mista koja se spominju. U ovoj novoj knjizi o Prološcu od Grabovca detaljno je ispisa sve spomenute ljude, timare, ledine i poreze ali samo za dio vezan uz Proložac i zapadni dio polja, odnosnio onako kako ih je on ubicira. Stavit ću čim uspijem iskenirat sve. Po Grabovcu u okolici Prološca imamo ova sela, Dračan, Podstranje, Budiše (današnji Budim(lje) u Prološcu), Ponoje/Popovine/Crnogorci - Crnogorci, Lokvičići (Pripada Ponoju/Crnogorcima), Krnjodol (Krivodol), Godaljevo (Gudeljevo selo koji su kao za vrime Turaka živili u Prološcu), Crnodol (kasnije Crnovro - Dolića Draga). U Grabovca imaju popisi iz

1519.
Selo Kameni Most, prihod 2378
Selo Dračan, prihod 2522
sijalište Veliki Izgon sa Kneževim Lugom, prihod 100

1520.
Selo Kameni Most, prihod 1026
Selo Dračan, prihod 2522
sijalište Veliki Izgon sa Kneževom Lokvom, prihod 100
Selo LABAS?, pripada DABRIMA, sa stavke Bred? Bega. Prihod 1011
Dio sela ZAROPOTJE?, pripada KOŠNICI?, sa stavke Ahmeda. Prihod 341.

Tu mi je zanimljivo da zbroj ovih donjih sela sa Kamenim Mostom iz 1520. je jednak zbroju samog Kamenog Mosta iz 1519. pa naslućujem da su to sela u ili blizu današnjeg Kamenmosta. No kasnije se ne spominju.

Ako su Budiše na izvoru Vrljike sa sjeverne strane možda je Krstac od južne strane (Nebriževac, donji dio Grubina). Tu mi pad na pamet da kroz taj kraj teče Krčevac (Krstac?). A Poljice bi mogle bit današnja Poljica:

49. mezra POLJICE i DOBRI DOL u selu KAMENI MOST timar ćehaje tvrđave Imotski

sijalište Veliki Izgon sa Kneževim Lugom, prihod 100
U polju između Prološca i Kamenmosta ima dio koji se i danas zove Zgon, tamo pokraj Vinarije. A ima i selo Lug, samo je u popisu iz 1520. lokva, a ne lug. :)
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 29 Studeni 2009, 22:48:11 poslijepodne
I ti i Grabovac pritežete kući. Ne morete stat sa strane. Ko ni onaj Dobranjac s fejsbuka na linku iz nekog prethodnog upisa.
Vidim i ja da je tisno za Budiše, Vrbicu, Ričice i Podbilu gorika. Ali:
Vidiš da u Budišama nema sela? Samo mlinovi i ribnjak, a za to se neće dunuma.

#40 i #58 meni dovoljno govore prootiv ubikacije Krstaca u Grubine i ako ne vidim što stoji umjesto (...) u #40
Vrh Riku definitivno smatram Vrbicom, ako uzmeš gledat vodotoke, Suhaja, Dračan, rukavci Obraj Dol, Vrhljika...

40. ribnjak po imenu VRH RIKA... ... ... u selu BUDIŠE i selu KRSTAC i ... timar posadnika tvrđave Proložac
58. Mezra ZGUROVINE, ZGON i DOBRALJINE u selu PODBILE i KRSTAC pripada Imotskom timar posadnika tvrđave Rog.

Da je na jugu 1585. bilo prilično pusto meni govori mezra Krivdol u posjedu (sinoru?) Dračana. U dirlik (timarskom) sustavu "posjed" bi bio timar, tako da mi se čini da je u prethodnoj rečenici neki treći turski izraz nespretno preveden.

Inače, prilično se slažem s Engelom Palom oko čitanja toponimije i imena u defterima:
http://www.ffzg.hr/pov/pov2/files/3zavod/Radovi%2030/30_17_PAL,%20291-293.pdf (http://www.ffzg.hr/pov/pov2/files/3zavod/Radovi%2030/30_17_PAL,%20291-293.pdf)

Prihodi mi izgledaju realno. Ne znam kolike su prihode upisivali za zemine ili je i tu na djelu ono o čemu piše Jurin-Starčević u ranije navedenim linkovima na ovoj temi.
Oni koju poznaju današnje rubove katastarskih općina i ukupne katastarske prihode mogli bi reći jesu li ondašnja sela površinom bila puno veća što se vidi za Vinac i čini se da je Dračan bio puno veći od današnjeg Prološca Donjeg uz potpuno nejasnu deftersku razdiobu prihoda u Postranjama (Podastrana) i Seljanima (Gornji Proložac).
Treba pogedati i tečaj akče za 1585. (je li 1:35). Treba imati na umu da je onda polje bilo i trajno i povremeno plavljeno do viših kota. Ne mogu naći (vjerojatno i ne postoji "terrain" u Google Earth-u kao u Google Maps) i zagubili su mi se podaci, ali vrijedi ucrtati poligon uz slojnicu plavnih voda u polju za vrijeme prije melioracije, npr. na quikmaps.com pa vratiti u Google Earth.
Ono što me još jako zanima su Poljana i Jezero Subjagi, Zbiljan Poljana, Širok Selo i Grad. Ima li išta oko Krenice da slično zvuči? Od Kamenmosta do Drinovaca? Zagubili su mi se i podaci o nekoj špilji na Petniku koja ima veze s benediktincima (možda s Bobjakom, Božjakom, templarima).

Ovo o Kamenmostu
"Selo LABAS?, pripada DABRIMA, sa stavke Bred? Bega. Prihod 1011
Dio sela ZAROPOTJE?, pripada KOŠNICI?, sa stavke Ahmeda. Prihod 341."
je u Dabrici i dalje, nije ni blizu Imote. Ukazuje da je bio neki spahija ili zakupnik poreza (ili više njih) u Kamenmostu (Ahmed i Bred? beg) i na prihodu sela se kao crossreference vode i njihovi prihodi.

Ono Grabovčevo Godaljevo je garant Godanovo na Kozici.

Prilično nekritički i olako se uzimaju ti izvori u proizvoljne interpretacije. Ali nek se uzimaju, nek se nešto radi oko toga.
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 29 Studeni 2009, 23:03:54 poslijepodne
Citat:
Vidiš da u Budišama nema sela? Samo mlinovi i ribnjak, a za to se neće dunuma.

a jebga, kad je ovaj Grabovac u nekoliko uzastopnih popisa u Budišama zapisa čudo ljudi

recimo 1547.g  - 27 domova (po 117) i 40 baština (po 117) (poimenice glavara svakog doma i baštine)

1552.g  - ponovoljeno domova i baština 67 po 117

1585.g - baština i domova 78 po 163

1623.g - baština 100 po 163, domova 6 pristojba 480

Odakle mu podaci za 1585. pojma nemam, ispada da nije kod Kordića sve zapisano. Budiše su veliko selo, isto ko i Dračani, a Podstranje malo reda 10/15 baština.
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 29 Studeni 2009, 23:13:26 poslijepodne

Ne trebaju im dunumi u selu i ako ne siju. Je li na njima filurija?
Citat:
propis ovoga odsjeka odnosi na vojnuke i vlahe i njihovo podavanje u slučaju sijanja na spahijskom timaru izvan sela u kojem su upisani. U tom
slučaju su morali da daju polovinu desetine.
Ove rijetke slučajeve predviđao je Suljo I. "Zakonodavac" (1520.-1566.)
http://www.bosanskialim.com/rubrike/tekstovi/000364R025.PDF (http://www.bosanskialim.com/rubrike/tekstovi/000364R025.PDF)

Nekako mi je nepouzdan Kordićev rad, ko i Grabovčev. Ali ako su uprli za te Budiše, nek im bude. U ubikaciji ostaje problem Vrh Rike a ne Suhaje u Budišama, što ih drži čvrsto uzvodno od Badnjevica.
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 29 Studeni 2009, 23:15:50 poslijepodne
Ono o Godaljevu je i meni čudno, no on veli još jednu stvar, da se 1394. u interpoliranoj (šta mu to znači???) povelji Gojku Marnaviću u župi Imoti spominju dva polja, Campus Voynitium (kaže da je to donji dio polja, današnja Bekija) i Campus Godaliensium (gornji dio Polja, ili ti Gudeljevo polje??? koji su živili za vrime turaka). Sad kako može Gudelj i Gudeljevo polje biti prije Turaka kad je gudelj turska rič?

Ili ono GODANOVO nema veze s Gudeljima već je baš vezano uz stariji Godaliensium.
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 29 Studeni 2009, 23:17:27 poslijepodne
Mogli su mu upisat i Zemlje Gosta krstjanina, ako je rodijak Tomko Marnavić pisa povelju.

Od baština (kršćanskih) u ovom Kordićevu radu stoji samo (ako se dobro sićan) ona Marka Grgurova u Podbiloj.

Uz sav šlamperaj (Vildan je bio ozbiljan defterdar, kasnije je bilo svašta) prelazak baštine u mirijsku (državnu) zemlju ili u mulk (privatno vlasništvo) je u pravilu bio evidentiran u defterima.

Koje Godanovo, znaš li di je Kozica od polja?

Prije objavljivanja čitavog prijevoda deftera hercegovačkog sandžaka za 1585. (detaljnog deftera i popisa vlaha) niša ne smatram dovoljno preciznim.

Imaš li deftere Kliškog sandžaka za 1550. god. i zanimaju li te?
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 29 Studeni 2009, 23:24:43 poslijepodne
Zašto ne bi Budiše mogle bit na samom izvoru Vrljike (Vrh rike), recimo od Opačca priko Durmiševca i Dva oka pa na zapad? Tako sam ja to shvatio. Dračani od jezera do Badnjavica, a Budiše više prema Glavini.
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 29 Studeni 2009, 23:30:36 poslijepodne

Ako je tako, kako ćeš Krstac progurat do Budiša? Na zajednički ribnjak #40? I što ti piše umisto trotočja u #40?
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 29 Studeni 2009, 23:38:11 poslijepodne
U Budišama 1585. piše ovako nekako

Selo Budišić (izvorno Budimlji) pripada Imoti

Baština Andrije, sina Zvonkova sada u posjedu sina Andrije
Baština Tome sina Andrije.
...
Baština Vida sina Jurajova, u njegovom vlastitom posjedu
...
Baština Ismaila u posjedu Ahmeda Abdulahova
Baština Mustafe u posjedu Hasana sina Husejinova
...
mezra (sijalište) Budišić (Budimlje) u posjedu stanovnika iz sela Godaljevo, baštine u posjedu stanovnika sela
Baština od zemina Izgon, u posjedu ćehaje Abdije i njegovih suvlasnika
...
Dio šume Ilijasa, u posjedu Vida sina Petrije
...
zemin Suh i čair Slatnica sa vinogradima u posjedu Mustafe Selaka
zemin Čolaka i Sladoja sa vinogradima...
...
Baština i domova 78, po 163; odsjeka: 380
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 29 Studeni 2009, 23:43:21 poslijepodne
Vrljika od Opačca naglo zavija i kreće prema Nebriževcu (tu se negdi uliva Krčevac u Jarugu pa ova u Vrljiku). Vrljika (Vrh rika) se i danas tako zove sve do ispod Kamenmosta. Moguće da su područje od Opačca priko Muše do utoka Jaruge kontali pod isti ribnjak, pa ista je rijeka. A s donje strane dira Nebriževac (Krstac), a s gornje Budiše.
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 29 Studeni 2009, 23:53:00 poslijepodne
On se sveza Krčevac=Krstac i ne pušća. Mogu mislit kako je to Grabovac složiJo, ko za svoje selo.

1. tvrđava Imotski
-selo Zagorice
40. ribnjak po imenu VRH RIKA... ... ... u selu BUDIŠE i selu KRSTAC i ... timar posadnika tvrđave Proložac
58. Mezra ZGUROVINE, ZGON i DOBRALJINE u selu PODBILE i KRSTAC pripada Imotskom timar posadnika tvrđave Rog.

Aj zbroji #1, #40, i #58.
#58 mi govori da sela Krstac i Podbila graniče na Zgurovinama, Zgonu i Dobraljinama
#40 Budiše i Krstac graniče na ribnjaku Vrh Rika

Protraj Krstac od Nebriževca priko Varuša (#1) i Gornje Glavine do Podbile. Ne liči mi. Dračan, Seljan, Postranje i Ričice su ti u defterima zatvorili zapadno krilo, a Vinac sredinu i istočno krilo.

Pitam te šta piše na mistu točkica u #40, i što znači #1, (da je tvrđava Imotki unutar sinora sela Zagorice, ili da je selo Zagorice timar posadnika tvrđave Imotski).

A to kud Vrljika zavija danas i kud je zavijala 1585. možda nema puno veze jedno s drugim.

E, i za ribnjak se oće miran tok i zgodna topologija za pregrade, ne vjerujem da se 1585. neko satro praveć ribnjak ako nije bio prirodno formiran (Jezero Dračan) i zato Budiše odmičem na Vrbicu (utok Vrbice u Ričinu). Zato u #16 Grude i Ružići na Božjaku ne spominju ribnjak već "one koji love ribu".

Pogled u katastar i potraga za Zgurovinama i Dobraljinama u k.o. Podbila (termin Zgon je opće mjesto, svako selo i grad koji drže do sebe imaju najmanje jedan Zgon) i susjednim k.o. bi riješila zagonetku Krstaca. A imamo mi Imoartovske korjenike i osnivače kojima možda pojmovi Zgurovine i Dobraljine nešto znače, možda i Krstac. Da ji je bilo upitat?
Bušanje su možda očuvale korijen iz "Budiše", a Budići su mogli maknut pod Zavelim kad i ako ih je duvanjski kotarski pisar Kosanović natra da se opredijele za kotar i ne biže od obveza prema carevini i kraljevini. [Grijak, Zoran; Utvrđivanje stalne nastanjenosti obitelji iz Dalmacije u Duvanjskom okrugu krajem 80-ih godina XIX. stoljeća, u Duvanjski zbornik, Zagreb - Tomislavgrad, 2000.]
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 30 Studeni 2009, 00:48:44 prijepodne
a jebga, kad je ovaj Grabovac u nekoliko uzastopnih popisa u Budišama zapisa čudo ljudi

recimo 1547.g - 27 domova (po 117) i 40 baština (po 117) (poimenice glavara svakog doma i baštine)

1552.g - ponovoljeno domova i baština 67 po 117

1585.g - baština i domova 78 po 163

1623.g - baština 100 po 163, domova 6 pristojba 480

Tri ovakva prihoda trebaju za minimalan zeminski prihod do 1585., 1585. dva, a od 1623. zbog "inflacije" se već probilo u kategoriju najmanjeg zemina.
Zemin (zijamet, zeamet) ima donji limit godišnjeg prihoda od 19.999 akči. Dukat je u dobra vremena bio 35 akči. Ako je u citiranom upisu filurija (a pošto svi imaju jednako zaduženje - onda najvjerojatnije jest) onda je već bio oko i preko 100 akči (1547. god. - 1552. god. 117 akči, 1585. god.- 1623. god 163 akče), u što mogu biti uključeni dodatni porezi i/ili olakšice). (1616. god. uobičajen tečaj na području je bio 122 akče za dukat, pa bi valjalo povirit u deftere iz 1585. otkud 163 akče ako je 1552. bilo 117 akči).

Kako neigraču Sid Meiersove Civilizacije predočiti čudo ljudi?

“Kad je Dukatar preuzeo posjed, bila su na njemu četrdeset i tri dima s tristo i jedanaest duša, među njima polovica djece, nejači i onih što su ponešto mogli
raditi, trećina starčadi i tek osamdesetak ljudi i žena sposobnih za teže poljske poslove. I ako najbolje godine rodi i ako razreže najveći bir, teško da će timar
davati više od pet tisuća akči”
http://www.ihjj.hr/images/Izdanja/Rasprave/31_07_Kapetanovic.pdf (http://www.ihjj.hr/images/Izdanja/Rasprave/31_07_Kapetanovic.pdf)

Online se može nać svašta (otkud ovima tečaj od 25 akči za dukat 1550. u vrijeme Sulje I. Zakonodavca?)
Citat:
Za vrijeme sultana Sulejmana oko 1550. g. harač je iznosio 25 akči po glavi godišnje. Tada je ovca vrijedila 15 akči, dakle, harač je bio više od jedne dobre ovce. Ali, baš je u to doba Osmansko carstvo palo u financijsku krizu. Stoga se harač stalno penjao: od 25 akči skočio je na 30, 70, 140, a sredinom 17. st. iznosio je čak 232 akče i ostao dugo na tome.
http://www.sss-makarska.hr/spisi/prije-sada/makarska/svecenstvo-narod.htm (http://www.sss-makarska.hr/spisi/prije-sada/makarska/svecenstvo-narod.htm)

A da će se u defterima za Proložac i Podbihlić nać svašta - nu:
Citat:
Prema "tefterima", uzgoj duhana je u tom kraju bio već ozbiljna gospodarska grana 1520. godine. Iz toga potječu zapisi u kojima se spominje uzgoj duhana. U selu Prološcu, u turskim katastarskim popisima zabilježeno je da se pod tom kulturom nalazi 176 akči, a u susjednom selu Postranju 20 akči. Da je tu bilo riječi o ozbiljnom uzgoju, s gospodarskom vrijednošću svjedoče dokumenti iz kojih je razvidno da je na dotični uzgoj bio udaren i porez, zato su se i podaci o uzgoju duhana vodili precizno.
http://www.zadarskilist.hr/clanci/17032009/duhan-u-hrvatskoj-prije-nego-u-ostatku-europe (http://www.zadarskilist.hr/clanci/17032009/duhan-u-hrvatskoj-prije-nego-u-ostatku-europe)


Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 30 Studeni 2009, 02:16:20 prijepodne
Kako ovaj defterdar računa pristojbe na baštinu i filuriju? Bit će da je filur bio vezan za cekin i njegovu protuvrijednost u akčama, a ne fiksiran na 45 akči.

O pristojbi na baštinu i o filuriji koja je mogla vrijediti 1585.

Citat:
Bosanska kanun-nama iz 1565.godine - za kršćansku baštinu upisana pristojba za resmi cift i oproštene su 3 akče od 25 propisanih
-
ne plaćaju ni harač, ni ni ispendžu, ni desetinu, ni porez na ovce, ni pristojbu na ime mlađarine, niti šta drugo od tih pristojbi. Ali na rođendan Isata (Isus)--aleyhisselam- čemu oni vele Božić, daju s kuće na kuću za jednu filuriju («filuri»-dukat) 45 akči i kao vrijednost jednog ovna 15 akči, te na 50 filurija, što čini jedan katun, za šator, dva ovna, dva kotura sira, dva konopca i tri julara po 3 akče, što ukupno iznosi 63 akče. To daju za božić.
A na proljeće, na dan što ga zovu Hizir-Ilyas (Đurđevdan) daju od svake pojedine filurije i kuće 20 akči kao vrijednost jedne ovce s jagnjetom ukupno po 83 akče.
http://www.bosanskialim.com/rubrike/tekstovi/000364R025.PDF (http://www.bosanskialim.com/rubrike/tekstovi/000364R025.PDF)
Citat:
Još teža devalvacija pogađa Carstvo 1584. godine nakon što je do iste došlo i u Perziji. Do 1584. za jedan cekin se moglo dobiti 60 akči. 1584. godine za jedan zlatni cekin se može dobiti 120 akči, a do 1663. taj broj raste do 240 akči u Srbiji, odnosno 310 akči u Bugarskoj.
http://www.forum.hr/showpost.php?p=8293034&postcount=57 (http://www.forum.hr/showpost.php?p=8293034&postcount=57)
Ne daju mi se tražit vjerodostojniji izvori, ovo mi po sjećanju izgleda u redu za odnos cekin-akča.
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 01 Prosinac 2009, 13:10:42 poslijepodne
(današnji Budim(lje) u Prološcu),

Di je taj Budim? Označi na Google Maps ako ti je lino opisivat.

Da probamo Krstac proglasit današnjom Gornjom Glavinom (a možda i Donju dodamo) a Budiše Donjom (ili pak istočnom stranom donjeprološkog okopolja), pa da onaj ribnjak Vrh Rika bude na Opačcu, i da Krstac na onim mezrama (Dobraljine, Zgurovine) graniči s Podbilom.

Na krajnjem sjeveru Gornje Glavine, zapravo ispod Čubrine ima brdo koje se zove Krstine (<Krstac) iako su i Krstine prilično čest mikrotoponim za sva stara greblja. Onda Vinac izbija na Maticu ispod Kamenmosta koja se tada još zove Vrljika.

Krivodol je na stavku Dračana upisan kao mezra (pretpostaviti je zbog toga da nije naseljen) pa uz onaj jedan timar (Crnogorci-Vinac, vinjanski), ti Crnogorci krivodolski su tad prazni.

Grubine se današnje vjerojatno kriju iza "selo Ivnice?" (Ivanbegovina) upisane na stavku Dračan, tu malo čudi (i izgleda eksteritorijalno) da Kamenmost ima priko Druma na svom stavku upisanu mezru Poljice.

edit
24. mezra KRVAVICA u blizini Vinca i Brzgula, timar dizdara tvrđave Proložac
Krvavica je u zoni Zmijavci, tako da Brzgul i Krpino? mijenjaju mjesta.
"I danas imaju Krvavice u polju, kad iz Kraljevića, Milasa i Đogića pogledaš u polje priko Pasika do Jaruge."
Ako izvor ima dobro pamćenje, i ako je podatak točan, onda je Brzgul = Zmijavci (zasad).

51. mezra PRERATIN LAZ i polovica POLJICA i zemlje poznate pod imenom TRKOV DOL i KRČANI i HUS DOL timar ćehaje tvrađve Imotski
- hajman u selu KRSTAC i hajman u selu Gorica

Ovi podcrtani Krčani mi više liče na Krčevac od Krstaca. Pogledaj malo i Tr(t)kov Dol i drugi toponimiju u 51.

99. Selo BRZGUL drugi naziv RSAVČIĆI timar posadnika tvrđave Imotski i posadnika tvrđave Bobjak
  mezra KRČEVINE, DOBROSELJE, VRHLIKA s onu stranu rijeke sinoru sela VINAC u posjedu stanovnika sela BRZGULA
  mezra LESKOVICA

"Postoje Krčine između Zmijavaca i Runovića; na pogled iz, Šabića, Todorića.. Babića... prema Zmijavačkom mostu i Matici."
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 01 Prosinac 2009, 14:23:09 poslijepodne
Problem je što Grabovac barata s više popisa, a mi trenutno samo s dva. Na žalost on podatke ispisuje već "sređene", a ne bliske izvorniku tako da ne možemo znat koliko je u pravu. Stalno nateže da su Ponoje isto što i Popovine isto što i Crnogorci i da Lokvičići pripadaju Ponoju, dakle Crnogorcima, a sve skupa često Dračanima. U tom Ponoju ima nešto baština, ali ne puno. Meni je čudno koliko puno sela i ljudi ima sa sjeverne strane Polja, a na južnoj malo. Imamo siguran od brojnijih samo Kamenmost, a Brzgul tek nagađamo. Tu su i sitne Umljane te tek mogući sitni Crnogorci. Grubine su novo ime i teško da će biti to toponim za Turaka i po priči ljudi naslje Ivanbegovina je nastala tek za Mlečana. Čudi me da se nigdi Drum ne spominje, a to bi tribala biti stara rič. Pri popisu 1726. i dalje cilo područje između Kamenmosta i Šumeta, tako i Grubine zvalo se NEBRIŽEVAC. Ni njega nema nigdi u ovim turskim popisima.
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 01 Prosinac 2009, 14:27:49 poslijepodne
imaš li ti one stare JNA topografske karte 1:25000
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 01 Prosinac 2009, 14:43:48 poslijepodne
nemam
di ćeš to pitat?
di si ti bio ovo godina? oš da zatvore forum?
http://karte.haerbe.net/ (http://karte.haerbe.net/)

južni dio polja je bio izloženiji upadima iz mletaka i mislim da je zato prazan
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 01 Prosinac 2009, 14:52:35 poslijepodne
srića božija da ji nemam ni ja
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 01 Prosinac 2009, 17:53:39 poslijepodne
srića bi bila da znadeš kakve arheologe i đomeštre što se bave gis-om pa da ti "posude" ovo
a ovo ima puno bolje očuvano staro nazivlje

"The Third Military Survey of the Austrian-Hungarian Monarchy was made between 1869–1887. This DVD-ROM contains 1:25.000 scale georeferenced map sheets Kingdom of Hungary, Transsylvania, Croatia and Slavonia with accuracy of 50–100 m. On the disk we can find 1333 map sheets of the full territory (about 100 color sheets 1200 black and white and 10 missing sheets from the 75.000 series), the settlement names (official gazetteer from 1913 and an historical gazetteer from Mihály Gyalay) with sophisticated search engine, link to the maps, studies on military surveys."
http://www.arcanum.hu/idegennyelvu/iny_HKF25E.html (http://www.arcanum.hu/idegennyelvu/iny_HKF25E.html)
http://www.arcanum.hu/idegennyelvu/iny_HKF75E.html (http://www.arcanum.hu/idegennyelvu/iny_HKF75E.html)
299,00 €
http://www.kubon-sagner.de/buch/lager/180_91K.html (http://www.kubon-sagner.de/buch/lager/180_91K.html)

dodušnje triba vidit što im pokriva termin "Kingdom of Croatia and Slavonia" bez obzira na godinu premjera (1869-1887) za svaki slučaj
http://hr.wikipedia.org/wiki/Trojedna_Kraljevina_Hrvatska,_Slavonija_i_Dalmacija (http://hr.wikipedia.org/wiki/Trojedna_Kraljevina_Hrvatska,_Slavonija_i_Dalmacija)
ako ti ne smeta da budeš evidentiran u nekom očevidniku, ovo znaš nać i bez mene
http://www.plsavez.hr/cgi-bin/mwf/topic_show.pl?tid=352 (http://www.plsavez.hr/cgi-bin/mwf/topic_show.pl?tid=352)
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 01 Prosinac 2009, 18:38:18 poslijepodne
po ovoj karti tu nema Dalmacije

(http://www.arcanum.hu/images/def/HKF25E.jpg)
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 01 Prosinac 2009, 18:53:01 poslijepodne

eto vidiš, reko bi hadžihafizbegović

nego ovi Budimlići jugozapadno od sri Lokvičića
od tih Budimlića sjeverozapadno ima područje Pohoj uz put do Kusačića
http://maps.google.com/maps?q=43.457156,17.083054&t=h&z=16 (http://maps.google.com/maps?q=43.457156,17.083054&t=h&z=16)
40. ribnjak po imenu VRH RIKA... ... ... u selu BUDIŠE i selu KRSTAC i ... timar posadnika tvrđave Proložac
to ne mogu bit Budiše i imat ribnjak na granici s Krstacom
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 01 Prosinac 2009, 19:03:42 poslijepodne
veći komadi polja po imenima

- Krušovljane
- Čanjavice
- Zagorska dila
- Debeljaki
- Dubravice
- Kapuše
- Zgon
- Mujića polje
- Brižine
- Gospojine
- Kambelovac
- Livade
- Ljupčanice
- Pasike
- Krvavice
- Kovrage
- Krčine
- Kamenja

Između Kamenmosta i Druma ima na brdu veći komad obradive zemlje koji se zove Krnjavice
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 01 Prosinac 2009, 19:15:16 poslijepodne
di je taj Budim koji spominješ?
opiši ga zaseocima ili označi na Google Maps
hvala
lako ćemo za veće komade polja
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 01 Prosinac 2009, 20:38:41 poslijepodne
a nisam ni zna za njeg dok nisam pročita kod Grabovca

ako je istina što piše ovde:

http://www.modrojezero.org/docs/maps/prolozzac-novi.html (http://www.modrojezero.org/docs/maps/prolozzac-novi.html)

onda je po svoj prilici zapadno od mosta pa po tom ne bi moga bit uz Vrljiku, samo onda bi i Dračani i Podstranje i Budiše bile zapadno od mosta, praktično jedno pokraj drugog

molim Proložane da objasne di je i odakle naziv Budim i zašto ga Grabovac razvlači do Vrljike?
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 01 Prosinac 2009, 20:51:01 poslijepodne
Što se Budimlića iz Lokvičiča tiče po fra Vjeki oni su došli kasnije iz Brotnja, Selište di ih još 1743. biluži Dragićević. Došli između 1725. kad se ne spominju u zemljišniku i 1744. kad su zabiluženi Grgo i Peter i članovi im obitelji.
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 01 Prosinac 2009, 21:35:46 poslijepodne
ako je istina što piše ovde:
http://www.modrojezero.org/docs/maps/prolozzac-novi.html (http://www.modrojezero.org/docs/maps/prolozzac-novi.html)

Znaš li webmastera od citirane stranice? Da je bar opise uskladio s "priloženim mapama"
http://www.modrojezero.org/docs/maps/ (http://www.modrojezero.org/docs/maps/)
http://www.modrojezero.org/docs/maps/slides/Lokvicici.html (http://www.modrojezero.org/docs/maps/slides/Lokvicici.html)
http://www.modrojezero.org/docs/maps/slides/Prolozac.html (http://www.modrojezero.org/docs/maps/slides/Prolozac.html)
http://www.modrojezero.org/docs/maps/slides/Ricice.html (http://www.modrojezero.org/docs/maps/slides/Ricice.html)

Po njegovu opisu ili je njegov Budim izletio u Lokvičiće (iz pravca Brda priko Dolića Drage) ili se zbio između Postranja, Suvaje i Ričine na predjelu Kuta-Čava-Trlica - Crnovro - Vlake tj. priko vode na pogled Bušanja.
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 01 Prosinac 2009, 21:44:20 poslijepodne
veli Grabovac:

Poljica - današnje Bušanje

Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 01 Prosinac 2009, 21:46:24 poslijepodne
čak i ima selo Poljica u Bušanjama na karti
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 01 Prosinac 2009, 21:52:30 poslijepodne
Nit je u Bušanjama, nit je selo, nego poljce "Poljica" na pogled od Mandića na Badnjevice (Suvaju).
Ali ako webmajstor broji i prezime Mandić u Bušanje, valjda Mandići spadaju u Bušanje, meni su prija Donji Doci ili čak Podi.

Odo na t.ht imenik tražit prezimena po ovom webmajstoru da vidim je li t.ht to kartirao.

edit
Ovo su fantomi. Blaževičića i Božinovičića nema nigdi. Ili se webmasteru začićićalo.
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 01 Prosinac 2009, 22:16:13 poslijepodne
Začićalo mu se. :D

Koliko se sićam bio sam jednom kod jednog profesora Božinovića prije 20g u kući i to je bilo koji par sto metara od mosta prema Studencima. Uz cestu. Livo. :)
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 01 Prosinac 2009, 22:24:12 poslijepodne
Iako je kroz povijest bilo drugačije danas mjesto dijelimo na Proložac Donji, Postranje, Proložac Gornji i Šumet. Osim Šumeta ostali djelovi imaju svoje zasebne jedinice. Postranju pripadaju Postranje, Brdo (Budim i Ljuba) i Crnovro; Proložac Donji se dijeli na Buljaniju, Jezerine, Lug i Srednje Selo, a Proložac Gornji ima Gornje i Donje Pode, Poljica, Bušanje i Bristovac

Ispada po ovom da je Budim u Brdu, a Brdo u Postranju. :D
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 01 Prosinac 2009, 22:42:41 poslijepodne

ko perzijski tepih, tisuće čvorića ugusto, ne da mi se to razpekljavat
ter jesu li Poljica naponase ili u Bušanjama,
meščini da su autori čitali, a nisu odali
ufati jednog domorodca i pušćaj mu struju dok se ne siti
da je u tim Poljicima ikad bilo selo vidilo bi se na Digital Globe-u, vidi uvježbano oko temelje villa-e rustica-e ispod metra aluvija i pripozna sve sorene stanine, torine i stajetine

nemrem ni bolivit ni probavit da neko tako piše o svom kraju u knjizi
ili onaj webmajstor, priloži mape i onda opisuje nepoznato nekartiranim i dopusti si onakve omaške tipkovnice
ko da je greda ubost "placemark" na Maps Google
po njegovom opisu bi zaluta i onaj ko je ostarijo pješke tuda odajuć
Peutengeriana i Ptolomej su mila majka, a XXI. st.

valjda bi i od oni defterski 67 kuća ostalo nešto za vidit sa satelita u polmetarskoj rezoluciji u Budimu pa da su sve bile suvozidine s najvećim kamenom od dva litra zapremine
nema đavla zubatke
oči mi prosuzile
baš ću od ovi gis-avaca tražit da pritraže infracrveni satelitski i oni druge spektrove za područje između Postranja, Ričica i Bušanja
pa da vidimo više di li Budim
di li Pešta
jazuk za Peštu
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 02 Prosinac 2009, 00:02:40 prijepodne

Ajmo po stranici
http://www.modrojezero.org/docs/maps/prolozzac-novi.html (http://www.modrojezero.org/docs/maps/prolozzac-novi.html)
zaseoke u "zaseocima" po prezimenima tražit

Gornji i Donji Podi

Čurčićija
Ćurčija  43°28'24.61"N 17°11'24.33"E
Dropuljić
Dropulići  43°28'57.95"N 17°11'53.78"E
Grabovac
Grabovci  43°29'32.99"N  17°12'3.43"E
Grbavac
Grbavci  43°28'0.75"N 17°10'42.22"E
Kraljevičić
Kraljevići  43°28'33.70"N 17°10'19.80"E
Lozo
?
Mandić [Poljica]
Mandići  43°28'46.61"N 17°10'7.27"E
Maršić
Maršići  43°29'30.43"N 17°11'35.76"E
Matić
Matići  43°28'37.42"N 17°10'35.34"E
Perić
?
Pezo
?
Prlj
Prlji  43°29'34.04"N  17°11'19.24"E
Stojić
?
Šimić
Šimići  43°28'36.63"N 17°11'9.27"E
Tolić
Tolići  43°28'6.58"N  17°11'17.30"E


Bušanje

Buljan
?
Grabovac
?
Kasalo
Kasali  43°29'32.70"N 17° 9'31.81"E
Katavičić
Katavići 43°29'40.97"N 17° 8'47.49"E
Kolovrat
Kolovrati 43°29'45.52"N 17° 8'31.78"E
Mandić
?
Maršić [između Katavića i Kolovrata?]
?
Perić, Raić, Sočo
?
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 02 Prosinac 2009, 01:47:39 prijepodne
Postranje
Bajić
Blaževičić
Bilić
Buče
Cvitanovičić
Češljar
Dračar [očuvan naziv Dračan]
Dogan
Juričić, Juričići  43°28'33.38"N 17° 7'48.98"E
Leko
Knezovičić, Knezovići 43°29'17.19"N 17° 7'24.72"E
Maršić
Mršić, Mršići  43°29'16.50"N 17° 7'2.16"E
Petričevičić, Petričevići 43°29'15.26"N 17° 6'26.01"E
Pušić
Radeljić
Rimac
Šerlija
Šurlin
Tomić

Brdo
Juričić, Juričići  43°29'5.63"N 17° 5'29.37"E [ovi su lokvičićki, za prološke vidi Postranje]
Knezovičić, Knezovići  43°28'34.38"N 17° 5'24.75"E [ovi su lokvičićki, za prološke vidi Postranje]
Grbavac, Grbavci  43°29'25.95"N 17° 6'29.36"E
Meter, Donji Meteri  43°29'27.42"N 17° 6'0.28"E
 Gornji Meteri  43°30'10.37"N 17° 4'49.38"E
Mršić [vidi Postranje]
Petričevičić [vidi Postranje]
[Zaključak: Zaselak Brdo ili ne postoji ili je u sadržano u Postranjama ili je u Lokvičićima. Postoji brdo zanimljivoga imena "Brdo" između Metera (Gornjih i Donjih) sa sjeverne strane ceste. Jugozapadno od G. Metera, ispod ceste je brdo Ljuba.
Južna granica Ričica je na mapi ucrtana nisko tako da ovdje između Ričica i Lokvičića nema mjesta za Brdo i Postranje.]

Budim
"Smješten izmedju podstranja, brda i glavica"
http://www.modrojezero.org/docs/maps/prolozzac-novi.html (http://www.modrojezero.org/docs/maps/prolozzac-novi.html)
Blaževičić
Božinovičić-Karauz
Božinovičić-Mršić
Brnas
Leko
Pirić
Porobić
Mršić
Šerlija
[Na opisanom smještaju ne vidim ništa na dvije Digital Globe satelitske slike rezolucij reda 60 cm, a da već nije u Postranjama/Brdu.]

Glavica
"Nalazi se ispod uzvisine Kokića glavica"
Bilić
Cikoja
Kokić
Maršić
Pirić
Samardžić
Tomić,
Tomić-Femić
Župić
[Sve skupa je tu negdje  43°28'13.63"N 17° 9'12.88"E komu se da može svaki krov označit po prezimenu na satelitskoj slici.]

Srednje Selo
Abaz,
Barbić,
Čurčićija,
Dropuljić, Dropuljići  43°27'44.65"N 17° 9'26.12"E
Garac,
Grabovac,
Jonjić,
Knezovičić,
Kraljevičić,
Mandić,
Maršić,
Matić,
Mikulić,
Olujić,
Pezo,
Popadić,
Prlj,
Šimić,
Škegro, Škegre  43°27'27.03"N 17° 9'29.49"E
Tolić, Tolići  43°27'18.82"N 17° 9'53.34"E
Turić,
Zec,

Buljanija
"Smještena izmedju srednjeg sela i poda, a na istoku graniči sa Glavinom"
Adžija,
Bonovil,
Buljan,
Ivanko, [Podi?]
Jukić,
Lozo,
Grabovac, [Podi?]
Grbavac, [Podi?]
Kadijevičić,
Marčelja,
Odak,
Prgomet,
Petrušić,
Radovičić,
Sekulovičić, Sekulovići  43°27'54.71"N 17° 9'42.19"E
Sočivica,
Strinić,
Turić,
Vidak, Vidaci  43°28'11.40"N 17° 9'24.72"E
Vujčić
[E sad di je koje prezime uz i iznad ceste od Vidaka do Glavine...]

Lug
"Smješten na južnoj strani prološca izmedju srednjeg sela, Šumeta, Grubina i Glavine
Bubalo,
Čorić, Ćorići  43°27'3.11"N 17° 9'4.82"E
Jukić, Jukići  43°26'58.20"N 17° 9'26.95"E
Juričić,
Grbavac,
Kolovrat, Kolovrati 43°27'12.83"N 17° 9'8.50"E
Meter, Meteri  43°27'5.26"N 17° 9'39.85"E

Šumet  43°26'22.49"N 17° 8'39.89"E
"Južni dio prološca izmedju luga, postranja i krivodola"
Lasić, Lasići  43°26'27.22"N 17° 8'17.89"E
Rako,
Čuić, Čujići  43°26'42.55"N 17° 7'32.77"E
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 02 Prosinac 2009, 15:45:12 poslijepodne
čak i ima selo Poljica u Bušanjama na karti
Prije bi se reklo Bušanje u Poljicima po karti.

(http://img228.yfrog.com/img228/7366/poljica.jpg)

Poljica na mjestu Mandića su odavde: k. und k. 1:75.000 1895. god.
http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/200e/35-43.jpg (http://lazarus.elte.hu/hun/digkonyv/topo/200e/35-43.jpg)
Tu su i današnja Poljica, i Podbabje veliko na mistu Kamenmosta, i Tikovača misto Dikovača, i Sidlar misto Zdilar, i Bakovac misto Bekavac...

Austrijski kartografi su bili konzervativni. Čuvali su zatečena imena naseljenih mjesta. Toponim (ime zaseoka) nastao po prezimenu navode u nominativu jednine prezimena. Jugoslavenski pri kartiranju nastoje, naročito za zaseoke, naseljenom mjestu dati ime po većinskom prezimenu i kartiraju ga u nominativu množine prezimena, tako da se stara imena zaselaka gube; očuvaju se samo imena područja (skupine zaselaka) koja još uvijek ne tvore selo sa svim atributima zasebnog sela.
Tipičan čitač karata s ove karte čita Poljica kao naziv skupine zaselaka (Mandići, Matići, Kraljevići, Grbavci, Tolići), ili čak ime sela zbog veličine slova kojim je ime napisano, a "Podi Donje" kao skup zaselaka [Ćurčije, Šimići, (Stanine)]. Provjerom na terenu nametnut će mu se naziv "Donji Doci" za skup (Kraljevići, Matići, Tolići, Grbavci).
O problematici čitanja nekvalitetno faksimiliranog (i skeniranog) predloška govori i ova karta, samo uz gornji rub; (Kaplin, Kadim?), (Ktursići?, Maršići), (Brina spila, špilja), (Nenadić) (Cadjica? Ladjica) (Svitića most, C).

Bilježim i masovno krivu predočbu o sjevernoj zemljopisnoj širini. Ne jedan promatrač ove austrijske karte se čudio da je Cvitića most na istoj ili malo manjoj sjevernoj zemljopisnoj širini od Konjovca.

Bilježim jedne Bajiće na poziciji 43°30'1.64"N 17°13'4.39"E koji mi se nisu dali naći kao naseljeno mjesto, a webmaster ih navodi kao prezime u Postranjama.

Na ovako definiranom današnjem Prološcu i ondašnjem Dračanu (Podastranama i Seljanu) teško je smjestiti Budiše (izvorno Budimlji?) sa 67 domova, ribnjakom i mlinovima.
Na prvi pogled i samo s podacima o ribnjaku Vrh Rika i mlinovima nametnula se ubikacija na Vrbicu i moguća konzervacija u nazivima Bušanje i/ili Budić.
Dopunjavanjem podataka (67 domova) nameće se pomicanje Budiša (Budimlja, Budimlija?) na južnu i jugozapadnu stranu polja i vezanje na konzervaciju naziva u nazivu zaseoka Budimlići i zato što se u tim defterima ne mogu identificirati Lokvičići. Ovo je i najjači korijen jer sadrži četiri znaka i glasa (Budim, za razliku od Budića i Bušanja), ako u defterima doista stoji ona opaska (izvorno Budimlji). Budiše bi po tome zauzele sve što nije Dračan na jugozapadu i jugu oko polja do granice s Kamenmostom. Tomu je malo kontradiktorna mezra Kriv(o)dol na stavku Dračan i neubicirano i loše pročitano selo Ivnice?. Mezrom Krivdol na stavku Dračan smatram zanuglinu polja u Šumetu jer ne vidim drugu mezru (veću obradivu površinu). Budiše tako mogu izbiti na Vrljiku u polju zajedno sa mezrom Zgoni i imati ribnjak na granici sa selom Krstac negdje na potezu od Nebriževca do Perinuše, mlinove na i oko Perinuše, a ribnjak nalo nizvodno prije rukavca gdje je vodotok i danas širi (uz Mujića Polje na strani Krstaca).
Naslov: još o starim kartama
Autor: glonga - 02 Prosinac 2009, 18:53:37 poslijepodne
Kopanje po starim kartama dostupnim na mreži

http://mapy.vkol.cz (http://mapy.vkol.cz)

http://mapy.vkol.cz/mapy_02.htm (http://mapy.vkol.cz/mapy_02.htm)

Geologische Übersichts-Karte der Österreichisch-Ungarischen Monarchie, (1867.-1871.)
http://mapy.vkol.cz/mapy/v51883_007.htm (http://mapy.vkol.cz/mapy/v51883_007.htm)
Na mjestu na kojem Prološki webmajstori i književnici smještaju Budim ima naziv naseljenog mjesta "Baine".
Da se točnost nazivlja mora kritički pogledati pokazuju Pošušje, Markonjić (tipično), Prolozac (bez ž), Mlaca (Miaca, Mijaca), Zuppa (bez Ž i sa pp koje upućuje na kratkosilazni naglasak) itd.

http://mapy.vkol.cz/mapy_03.htm (http://mapy.vkol.cz/mapy_03.htm)

Das Königreich Bosnien, und die Herzegovina (Rama), 1788.
http://mapy.vkol.cz/mapy/v51934_093a.htm (http://mapy.vkol.cz/mapy/v51934_093a.htm)
Neprecizno i zanimljivo.
Po stione, Postione (gostione - postione) [Lovreć], put Postione-Prolaz-az, put Postione-Podbabie-Smiavci-Gosizza-Veglica.
Uz svu nepreciznost treba uzeti u obzir nekakvo jezero kod Smijavaca i priznati da ipak lišpe zvuči Smijavci neg Zmijavci [kad se smijah tad i bijah] i ucrtane crkve; Podbabie (u Kamenmostu), Smiavci (Zmijavci), Veglica (kod današnje "Zelene Katedrale", "na Vrljiku"), Prolazaz; ucrtane rijeke; Verlica Fl. (Fluss), Scia Fl. (Sija), Suchoja (Suvaja); sela; Han (Alibegovac, Studenci?); utvrda; Im-osch [Im-oš, Im-ne š]...

Karte von dem Oschmanischen Reiche in Europa, 1796.
http://mapy.vkol.cz/mapy/v51935_03.htm (http://mapy.vkol.cz/mapy/v51935_03.htm)
Karta Velike Hercegovine. Stoji u prilog zapadnim granicama Kliškog sandžaka prema Hercegovačkom sandžaku.

http://mapy.vkol.cz/mapy_04.htm (http://mapy.vkol.cz/mapy_04.htm)

Das Osmanische Europa oder die Europaeische Türkey, 1832.
http://mapy.vkol.cz/mapy/v89982.htm (http://mapy.vkol.cz/mapy/v89982.htm)
Malo ažurniji raspored sandžaka u BiH. (1832. u odnosu na prethodnu kartu iz 1796.)

Atlas der Personalkredit-Bezirke der Haupt- und Zweiganstalten der Oesterreichisch-ungarischen Bank, 1885.
http://mapy.vkol.cz/mapy/v175920_30.htm (http://mapy.vkol.cz/mapy/v175920_30.htm)
Ispade da Austrougarska banka (prije državne uprave) definira Imotu u granicama kotara kao osobnog kreditnog okruga.
Za našu temu zanimljivo je da se na mjestu na koje se pokušava smjestiti Budim stoji "Osoj" kojem nedostaje oznaka º za naseljeno mjesto [Osoje], a i pisano je drugom vrstom slova u odnosu na slova kojima su kartirana naseljena mjesta. Tu je i "Sarampo" (Šarampov) ispod Poljica-Mandića. Onaglašena Miaca (Mijaca). Kozica u kotaru Vrgorac i sjećanje na neko Godanovo oko Dragljana negdje u literaturi ili koruptel od Glogovnik (Gloganovo, Gljoginjivo). "Kristić" kod "Milas" što bi naš Krstac moglo provući od Krstatica (uključno) do Podbile na Zgurovine i Dobraljine, samo ga treba provuć između Kamenmosta i Brzgula priko Vrljike-Matice. Podbilu je pojeo granični pojas. Sutina u Viru je obilježena kao da je Vir u Sutini tako da mi one Ljubiše? sa Sutinom mogu biti i (Cera Pušića, Pušići). Pojavljuje se meni potpuno nepoznato naselje - Tusić, što je ostalo u Posušju kao "nadimak na kući" "Tusić, Tuzić", iako je vjerojatno i kartograf austrijske banke nakrivo kartirao Pušiće u nominativu jednine (P>T) s obzirom na Malić-dolac [Malin Dolac, Podzavelim, Zavelim. Sveti Ante na Malinu docu / zvono ti je na rastovu kocu.]. Za ove deftere zanimljivo naselje iza Lekića - Bilić (Podgradina, Studenci?). Na putu Lovreć-Studence (s dočekom na -e, ne na -i) je meni potpuno nepoznato naseljeno mjesto - Otrić, ucrtano negdje oko Olujića staja pa je najlakše zapis označiti koruptelom od Olujić. Potraga za defterskim Dutup-om mogla bi nas odvesi u Cistu Veliku, u ovoj karti tamo ima "Dujuk", sad treba vidjet je li to Dajak i Dajaci. Za jednu konu špecijalno i ovtopik bilježim naseljeno mjesto Perdeleta u Poljicima (Omiškim). Lazine iznad Malenica u Zavelimu bi mogle biti one Zblaćine? (Laćine) na granici s nahijom Buško Blato. Vlasići [Vlajčići, Vinica] se pojavljuju u nahiji Buško Blato kao i Lucići [Lučići]. Uz Aržano su ne znam zašto upisali i zaštitnika župe - Tutti Sancti. Ispod "Šumet" - nečitko Traić?

Übersichts - Karte von Bosnien und der Hercegovina 1880.-1918.?
http://mapy.vkol.cz/mapy/v175940.htm (http://mapy.vkol.cz/mapy/v175940.htm)
Vodotok Županjca ucrtan kao stalan vodotok.

http://mapy.vkol.cz/mapy_05.htm (http://mapy.vkol.cz/mapy_05.htm)

Italia antiqua in usum scholarum 1875.
http://mapy.vkol.cz/mapy/vi84304.htm (http://mapy.vkol.cz/mapy/vi84304.htm)
http://mapy.vkol.cz/mapy/vi84305.htm (http://mapy.vkol.cz/mapy/vi84305.htm) (1870.)
Zanimljiva za teme o rimskim vremenima.

Wandkarte zum Studium der Geschichte der Österr.-Ungarischen Monarchie (1878-1908?)
http://mapy.vkol.cz/mapy/vi84306.htm (http://mapy.vkol.cz/mapy/vi84306.htm)
Granice Hercegovine.

Schul-Wandkarte der Oesterreichisch-Ungarischen Monarchie, (1870.)
http://mapy.vkol.cz/mapy/vi84309.htm (http://mapy.vkol.cz/mapy/vi84309.htm)
Malo starinskog prikaza reljefa.

Balkan-Halbinsel, 1883. (Kiepert)
http://mapy.vkol.cz/mapy/vi84312.htm (http://mapy.vkol.cz/mapy/vi84312.htm)
http://mapy.vkol.cz/mapy/vi84313.htm (http://mapy.vkol.cz/mapy/vi84313.htm) (1884.)

Neuer Hand-Atlas über alle Theile der Erde, 1860.
http://mapy.vkol.cz/mapy/vii208445_41.htm (http://mapy.vkol.cz/mapy/vii208445_41.htm)
http://mapy.vkol.cz/mapy/vii208445_50.htm (http://mapy.vkol.cz/mapy/vii208445_50.htm)
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 02 Prosinac 2009, 21:54:23 poslijepodne
1532.
Mustahfizi tvrđave Proložac
Nahija Imota

timar Hamze, dizdara spomenute tvrđave
selo Podsela, dio 3240

timar Velije ćehaje spomenute tvrđave
selo Podsela, dio 1848
mezra Podstranje, prihod 272
polovina od ribolovilišta na rijeci Klokot do Blata pripada nahiji Fragustin, prihod: ušur na ribu 200
polovina od ribolovilišta na rijeci Blato do sela Rado.....? prihod: ušur na ribu 200
Mezra Prikodol, pripada nahiji Posušje, prihod 150

Ukupno: 2170

Timar Murata, sina kolovog, (sin janjičara) vratar spomenute tvrđave
selo Sovići (Iksović), prihod: 1471

timar Hizra sina Nezirova, i Husejina sina Berakova, i Ahmeda sina kolovog, posadnika spomenute tvrđave i Husejina Hercegovca tobdžije

selo Ljubić, prihod: 793
selo Dračan, prihod: 582
selo Lišnje, prihod: 422
selo Rakita, prihod 148
selo Gosalići pripada Posušju, prihod: 110

Ukupno:

Dio spomennutoga Hizra 700, dio spomenutoga Husejina 700, dio spomenutoga Ahmeda 700, dio spomenutoga Husejina tobdžije 1400


Nahija Posušje

Timar Nezira iz Prološca, serbuljuka spomenute tvrđave
Mezra Donji Rat/b drugim imenom Vražale, prihod 250
Mezra Rudanci, prihod 80
Mezra Gradac, prihod 100
Mezra Prebilje, prihod 130
Mezra Primne sa Koljani, prihod 100

Mezra Izgon, ranije u posjedu Pavala i Vukića, prihod 40
Mezra Goričani i Murin i mezra zvana Kravna Glava prihod 40
Mezra Orlovac u blizini tvrđave Rog, prihod 40
Mezra Arsačina? u Rakitama u nahiji spomenuto Posušje, prihod 270
Mezra Crnice od mezri Mosara, prihod 350

Ukupno 1400

Nahija Gorska Župa

timar Hasana sina Ilijasova, posadnika spomenute tvrđave
selo Anbar drugim imenom Bogić (Bogur, Bogil?), čift 400
Nahije Primorje

Timar Mehmeda fakiha, imama i Hizra sina kolova, anbardžija, i Mehmeda Hercegovca posadnika tvrđave

Selo Naćid/Nasit/Nasib, prihod 2017
selo Konska, prihod 1077
Selo Crnoće, prihod 451

Ukupno: 3545

dio spomenutog Mehmeda fakiha, 1400
dio spomenutog Hizra 1400
dio spomenutog Mehmeda 745

Ukupno posadnika spomenute tvrđave Proložac
Prihod:
Dizdar, jedna osoba, 3240 ćehaja, 2170, imam 1400, anbardžija 1400, vojnika 6, (iznos) 4945
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: Zavelim - 02 Prosinac 2009, 22:05:26 poslijepodne
1535.
Džemat Martina sina Rađana pripada tvrđavi Proložac

Spomenuti vlasi nastanjeni su u blizini tvrđave Proložac i daju (plaćaju) po jedan franački (Freng) dukat a na zemlju koju obrađuju vlasniku timara daju ušur
(nabrojani poimenice)
Ukupno: domova 27 po 52

Nahija Radopolje (Radobolja), pripada Imotskom

Spomenuti vlasi ranije su bili popisani u hasu sandžakbega a sada prema novom stanju u carsku blagajnu daju po jedan franački dukat a sandžakbegu ne daju ništa

Džemat Ivana sina Bartulova

Selo Blato sa selom Nenavić

(nabraja poimenice)

Neoženjeni iz spomenutog sela
(nabraja poimenice)

Ukupno: domova 27, neoženjenih 20, rataja 2
Naslov: gis
Autor: glonga - 03 Prosinac 2009, 21:49:54 poslijepodne

Na tragu http://www.modrojezero.org/docs/maps/ (http://www.modrojezero.org/docs/maps/) i podataka o naseljenim mjestima sa http://nona.net/features/map/ (http://nona.net/features/map/), toponimiji sa http://www.geonames.org/ (http://www.geonames.org/) te svih ostalih, prvenstveno mrežnih izvora, započinjem rad na arheološko toponimijskom GIS-u Imote i očekujem suradnju forumaša.

Počelo se od krajnjeg sjevera i (zasad) po abecedi od Aržana.
http://www.modrojezero.org/docs/maps/slides/Arzano.html (http://www.modrojezero.org/docs/maps/slides/Arzano.html)
http://nona.net/features/map/placedetail.645590/Aržano/
Prilažem datoteku arzano.kml.zip (9.427 bytes).
Nakon otvaranja .zip arhive sadržaj se može vidjeti i uređivati i u programu Google Earth.
http://earth.google.com/ (http://earth.google.com/)

Molim raspravljače da ispravke i dopune u datoteci objave u privitku upisa ili u privatnoj poruci te da datoteku šalju kao .kml datoteku u .zip arhivi (kao što je ova u privitku), a ne u .kmz formatu, radi lakšeg uređivanja dopuna i izmjena.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Zavelim - 04 Prosinac 2009, 07:33:08 prijepodne
Šta ti je ono plava crta? Potok?
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 04 Prosinac 2009, 11:45:35 prijepodne
mwaha
potok, nekoliko povremenih vodotoka,
čini mi se da su kratkospojeni, ako se u hidri more kratkospojit ko u struji
google earth ima malo smotane postavke (i korisnike) i mogućnosti za "path", tako da voda more i uzbrdo

i mene zanima kud je ono otjecalo, ono kroz polje je teklo od istoka na zapad do ceste i prolazilo ispod niskog mosta dalje na zapad, to je viđeno, toga se sjećam
a kud je teklo ono s brda na zapadu? kad siđe u polje sudeći prema kutu jaruga u terenu - skreće desno - opet u polje a ne na tijaricu

di su im ponori? uz koji rub polja? ovuda su svuda uz jugozapadni rub, tek peć-mlini i šainovac na jugoistok

ma nije te povremene trebalo ni crtat, na tom dijelu je rezolucija >1.2 m i ne vide se jaruge baš jasno po brdu
a možda i je, treba nešto ostavit i za update i za service pack 2
sad vidim da je jedno područje i toponim izostavljeno - "paljike"
e, treba vidit libar Nives Giljanović "Vode Dalmacije", a police prašne

"granica katastarske općine" bi trebala bit žuta, ona je bila izvorno plavo nacrtana pa editirana, a ovo je bugovita free verzija google eartha u kojoj mi se događa da se ne snime napravljene i vidljive promjene
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 04 Prosinac 2009, 19:15:36 poslijepodne
#30 (http://www.imoart.hr/forum/index.php?PHPSESSID=6e3881b0e3b4e053693ed0cbd0a90fe5&topic=1538.msg30302#msg30302) Budiše
1547.g - 27 domova po 117 i 40 baština po 117 [7.839]
1552.g - ponovoljeno domova i baština 67 po 117 [7.839]
1585.g - baština i domova 78 po 163 [12.714]
1623.g - baština 100 po 163, domova 6 pristojba 480 [19.180]
#36 (http://www.imoart.hr/forum/index.php?PHPSESSID=6e3881b0e3b4e053693ed0cbd0a90fe5&topic=1538.msg30310#msg30310) 1585. Budišić
"Pripada Imoti" znači da prihod od poreza pripada posadi t. Imotski, ili da selo pripada nahiji teritorijalno?
Mezra Budišić u posjedu stanovnika iz sela Godaljevo. Godaljevo je u današnjem zaseoku Gudelj-Velaga, Poljica?
Baština od zemina Izgon. Zgoni priko vode Mujića Polju?
Zemin Suh, Poljica? Čair Slatnica; ima li kakva meraja da je očuvala slično ime? Vinogradi. Mustafa Selak. Gdje ono ima Selaka i danas tamo prema Bijakovi?
Još jedan zemin s vinogradima. Sladoje, bio je nekakav u defteru 1477. na području. Generacijska smjena i očuvanje imena u jednoj lozi se vidi u defterima i na drugim imenima.

Upisana su dva zemina, a ukupan prihod prije devalvacije akče nije dovoljan ni za jedan zemin (7.839) već za pristojan timar u drugim dijelovima Otomanije, a u okolici kao dva dizdarska timara (cca. 2 x 3.500).

#64 (http://www.imoart.hr/forum/index.php?PHPSESSID=6e3881b0e3b4e053693ed0cbd0a90fe5&topic=1538.msg30544#msg30544) Podsela. Prihod od najmanje 5.088 akči, jer se iz ovoga ne vidi ima li još posjeda u tom selu.
Lokvičića možda ne možemo nać jer su izgleda u nahiji Fragustin 1532.
Ljubić. Ljuba? G. Meteri? Dolića Draga? Zašto 1535. (Ljubiše?) sa Sutinom? Možda su G. Meteri Ljubići/Ljubiše, a Dolića Draga Sutina.
Ako se nahija Fragustin uklinila na Suhaju, Dračanu ostaje da ko Pacman donjom čeljusti kroz polje uđe u Kriv(d)ol Šumete.
Taj riblji prihod Fragustin može imati i eksteritorijalno, što manje vjerujem.
Lišnje, nemam pojma. Rakita jednom u nominativu jednine bez opaske o pripadnosti nahiji Posušje, i drugi put u lok. množ., vjerojatno je jedno te isto Rakitno.
Gosalići, još će ispast da je Mila Gojsalića rođena Pošuška.

Mali prihodi na mezrama u Posušju mogu značiti da je prilično nenaseljeno, ne mogu biti samo zbog boniteta zemljišta, nadmorske visine i klime. Gradac može biti bilo koji komad obradive zemlje, ili pak jedan od obrađivanih komadića tla s prihodom 100 akči u današnjem selu Gradcu. Serbuljuk prološki s kraja na kraj nahije pa jedva 1.400 akči.

#65 (http://www.imoart.hr/forum/index.php?PHPSESSID=6e3881b0e3b4e053693ed0cbd0a90fe5&topic=1538.msg30545#msg30545) 1535. Džemat Martina Rađanova. Pišu Freng, pamte cekin. Plaćaju li ovi i filuriju i desetinu istom timardžiji? Ako nisu onda je 1535. tečaj akče 1:52 u okolici. Radobilja pripada Imotskom, znači da je timar posade t. Imotski. U sljedećim defterima je vjerojatno nema (Kliški sandžak 1537.), već u ovim su prebačeni u carski has.

Budiše, 27 domova i 40 baština 1547. Martinov džemat 27 domova 1535. Blato i Nenavić (Nenadić?) 27 domova.
Ako se već Budiše nastoji smjestiti u Dračan, više liče na Blato i Nenavić na jugu Dračana nego na Martinov džemat okolo i u Postranjama.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 04 Prosinac 2009, 20:21:53 poslijepodne
http://nona.net (http://nona.net) i www.geonames.org (http://www.geonames.org) imaju toponimiju razlučivosti 1:25.000, s malo grešaka u poziciji i malo više propusta. Greške u poziciji vidljive su iz satelitske slike i "placemarka" pa se mogu lako ispraviti.

www.geonames.org (http://www.geonames.org) ima opciju povezivanja s Google Earth-om, a ima i opciju uređivanja njihovog sadržaja kao Wikipedija.
Zbog opće paranoje oko javnosti topologije do daljnjeg izbjegavam i savjetujem izbjegavanje ispravljanja očitih grešaka na GeoNames serveru. Bolje je učitavanje u Google Earth i kopiranje njihovih sadržaja u odgovarajuće mape sela i podmape po tipovima podataka uz potrebne ispravke i dopune. Možda treba reorganizirati tipove podataka po ugledu na GeoNames. Teško je u glavi odvojiti klasični papirnati način kartiranja područja od ovog novog elektroničkog. String toponima razvučen po području i prilagođen obliku područja protiv izabrane točke na području koja treba predstaviti područje. Area vs. spot. Unatoč prednosti elektronike jer se uz točku može prikačiti popriličan opis. Označavanju zaselaka tipa "populated location" i "area" npr. Mala Vinica (http://www.geonames.org/3286364/mala-vinica.html) može se postaviti na način da se to označi kao "naseljeno područje/lokalitet" (populated locality) odprilike u geometrijskom težištu zaselaka (susjedstava, konšiluka) koji se također kartiraju kao "naseljeno mjesto" "populated place", slično radi i GeoNames od kojeg treba kopirati takvo mjesto koje je kao takvo već u svjetskim geospacijalnim bazama podataka, ukoliko nije puno pogrešno postavljeno ne treba ga ni mijenjati već samo dopuniti. Prezimena u povezanim zasocima tipa Progon (http://www.geonames.org/3284188/progon.html) mogu se označiti kao "section of populated place". Stanine i staje je za Imotu malo nezgodno kartirati kao "spot, building, farm" jer se uglavnom radi o ruševinama i u predočbi stanovnika nisu bliske pojmu točke na terenu (spot) već se u pravilu podrazumijeva malo šire područje oko tih staja (locality, area), stanina, torina ("kod Iksipislonovića staja, stanina, torina"), iako je pristup GeoNamesa ispravniji. "Mountain, hill, rock" su strpanii u mapu "Brda" jer su ona u većini u Imoti. GeoNames ima na obrađenom području nekoliko očitih grešaka jer oznakom "T" i "H" označava mjesta za koje ne treba oštro oko i vještina u čitanju prikaza terena da se vidi kako se radi o "V". Pospremanje tipova podataka u mape, koliko god bilo mučno, korisno je jer će broj podataka rasti, a time i potreba da se radi pregledna prikaza neki tipovi podataka mogu uključiti/isključiti, a osim toga zbog razlika u "Placemark icons" između Google Eartha i GeoNames-a lakše je redefinirati "Style" izravnim editiranjem .kml datoteke za jednu mapu sa istim "Placemark icom" i "Labels".
Nadam se da će iduća generacija Imoartovaca zatrpati bazu podacima tipa "forest, heath, cultivated area, grassland, meadow, vineyard...".

Kako li bi belevarac preveo "Placemark" i "Placemark icon"? Priložka mistna špijoda u vrimenu? Sveta slika mistne puntine?
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Zavelim - 05 Prosinac 2009, 07:02:24 prijepodne
Što se tiče vodotoka Vrljike i ostalih, Glonga ti kažeš da se ono lako pomiče kroz vrime. Za donji dio polja ispod Kamenmosta i more bit tako s tim da se krajnja točka uvira uvik zna, no za gonji dio polja čini mi se da Vrljika nema puno placa za vrludanje jer je sa sjeveroistoka stiskaju Brižine (tu se polje uspinje na skalin od Glavine, Bili brig), a sa zapada uzvisina u Lugu. Kod Opačca je uvik lomi prema jugu, a most na Kamenumostu je po svoj prilici bio blizu današnjega. I ono groblje iz sridnjeg vika što su ga nedavno iskopali je uz samu Vrljiku ko da se od 1300 nije metra pomakla.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Zavelim - 05 Prosinac 2009, 07:05:56 prijepodne
Šimundić je ima pravo, triba se zvati Kamen Most, a ne Kamenmost. Svi kod nas kažu "eno crkve nakamenumostu", "lipa cura sakamenamosta".
Naslov: Kravlja glava
Autor: glonga - 05 Prosinac 2009, 21:42:54 poslijepodne
Nahija Posušje

Timar Nezira iz Prološca, serbuljuka spomenute tvrđave
Mezra Donji Rat/b drugim imenom Vražale, prihod 250
Mezra Rudanci, prihod 80
Mezra Gradac, prihod 100
Mezra Prebilje, prihod 130
Mezra Primne sa Koljani, prihod 100

Mezra Izgon, ranije u posjedu Pavala i Vukića, prihod 40
Mezra Goričani i Murin i mezra zvana Kravna Glava prihod 40
Mezra Orlovac u blizini tvrđave Rog, prihod 40
Mezra Arsačina? u Rakitama u nahiji spomenuto Posušje, prihod 270
Mezra Crnice od mezri Mosara, prihod 350

Ukupno 1400

Čitanje deftera
Naslov 1. Nahija Posušje.
Naslov 2. Timar serbuljuka prološkog.

Naslov 1 ne znači da su sva mjesta ispod naslova u toj nahiji. Izgleda da defterdar primarno prati naslov 2 — dijelove timardžijinog timara.
Odatle mu potreba za slijedećim zapisom unatoč naslovu 1.
"Mezra Arsačina? u Rakitama u nahiji spomenuto Posušje, prihod 270"

Ne sjećam se puno kravljih glava na vratnicama imotskih rančeva. Ne poznaje ih ni GeoNames server. Zna ih OpenStreetMap (http://www.openstreetmap.org/). Kod Bekavaca, južno od dionice ceste Kljenovac—Lovreć, ovdje negdje (http://maps.google.com/maps?q=43.467964,17.01602&t=h&z=18), ili sjeverozapadno priko ogrede. Za slijed detrerdarove logike dobro bi bilo vidjeti u katastru, ili od lokalnih žitelja, ima li u blizini išta što se zove slično Goričanima i Murinu jer su upisani u istom defterskom redku s Kravnom Glavom. Blizina stećaka možda ima veze i sa defterskim redkom iznad; mezra Izgon, Paval i Vukić. Ako nema drugih Kravnih Glava, onda i nahija Fragustin izlazi na Suvaju priko Dolića Drage.

Donji Rat/b i Vražale iz prvog citiranog redka popisa dijelova timara me vuku na Kovrage u polju na pogledu iz Smijavaca i Runovića.
Naslov: Odg: Popis sela Imotske i Ljubuške nahije 1585. god.
Autor: glonga - 05 Prosinac 2009, 22:36:37 poslijepodne
srića božija da ji nemam ni ja

Kad ji već nemaš, ako naletiš na one što su isičene tribat će ti pregledni list VGI i alat za obradu slika da ih izvrneš "arbitrary" u vinklo, i alat za preračunavanje º ' " iz MGI 6 u WGS 84 za preklopit u Google Earth Lat/LonQuad (ima nešto o tom na temi Povijest i GIS). VGI je prodavao listove ovih (obojanih u legendi) na papiru za 3 dinara po komadu.
http://www.vgi.mod.gov.rs/proizvodi/analogni/tk25exyu/vojnogeografski_institut_pregledni_list_za_tk25_exyu.jpg (http://www.vgi.mod.gov.rs/proizvodi/analogni/tk25exyu/vojnogeografski_institut_pregledni_list_za_tk25_exyu.jpg)

Oni gis-avci su mi malo gluvoprdasti za Budim u Postranjama. Nakon sto godina počmem čačkat nešto oko spektralne analize i pođem na Nasin zulu server gdje su nekad bile javno dostupne Landsatove i druge MrSID slikarije u raznim bandovima za spektralnu analizu. Zaboravio se točan URL, a Google pretrpan i nezgodan za filtriranje, odsičem osnovni homepage zulu servera kad tamo - iman šta čut:
WARNING!
This is a US Government computer. This system is for the use of authorized users only. By accessing and using the computer system you are consenting to system monitoring, including the monitoring of keystrokes. Unauthorized use of, or access to, this computer system may subject you to disciplinary action and criminal prosecution.

BTW, stranica je i dalje dostupna https://zulu.ssc.nasa.gov/mrsid/ (https://zulu.ssc.nasa.gov/mrsid/). Je secure, https, ali ako osičeš /mrsid/ iz adresnog redka bi ćeš upozoren kao gorika.

Da ovu tematiku prikobacim na temu Povijest i GIS?
Naslov: plemena
Autor: glonga - 09 Prosinac 2009, 23:18:23 poslijepodne

Fra Vjekina Plemena Imotske krajine valja ponovo pročitat. Iz podataka o odvajanju novih župa može se špekulirati o granicama i nazivima sela u turskom dobu.

Letimične bilješke uz tu knjigu i ovu temu


[Dubine] Župa Krstatice [župa od 1834.] se dijeli na: ...Dubina s naseljenim plemenima: Bakota i Karlušić...

[Ponoje] Lokvičići [župa od 1759, odvajanjem od Prološca] se dijele prema naseljenim zaselcima: ...Poboj s naseljenim plemenima: Bekavac, Budimlić, Gadžo, Jurič, Kavelj, Kusačić, Pezo i Smoljko...

[Baine, vezano za stare karte] Bajić, 1725. 9 kanapa u Postranjama

[Budimlić] Gradski notar u Splitu izdaje im dva dekreta; 7.9. 1434. i 14.2.1436. 1725. ih nema u zemljišniku. 1744. u Stanju duša Proložac jer je župa Lokvičići osnovana 1759. [Vjerojatno su među onih 18 katoličkih kuća što su ostale do 1703—1708., u defterima imaju baštine u selu Budiše (izvorno Budimlji), zato ih kasnije nema u zemljišniku, pa je sigurnija ubikacija u Budimliće nego u današnji Budim (obzirom na deftere i brojnost), ako je današnji Budim između Glavice i Brda]

[Proložac] 1703—1708. u župi Proložac 18 katoličkih kuća, u taj broj uvrštene i današnje župe Ričice i Lokvičići. Arhiv samostana Omiš.
- Najstariji zapisi o župi dijele prostor na zasleke: Proložac, Postranje, Podi, Poljica, Crnovro, Šumet, Buljanija, Lug i Crnogorci.
- 1913. biskupijski shematizam: 1) Proložac, Poljica, Bušanje, Podi, Lug, Polje; 2) Postranje, Crnovro, Šumet, Crnogorci.
- Danas: Buljanija, Srednje Selo, Lug, Šumet, Glavica, Budim, Brdo, Postranje, Bušanje, Podi Donji, Podi Gornji, Crnovro. [Zna li itko di je taj današnji Budim? Između Glavice i Brda?]

Župa Ričice osnovana 1734. odvajanjem od Prološca.

[Brzgul - Podbablje?] Runović i Zmijavci, župe (odvajanjem iz Podbablja) 1748. (dekret o posebnim župskim maticama)
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Zavelim - 10 Prosinac 2009, 08:26:05 prijepodne
Čini mi se da su Runovići bili do 1717. pod Drinovcima, a onda u Podbablju dok nisu dobili svoju župu. Zmijavci su i prije bili pod Podbabljem (Kamenmost).
Naslov: zemljišnik 2009
Autor: glonga - 14 Prosinac 2009, 12:01:18 poslijepodne

Imotska Krajina ni 2009. po službenim podacima dostupnih izvora nije jasno označena.

Elektronički zemljišnik RH za područje Općinskog suda u Imotskom ne navodi Zagvozd.
http://e-izvadak.pravosudje.hr/mpweb/jsp/menu/menusud.jsp?sudid=22 (http://e-izvadak.pravosudje.hr/mpweb/jsp/menu/menusud.jsp?sudid=22)
Izabrat Javu i Javascript pa makar samo i za web sučelje zemljišne baze. Ja ne bi.

Neki podatci na navedenom linku opet mogu bit predmetom rasprave. Možda je točno da se k.o. Studenci vode pod imenom glavne knjige Aržano (redak 2. tablice), pa i k.o. Krstatice u g.k. Imotski-Glavina (redak 6.), u redku 16. se pojavljuje k.o. Studenci u g.k. Studenci, dok se u redku 17. pojavljuje nešto prilično teško vjerovatno - k.o. Slivno u g.k. Svib.
Kako je moguće vjerovati detaljnijim podacima iz ovih knjiga?

Elektronički katastar za područje Područnog ureda katastra u Imotskom ima Krastatice umjesto Krstatica.

Matični broj katastarske općine / Naziv katastarske općine
311804   Aržano
311812   Biorine
311839   Cista Provo
311847   Dobranje
311855   Glavina Gornja
311863   Imotski-Glavina
311871   Krastatice
311880   Lokvičić
311898   Lovreć
311901   Medovdolac
311910   Opanci
311928   Podbablje
311936   Poljica
311944   Postranje
311952   Proložac
311979   Ričice
311987   Runović
311995   Slivno
312002   Studenci
312029   Svib
312037   Vinjani
312045   Zagvozd
312053   Župa
http://www.katastar.hr/dgu/opc.php?xIS=17&xSN=370 (http://www.katastar.hr/dgu/opc.php?xIS=17&xSN=370)
Nadam se da je phpMySQL bio pretijesan za skup podataka u jednoj katastarskoj općini.
Naslov: arebica
Autor: glonga - 16 Prosinac 2009, 00:09:11 prijepodne

http://www.omniglot.com/images/writing/bosnian_arabic.gif (http://www.omniglot.com/images/writing/bosnian_arabic.gif)
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 15 Travanj 2010, 07:44:22 prijepodne
Kopirat i zalipit u npr. guglov prozor.

poimenični site:megaupload.comopsirni site:megaupload.comsumarni site:megaupload.com
može i ova

kamberovic site:megaupload.com
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Potjeh - 15 Travanj 2010, 07:50:57 prijepodne
Čini mi se da su Runovići bili do 1717. pod Drinovcima, a onda u Podbablju dok nisu dobili svoju župu. Zmijavci su i prije bili pod Podbabljem (Kamenmost).
dio zmijavaca je bio pod podbabljem (moj dio) a dio pod runovićem. župa zmijavci ustanovljena je 1982.
http://www.zmijavci.hr/povijest-mjesta (http://www.zmijavci.hr/povijest-mjesta)
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Zavelim - 15 Travanj 2010, 08:17:26 prijepodne
Citat:
Za turske vladavine župi Podbablje pripadala su sela: Krivodol, Poljica, Podbablje, Zmijavci i Runovići.

sve mi se čini da ovo nije ovako nego da su Runovići bili u župi Drinovci za turske vladavine
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 15 Travanj 2010, 09:01:51 prijepodne

(31) "Izvještaj godine 1626.
Arch. S. Vat., Congr. Concilii, Relationes diocesium: Macharensis 1626. Orig."

(33) "Quartum monasterium est Imota, in quo habitant sacerdotes septem, clerici duo, laici duo, iuvenes decem. Habet parochias quatuor: prima vocatur Podbila, secunda Sovichi, tertia Drinovci, ultima Camen Most; et in omnibus his parochiis sunt domus circiter 400. Habet ecclesias seu capellas 4, quarum tres quasi destructas et unam opera fratrum reedificitam, quae nuncupatur S. Stephanus."

Kovačić, Slavko; Najstariji izvještaji o stanju makarske biskupije u Tajnom vatikanskom arhivu (1626-1658), Split 1975. (31—33)
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 15 Travanj 2010, 09:17:09 prijepodne

(43) "Izvještaj godine 1640.
Arch. S. Vat., Congr. Concilii, Relationes diocesium: Macharensis 1640. Orig."

(44) "[Fol, 242v] Quartum monasterium est Imota, in quo sunt sacerdotes decem, clerici quatuor, laici duo, iuvenes decem. Habet parochias quatuor: prima Podbila, secunda Sovichi, tertia Drinovich, quarta Camenmost; et in omnibus aliis [!]108 parochiis sunt domus 500. Habet ecclesias seu capellas quatour, quarum tres quasi destructas et unam opera fratrum reaedificitam.
His parochiis accedunt aliae tres, quas administrant presbyteri in Illyrico idiomate Sacra peragentes. Prima est Podgora, secunda Zagvozd, tertia Brechli. Habent ecclesias quinque,108a in quibus sunt necessaria omnia, quae ad Divinum peragendum spectant."
...
"108 Aliis je vjerojatno pogreškom napisano umjesto illis.
108a Bilo ih je sedam kako se vidi iz drugih izvještaja."

Kovačić, Slavko; Najstariji izvještaji o stanju makarske biskupije u Tajnom vatikanskom arhivu (1626-1658), Split 1975. (43—44)
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 15 Travanj 2010, 10:06:17 prijepodne
župa zmijavci ustanovljena je 1982.
http://www.zmijavci.hr/povijest-mjesta (http://www.zmijavci.hr/povijest-mjesta)

(250) Runović
(251) "Runović je pripadao župi Podbablje. God. 1748. makarski biskup Stipan Blašković naređuje da se moraju voditi posebne župske matice za sela Zmijavci i Runović, da tu mora stanovati svećenik. Tek 1762. bivši kapelan župe Podbablje fra Paško Rupčić potpisuje se kao župnik crkve Gospe od Karmela u Runoviću. Biskup je želio 1734. oba sela spojiti u jednu župu, ali narod nije htio. Dio Zmijavaca 8. srpnja 1789. vraća se župi Podbablje. Nova župa je imala 80 obitelji sa 500 čeljadi."

(331) Zmijavci
(332) "Runovićki Zmijavčani odlučiše se sami na posebnu župu. Od podbabkih Zmijavčana pridružiše se novoj župi Zmijavci Piplice, Buljan i Gudelj Dešić. Nadbiskupski ordinarijat u Splitu i Franjevački provincijalat u Splitu potpisaše 12. svibnja 1982. Ugovor o osnivanju nove župe Zmijavci. Splitski nadbiskup dr. Frane Franić izdao je 31. svibnja 1982. pod br. 1013/82 Dekret o osnivanju nove župe koja se povjerava franjevcima. Župska crkva bit će Svih Svetih. Odredio je da proglašenje nove župe bude 4. srpnja iste godine.
Kasnije se priključio novoj župi Zmijavci i dio podbabskih Zmijavaca. O tome je zamolio Franjevački provincijalat u Splitu 9. ožujka 1988. pod br. 01-297/88, nadbiskupa dr. Franu Franića. Uvažio je molbu i potpisao Dekret u Splitu 12. ožujka 1988. pod br. 051/88. Taj je svečano pročitan na dan sv. Josipa na novom groblju u Suvači. Tako je stvorena jedinstvena župa Zmijavci."

Vrčić, fra Vjeko; Plemena Imotske krajine, Imotski, 1996. (251, 332)

Po ovomu je kapelanija od 1748., a župa od 1988., što treba potvrdit ili demantirat uvidom u župne matice.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Zavelim - 15 Travanj 2010, 12:58:02 poslijepodne
fra Stipan Vrljića veli početkom 18st. da su franjevci iz imotskoga samostana za turaka pastorizirali ove župe:
1. Gorica: od Vranića do Zečice vode, Plavila i Rotne kamenice (Obuhvaćala
je Goricu, Vrbanj, Posušje, Grude, Gradac i Lukovac.)
2. Drinovci: Drinovci, Ružići, Tihaljina, Blaževići do Umljana i Runovići
3. Opanci: Studenci i Svibić
4. Proložac: Ričice i Lokvičići
5. Podbablje: Zmijavci i Poljica
6. Vinjani: Vinjani, Vir i Zagorje.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Potjeh - 15 Travanj 2010, 13:09:20 poslijepodne
onda je valjda oslobađanje krajine od turaka donijelo i novu podjelu župa pa je runović potpa pod podbablje a poslije se odvojio kao posebna župa skupa s dijelom zmijavaca.

Citat:
Biskup je želio 1734. oba sela spojiti u jednu župu, ali narod nije htio. Dio Zmijavaca 8. srpnja 1789. vraća se župi Podbablje.


Citat:
Runovićki Zmijavčani odlučiše se sami na posebnu župu.

to je tako bilo samo administrativno jer se župna crkva svih svetih nalazi na području koje je pripadalo runovićkoj župi. većina je zmijavčana bila za zajedničku župu.



Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 15 Travanj 2010, 17:55:06 poslijepodne
fra Stipan Vrljića veli početkom 18st. da su franjevci iz imotskoga samostana za turaka pastorizirali ove župe:
...
2. Drinovci: Drinovci, Ružići, Tihaljina, Blaževići do Umljana i Runovići
...

Vjerojatno je tako bilo i u 17. stoljeću. Ne da mi se kopat po prašnim knjigama. Bez obzira na prvi spomen Runovicha u prezimenu fra Mije (oko 1550. - poslije 1623.) koji je zatrpa ponorić i sam naziv Runović se može izkonosloviti iz Drinovci. To mi se učinilo pri čitanju izvještaja makarske biskupije.

Tvorba je ko za Jare i Uzariće (Uz(j)ar(e)iće).

1626. godine u izvještaju piše Drinovci, 1640. godine pak Drinovich.

Drinovci > Drinovich (Drinović) > D'runović(i)
Drinovci > Drinovich (Drinović) > do_Drinović(i) >... d'Runović(i) > Runović(i)
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Potjeh - 16 Travanj 2010, 08:09:31 prijepodne
zanimljivo ovo za drinovce i urnoviće.

selo jare i pogana vlaka
to su sela zla i naopaka
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 16 Travanj 2010, 10:50:51 prijepodne
zanimljivo ovo za drinovce i urnoviće.

Kako ne. More i u rikverac.

Do_Runovići > Drinovići > Drinovci

Previše epiteta u onoj za Jare i Poganu Vlaku, u klasičnoj izvedbi je samo jedan.

Selo Jare i Pogana Vlaka,
ta su oba sela naopaka.

Zlosela nisu zla. Samo im se zlo zgodi svakih pedesetak godina.
Naslov: prilog
Autor: glonga - 16 Travanj 2010, 14:06:02 poslijepodne


(http://imgur.com/T3wjY.jpg)

u: Baltić, Jako; Godišnjak od događaja i promine vrimena u Bosni 1754.-1882. / priredio Andrija Zirdum. - Sarajevo: Veselin Masleša, 1991. [karte crtao Nikola Badanković]
Naslov: 1679.
Autor: glonga - 16 Travanj 2010, 14:51:57 poslijepodne

Bosna Srebrena 1679. (wikimedia)

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c0/Bosna_srebrena_1679.jpg/545px-Bosna_srebrena_1679.jpg)
Naslov: Imoćani — golemi četnici
Autor: glonga - 17 Travanj 2010, 22:25:04 poslijepodne

"1668., miseca studenoga na 16. Nikola Žaper, samo 15, uhiti 2 Imoćanina, golema četnika, i uciniše ji pasti.

1686., miseca marča na 22. otidje naša četa, 340, u Imotu, odrenu male živine 70, i čeljadi, pak čeljad puste, a oni danuju u Slivnu, pak se vratiše pod Imocki, pridju vodu 16, ostali u busiji. Kada bilo u jutro zapovrnu iz polja konja i goveda 30, skoče se za njimi Imoćani; sve što more trčati, ali oni pridju vodu s plinom i dočekahu Turke u busiji, onde ubiju 2 velika četnika, uhite nikoliko hrdeži, nešto je hodilo za vojskom kupiti, ako što ostane, naši svi zdravo f. G. B."
Zlatović, fra Stipan; Kronaka O. Pavla Šilobadovića o četovanju u Primorju (1662—86.), u: Starine XXI, JAZU, Zagreb 1889. (86—115)
Naslov: dombu, donba, podbablje
Autor: glonga - 25 Travanj 2010, 07:27:06 prijepodne

"Rom. dâmb "small hill" is explained from hung. domb, where it would be a borrowing from sl. dombu "oak tree". Some linguists rejected this etymology on the legitimate ground that the semantic mutation cannot be explained. In fact, we deal here with the well known i-ean root *dhmbho-"hill" which became in Greek taphos "tomb". The Thracian phonetic result would have been *dumb(o-) - and indeed the Greek tymbos might come frome here. So there are chances that a Daco-Moesian variant of this word would be the etymon of the romanian dâmb."
http://soltdm.com/langmod/romana/grecrom.htm (http://soltdm.com/langmod/romana/grecrom.htm)

dub, (h)umac, umljani
(babnjača)
Naslov: Čuvari baštine
Autor: glonga - 20 Listopad 2010, 04:53:22 prijepodne

Imoartu i Fotoimoti predlažem pribavljanje kvalitetnih digitalnih fotografija originala i njihovu objavu na portalu uz prijepise i prijevode dokumenata iz navedenog rada.

Jurišić, dr. fra Karlo; Regesti turskih dokumenata o franjevačkom samostanu u nahiji Imota, u: Čuvari baštine, Imotski, 1989., pp95-132.

Dračan
pp109, fusnota 48:
"U turskim spisima uz druge nazive imotskog samostana: Otok, Podstranje, Proložac, Jezero često se pojavljuje i naziv Dračan, Dračani, kako se zvao samostanu najbliži zaselak sela Postranja. Tako su ga katkada i sami zvali (usp. reg. 95. i 190 [100 manastira Dračkoga])."

Dbnt
Prema regestu dokumenta MT III-14 (pp108), Dbnt i Donba mogu biti loše zapisan i loše pročitan Proložac (Dračan, Dračani, Dračevo, Drača, Drač, Drački).
"o zamjeni koju su učinili Petar Pavlov, te Vidoš i Grgur, sinovi Marka, iz sela Dbnt u kadiluku Imotski, s redovnicima Matijom, Grgurom i Lukom iz istog sela: prvi su dali "Čokor" (dolac?) do Drage Poljice, a fratri njima livadu, kuću i bunar blizu njihove kuće.
… Kako s Petrom prominiše isinovci(?)."
Ne mora biti ni tako. Zamjena posjeda. Gdje su Čokor (dolac?) do Drage Poljice i Radočić spomenut u MT VI-11?
Ono kad su fratri selili s Kamen mosta na Otok.
Dubint d.o.o. obrađuje kamen. Što li mu znači naziv?

Šimundić, dr. Mate; Ekonimi Imotske krajine, u: Čuvari baštine, Imotski, 1989., pp451-510.

Dbnt
pp464:
"Dubina. — U selu Krstaticama je zaselak Bakota i Karlušići, njihov se kraj imenuje Dubina"

Ponoj, Ponoji, Ponoje, Poboj, Poboji, Poboje…
pp486:
"Poboj. U ARj slijedeća je natuknica:
"Pòbōj, Poboja, m. mjestance u Dalmaciji u imotskom kotaru. Mašek 242. Ima i u Vukovu rječniku (s naznakom akc.: Poboj, prema Imotskome dolazeći od mora, na brdu mjesto sa nekoliko stećaka)="
Pobližu kazano, Poboj je predjel u selu Lokvičićima, u njemu su zaseoci Bekavci, Budimlići, Gadže, Juriči, Kavelji, Kusačići, Peze i Smoljke. Opća m. poboj znači: boj, bitka, borba, rat, a stvorena je prema glag. pobiti se.
Složena je od prijedl. po i im. boj."
Meni ovo više liči na korijen podboj u značenju naboj, natučak (na (pastirskom) stopalu; uzvik "Ne daj Bože naboja" uz preskakanje Ivanjskih svitnjaka (krijesova)).

Godaljevo
pp466:
"Godinj. Godinj i Mali Godinj čine zasoci Pavlinovići i Kovačevići na jugozapadnom prostoru sela Rašćana, uz podnožje planine Biokova…
Ekon. Gòdīnj biva od im. god-, tj. svetkovina, i suf. morfema -īnj. U suvremenome je jeziku ovo jedini primjer potvrde suf. morfema -īnj, ukoliko ne stoji uza nj i hercegovačko jezero Blidinj."

Budim
pp456:
"Budim. … A Budim je i dijelom sela Prološca, sastoji se od zaselaka u kojima su prezimena Blažević, Božinović, Leko, Mršić, Pirić, Porobić i Šerlija."

Crnogorci
pp473:
Natuknica o Kostričićima (alias Crna Gora u Slivnu) može nam nešto reć o ubikaciji defterskog sela Crnogorci u Imoti prije ikakva naseljavanja Montenegrinaca.

Ljubiše
pp479:
"Ljubeč. Rašćanski zaselak Lendići nalazi se u kraju što se imenuje Ljùbeč. Naziv Ljubeč dođe od staroga prid. ljub- — drag, mio te suf. morfema - eč (uspor. ljubav, ljubiti). Također bi Ljubeč moglo biti i osob. ime. — V. Ljuba."
A što nije gornjim primjerom obrađena tvorba ekonima Gòvneč (predjel, zaselak?, skupina kuća?, u današnjem središnjem naselju imotskih (ne ljubuških) Studenaca)?

Zabilješke na poleđinama spomenutih turskih dokumenata pisane hrvatskom ćirilicom govore o &nbsp;transkripcijama u današnje dijakritičke latinične znakove iz arebice i iz hrvatske ćirilice (hudžet > hučet i slično, u svezi s Čučul i slično).

Od 105 regesta iz prvog navedenog rada u slijedećoj tablici ih je 37 i iz tog se već vidi nepreciznost i nedosljednost u toponimiji.
Zašto većina ljudi misli da je kadijama mandat u nekom kadiluku dugo trajao?

Tablica je sama po sebi razumljiva, ipak navodim što je u kojem stupcu.

id — redni broj

g, m, d, — nadnevak u formatu gggg mm dd, 16XX XX XX je npr. "početak 17. st", 1619 < < je "iza 1619."
U usporednoj tablici navedeni je najkasniji mogući datumi dokumenata prema navedenom radu u formatu gggg mm dd. Dokumente je prema auktoru preveo Hazim Šabanović, a auktor je izradio regeste. Konverzija nadnevka iz islamskog kalendara u gregorijanski u radu mi se čini nepouzdanom. Provjera slučajnih uzoraka pokazala je razlike od oko mjesec dana.
http://en.wikipedia.org/wiki/Islamic_calendar (http://en.wikipedia.org/wiki/Islamic_calendar)
http://en.wikipedia.org/wiki/Tabular_Islamic_calendar (http://en.wikipedia.org/wiki/Tabular_Islamic_calendar)
http://en.wikipedia.org/wiki/Kuwaiti_algorithm (http://en.wikipedia.org/wiki/Kuwaiti_algorithm)
http://www.phys.uu.nl/~vgent/islam/islam_tabcal.htm (http://www.phys.uu.nl/~vgent/islam/islam_tabcal.htm)

sa, sig — signatura, sa — oznaka samostana i dokumenta (Z-aostrog, M-akarska, O-miš, T-urcica)

etc.


idgmdsasigvrstapisarnicaauktorcrkva, samostan, rezidencija, opaska
01156208XXZT48pismohercegovački sandžak-begMalkoču crkvi Kameni most blizu Imotskoga… [u Kamenu mostu u Carkvini]
0215720405MT1-21izvodmostarski kadijaIbrahim Mehmedovgvardijan iz sela Kamenmost u nahiji Imota, kadiluku Mostar
0315741016OT1temesukhercegovački sandžak-begJusuf Bajramovredovnici crkve u selu Kameni most
0415800317MTI-22.hudžetimotski kadijaHalil Mehmedovredovnike…u crkvi u selu Kameni Most u nahiji Imota u kadiluku Imotski
0515840510OT2sidžilimotski kadijaMuhamed Davudov"biskupu" fra Šimunu
0615840908MTVI-11hudžetimotski kadijaHadži Resuloviz sela Kameni Most… na mjestu Radočić
0715920729MTVI-16.pismo[imotski?] kadijaAhmed Hasanovna Kamenom Mostu
0816XXXXXXOT29pismokliški sandžak-begMustafa Pialaredovnici samostana… u Imotskom
0916061023MTV-b-1hudžetimotski kadijaMehmed Sinanovredovniku Otoka jezera Postranje
1016061120MTV-b-7teskeravojvodaHasan Ahmedoviz sela Dračana… gvardijana iz istog sela
11160704XXMTIII-6hudžetimotski kadijaMuhamed Alijingvardijanu iz sela Dračana u kadiluku Imotska
1216100603MTII-9teskeravojvodaKurt Alijinredovnike na Otoku jezera u selu Prološcu
1316100622MTIV-6teskeraimotski kadijaHuseinredovnicima u jezeru Proložac
1416100928MTIV-7n/aagaFaikredovniku iz Prološca
1516111216MTV-a-5hudžetimotski kadijan/aredovnicima samostana Jezera u Podstranju
1616130609MTIV-8pismoimotski kadijaHadži Hasanredovnicima sela Dračana
1716180802MTIII-11temesukspahijaFazlija [Emirov?]redovnici su u Jezeru u selu Podstranje blizu Prološca
1816190117MTIII-12teskeraspahijaFazlija Emirovtimaru… Fazlije u selu Podstranje… mulk-vinograd na položaju Sinokos
1916190325MTIII-13n/aagaSulejman Mustafinna Otoku u Jezeru kod Prološca, gdje su bili fratri
2016190415MTIII-14hudžetimotski kadijaHadži Hasaniz sela Dbnt u kadiluku Imotski… redovnicima… iz istog sela
2116190604OTn. 2hudžetsultan [Beograd]Osman II.redovnika nekog samostana… porušili… izgrađene na temelju odobrenja mostarskog kadije
221619<<MTIII-85pismohercegovački sandžak-begMehmedna obali Jezera blizu samostana Proložac
2316210710MTVI-20izvodimotski kadijaBeširiz samostana na Otoku blizu Prološca
2416220323MTV-a-9teskerapaša [Mostar]Abdulkerimredovnici… Imotskoga
2516220511OT3hudžetimotski kadijaHadži Sulejmanredovnicima u Jezeru Dračan… redovnika u Jezeru
2616231028MTIV-15odobrenjeimotski kadijaHadži Hasanredovnika u selu Postranje… [Glnka?, Klnka?, Čltke? u granicama sela Podbile]
2716240418MTIII-25teskera[n/a]Alijaredovnicima na Otoku Jezera Dračan
2816240404OT4fermansultan [Carigrad]Murat IV.[imotskom kadiji o porezu kaftan-bah i redovnicima]
2916251022MTV-b-4teskeravojvodaTimur Hamzinslučaj fra Šimuna iz Jezera Prološca… [f. Šimuna Mil…(?)]
3016251130MTIV-17teskeravojvodaOmer (ili Mehmed?)redovnici na Otoku Dračan
3116280830MTV-a-13teskeravojvodaAliiz mahale Postranje redovnicima, koji se nalaze na Otoku
3216290115MTIV-23teskeraćehajaArslangvardijanu samostana Dračan… iz sela Podbilje (sic!)…
3316290310MTIII-33dozvolaimotski kadijaMustafa Nurularedovnici mahale Podstrana u zaseoku sela Dračan u nahiji Imota
3416290503MTIV-24odobrenjeimotski kadijaMustafaredovniku (fra) Mihovilu iz Otoka Postranje u nahiji Imota, koji stanuje u selu Podbilje
3516290513MTIII-34ferman[Istanbul]n/aredovnici Dračana
3616300305MTIV-25izvodimotski kadijaHasanu kasabi Proložac… redovnika koji stanuje na Otoku
3716300315MTIV-26potvrdavojvodaMustafaredovnicima Prološca
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: OriloGorilo - 20 Listopad 2010, 07:24:58 prijepodne
Citat:
Imoartu i Fotoimoti predlažem pribavljanje kvalitetnih digitalnih fotografija originala i njihovu objavu na portalu uz prijepise i prijevode dokumenata iz navedenog rada.

Uranijo!

Nego...
Na koje originale kojih digitalnih fotografija iz kojeg navedenog rada? Fali mi koncentracije jutros...
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 20 Listopad 2010, 15:25:52 poslijepodne
Na koje originale kojih digitalnih fotografija iz kojeg navedenog rada? Fali mi koncentracije jutros...

Digitalne fotografije originala turskih dokumenata o imotskom samostanu, a koji se čuvaju u samostanima u Omišu, Makarskoj i Zaostrogu.
Regesti tih dokumenata objavljeni su u radu:
Jurišić, dr. fra Karlo; Regesti turskih dokumenata o franjevačkom samostanu u nahiji Imota, u: Čuvari baštine, Imotski, 1989., pp95-132.

Vjerujem da Imoart i Fotoimota imaju znanja i volje napraviti dobre faksimile arhivske građe.
http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1888.0 (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1888.0)
http://www.mobileread.com/forums/showthread.php?t=13848 (http://www.mobileread.com/forums/showthread.php?t=13848)
Vjerujem i da će fratri današnjeg imotskog samostana pomoć.
Naslov: distrikt
Autor: glonga - 30 Studeni 2010, 00:57:42 prijepodne

Distrikt Imotski u mletačko vrime

(http://lh6.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ7HbwomII/AAAAAAAAACs/aBp_zQ2652s/P1010046_distrikt.jpg)
Naslov: distrikt
Autor: glonga - 30 Studeni 2010, 00:58:10 prijepodne

(http://lh3.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ7M5zr3CI/AAAAAAAAACw/nbm_V8yrl4c/P1010049-district.jpg)
Naslov: distrikt
Autor: glonga - 30 Studeni 2010, 00:58:30 prijepodne

(http://lh3.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ7NMBGrbI/AAAAAAAAAC0/IOxldmx0Jxg/P1010050_distretto.jpg)
Naslov: medovdolac — honey dolaz
Autor: glonga - 22 Prosinac 2010, 15:26:11 poslijepodne

76. Dračevice nisu Dračan
Čelinja/Čelina (mlinovi) uz Dračevice i 77. Gornji Podsel
Mogu li Dračevice bit Dračevo (http://www.geonames.org/3283782/dracevo.html)
Gornji Podsel — Blaževići (http://www.geonames.org/3283773/blazevici.html), Bišćevići (http://www.geonames.org/3283676/biscevici.html) ili Nova Mala (http://www.geonames.org/3283675/nova-mala.html), a Čelinja vodotok od Grudskog Vrila (http://www.geonames.org/3284419/grudsko-vrilo.html) pa ispod navedenih sela?

1619. MT III—14: fratri u selu "Dbnt". Petar Pavlov, Vidoš i Grgur, sinovi Marka, iz sela "Dbnt" daju fratrima iz istog sela Matiji, Grguru i Luki "Čokor" (dolac?) do Drage Poljice u zamjenu za livadu, kuću i bunar. Opaska na poleđini hudžeta imotskog kadije Hadži-Hasana o toj zamjeni napisana hrvatskom ćirilicom: Kako s Petrom prominiše isinovci(?)

Dubrava (http://www.geonames.org/3283935/dubrava.html) je Dbnt? Ima li ikakva veza s Poljicima? Prezimenska? Nešto. Je li kmet mogao selit u drugog age timarnika? Je li isti aga timarnik u Poljicima (Draga Poljica) i Dubravi oko 1619.? Nikakve veze.
Ništa osim rime Virci (http://www.geonames.org/3283941/virci.html) — Runci (http://www.geonames.org/3281676/runci.html)? Livajići (http://www.geonames.org/3281616/livajici.html) vjerojatno nemaju nikakve veze s Leventićima (http://www.geonames.org/3283930/leventici.html).
Kako se zovu onih nekoliko dolaca između Ivanbegovine i Poljica (na potezu Ribešina - Gradina)? I veći doci na području od Poljica prema Dobrinču i prema Medovdolcu?
Naslov: Postranje
Autor: glonga - 23 Prosinac 2010, 19:38:49 poslijepodne

Uz višak krivo posloženih Dračeva, Dračevica, Dračana… u Grabovca tu je i očit višak Postranja.
Jed(i)ne Postranje u bazi geonames.org su u Viru.
Postranje (http://www.geonames.org/3283373/postranje.html)
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: benco - 23 Prosinac 2010, 20:03:08 poslijepodne
Zabilježeno je i prološko Postranje, koje u predaji seže do polja do Benca, Prdića (Mršića), Petričevića, Grbavaca, Metera (uključujući).

Gledajući znamenitosti istaknute na geonames.org za neke prostore ostajem iznenađen istaknutim banalnostima, ali i neisticanjem krucijalnim zasebnostima i značenjima pojedinog prostora, mjesta.

Na koji bi se način moglo sudjelovati na postavljanju povijesnih i inih važnosti mjesta na geonames.org?
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 24 Prosinac 2010, 01:29:28 prijepodne
Zabilježeno je i prološko Postranje, koje u predaji seže do polja do Benca, Prdića (Mršića), Petričevića, Grbavaca, Metera (uključujući).

Gledajući znamenitosti istaknute na geonames.org za neke prostore ostajem iznenađen istaknutim banalnostima, ali i neisticanjem krucijalnim zasebnostima i značenjima pojedinog prostora, mjesta.

Na koji bi se način moglo sudjelovati na postavljanju povijesnih i inih važnosti mjesta na geonames.org?

Glede Postranja, pisano je "Jed(i)no" što se može čitati kao "još jedno" i kao provokativno "jedino".

Glede geonames.org.
To web mjesto koristi toponimiju koja je primjerena vojnoj bojnoj karti mjerila 1:50.000. Zašto izraz vojna bojna karta? Military combat map.
Bivša DMA (Defense Mapping Agency) je izrađivala za NATO karte s kojih potječe ta "toponimija razlučivosti 1:50.000".
Njene poslove preuzela je NIMA (National Geospatial-Intelligence Agency). Geonames.org koristi njihove baze podataka dostupne s njihovog web mjesta:
http://earth-info.nima.mil/gns/html/cntry_files.html (http://earth-info.nima.mil/gns/html/cntry_files.html)
Koriste oni i druge izvore:
http://www.geonames.org/data-sources.html (http://www.geonames.org/data-sources.html)
Kao i korisničke unose:
http://www.geonames.org/login (http://www.geonames.org/login)
Nikome iz RH ne preporučujem još uvijek uređivanje podataka na geonames.org.
Samo ime im kaže - geonames - imena - toponimija. To nije web mjesto na kojem bi netko ucrtavao POI (Point of Interest). Takvih web mjesta ima na pretek
Za unos podataka potrebno je poznavanje kartografije, topologije… Kako ćeš odrediti neki toponim, u što ga svrstati, u koju kategoriju? Kategorizacija i klasifikacija je prilično razgranata što vidiš i po oznakama mjesta u lijevom prozoru na njihovim web stranicama s kartom.
Osim klasifikacije problem je i pozicioniranje. Zasad su tamo toponimi uglavnom "razlučivosti" 1:50.000. Predočeni su točkom točnosti na stotinku sekunde. Ta točka nije proizvoljna. Jedna sekunda npr. oko Prološca je po meridijanu (zemljpisna širina) tridesetak metara, a po paraleli je (zemljopisna dužina) dvadesetak metara. Stotinka odgovara na pravcu sjever-jug 30-ak centimetara, na pravcu istok-zapad 20-ak centimetara. Unesena točka je dio kartografskog nasljeđa. Na našem području je dosad dostupno uglavnom ono što postoji u NIMA bazi za mjerilo 1:50.000. Jednom će online osvanuti (mi to vjerojatno ne ćemo dočekat) i toponimija s karata 1:25.000 pa i 1:5.000.

Ako bi podatke unosio tako što ćeš očitavati podatke s karte — nužno unosiš subjektivnu grešku očitanja točke koju je netko ucrtao na kartu iz brojčanih podataka koji su rezultat mjerenja. Karte sadrže greške kao i državni premjeri, međutim baza točaka ostaje baza točaka i postupak korekcije neke trigonometrijske točke ima svoje postupke i procedure. Unos koji bi po postupku bio unos očitan s karte, a ne iz baze podataka je problematičan kad se jednom pojave točke sa "službenim" kartografskim koordinatama.
Dakle, točka "Proložac" kojom ćeš označit naseljeno mjesto Proložac ima svoje koordinate, koje je već neki mjernik i neki kartograf odredio, ne moš ju unijet tamo di npr. ja ili ti mislimo da je "srida sela", geometrijsko središte ili geometrijsko težište područja, pa ni kad očitamo "točnu" poziciju sa svog (D)GPS uređaja.
Možeš, međutim, to nije namjena, ni nakana geonames.org. Za to ima čitav niz web mjesta.
Meni je geonames.org jako zgodan kad tražim toponimiju. Uključim ga u Google Earth:
http://geonames.wordpress.com/2006/08/06/google-earth/ (http://geonames.wordpress.com/2006/08/06/google-earth/)
Ako neku zanimljivost hoću podijelit, npr. s forumašima ovdje, praktično imam dvije mogućnosti. Iz Google Eartha napraviti (primjeren sadržaju) izvoz podataka u .kml/.kmz datoteku. To izbjegavam jer ne očekujem da će publika baš imat uvijek pri ruci Google Earth ili "Google Earth plugin" za pretraživač. Pošto najčešće ne koristim windowse, malo mi je bezveze .kmz datoteku zatvarat u .zip jer među dopuštenim privitcima na ovom forumu nisu .kmz i .kml datoteke. Ne znam mogu li admini to lako dodat, ta dva tipa datoteke, ili samo jedan — .kmz koji je zapravo .zip od .kml datoteke. Drugi način je skup običnih linkova na geonames.org. Treći način je objava na npr.
http://quikmaps.com/ (http://quikmaps.com/)
http://www.gpsvisualizer.com/ (http://www.gpsvisualizer.com/)
i sličnim web mjestima, pogotovo kad nam se hoće nešto topologije nacrtat/skicirat/opisat.

Ako bi pokušao precizno "ubosti" točku zoomiranjem online dostupnih satelitskih slika opet praviš grešku. Na našem području online mape nisu dobro projicirane. Google Maps i Google Earth čini se čak i ne koriste kartografsku projekciju za koju tvrde da ju koriste (Plate Carre), i koriste ju na kugli, ako ju koriste uopće, a ne na sferoidu (rotacijskom elipsoidu).
Grešku u kartografskoj projekciji njihovih satelitskih slika možeš i sam vidjet jer ti se npr. digitalizirane crte cestâ, ulicâ ne poklapaju sa svojim satelitskim slikama u npr. Google Maps i Google Earth. Te ceste i ulice su (uglavnom) dobro digitalizirane, u što se možeš i sam uvjerit ako koristiš GPS uređaj u vozilu ili ručni. Projekcija "karte" - satelitske slike nije baš sređena (još) na našem području.

Glavni razlog odgovaranja od online suradnje u mapiranju je nedefinirana regulativa glede sigurnosti u svezi s velikim novcima koji se vrte kod nas u GIS-u, geodeziji, kartografiji, navigaciji. O koju ti je da ti na vrata pokuca vojna ili civilna policija kao što se dogodilo ekipi biciklista:
http://karte.haerbe.net/ (http://karte.haerbe.net/)
Tu je i niz znakovitih sitnica kao nedostupnost usluge Google Map Maker za Hrvatsku, nasuprot jednoj Sjevernoj Koreji:
http://www.google.com/mapmaker/mapfiles/s/launched.html (http://www.google.com/mapmaker/mapfiles/s/launched.html)
Zatim gomila smiješnih kontroverznih online dostupnih podataka o visinskom datumu (Trieste, molo Sartorio), referentnom sferoidu (elipsoidu Bessel 1841, Namibia, Etiopia, urac, alac), datumu Hermannskogel, Ferro početnom meridijanu, zoni 5 i 6 MGI… pa i na stranicama i online sadržajima koji su kao "službeni".

Pogledaj smijuriju u slijedećoj prezentaciji:
http://www.cropos.hr/files/pdf/prva-cropos-konferencija/Utorak_090609/Sesija_4/Ses_4_P2_Basic.pdf (http://www.cropos.hr/files/pdf/prva-cropos-konferencija/Utorak_090609/Sesija_4/Ses_4_P2_Basic.pdf)
Na str. 10. gornje prezentacije daju parametre pomaka datuma što je metoda koja daje navodnu točnost ≈ ± 10 m. Parametri su zadani na 5 decimala sekunde.
∆λ=-17".73249. Tri stotinke su 60 cm (3*20 cm). Devet desettisućinki (9/10.000)*20 m = 1.8 mm
Tko tu koga i zašto handri u zdrav mozak dajući mu milimetarsku točnost (10-3) ulaznog parametra za izlaznu točnost od deset metara (101)?
Uz to daje i ∆φ=0".47693 koji, pitaj dečke što su se u ratu uz selektivnu i neselektivnu dostupnost GPS signala služili starim kartama, ne vrijedi nigdje.
Praktično se uz stare karte i GPS koristio ∆λ=-17".7, izuzetno uz višak energije i vrimena ∆λ=-17".73.
Zatim daje drugu, troparametarsku metodu, pod imenom petoparametarska, s točnošću ± 5 m na istoj 23. stranici. U praksi ta metoda s tako zadanim parametrima daje rezultate jadnije od prethodne metode. Između ostalog i zato što parametar ∆a=793.845 što bi trebala bit razlika poluosovina dva referentna sferoida (elipsoida) daje "gotov" na tri decimale!
Naredne dvije metode su posebna katastrofa. Je li tu velika točnost transformacije koordinata pitanje državne sigurnosti ili pitanje prihoda od prodaje usluga konverzije?
Poredbe radi, pogledaj, ako ti se da, kako NIMA/NGA daje parametre za "petoparametarsku" transformaciju za krivo napisani "Hermann(s)kogel":
http://earth-info.nga.mil/GandG/coordsys/onlinedatum/CountryEuropeTable.html (http://earth-info.nga.mil/GandG/coordsys/onlinedatum/CountryEuropeTable.html)
Ti parametri, i parametri koji su se svojedobno omakli online ekipi koja je radila GIS PIK-a Belje daju bolju ili jednaku točnost od 7-parametarske i GRID metode kako su opisane u
http://www.cropos.hr/files/pdf/prva-cropos-konferencija/Utorak_090609/Sesija_4/Ses_4_P2_Basic.pdf (http://www.cropos.hr/files/pdf/prva-cropos-konferencija/Utorak_090609/Sesija_4/Ses_4_P2_Basic.pdf)
a bez korišćenja softvera koji je opisan u istom radu.
GRID metoda kako je tamo pa i šire opisana, navedeni rad nije jedini online dostupan na istu i sličnu temu, ne daje rezultate kakvima se hvale autori. Ni kad se koriste podaci o geoidu o kojima oni govore 30" (≈ 900 m), ni deset puta gušći 3" (≈ 90), a javno dostupni.
http://srtm.csi.cgiar.org/ (http://srtm.csi.cgiar.org/)
Čini se da u tom softveru ima nešto o čemu se ne govori.

Sve u svemu, najbolje se pàsat toga. Barem na geonames.org. Jerbo i ja na geonames.org želim znat da koristim nepouzdane podatke provjerenog izvora (DMA/NIMA). Tako barem imam predočbu o pouzdanosti podataka. Ne bi mi bilo drago da se pretvori u wikipediju svoje vrste. Inače ću morat u tabličnom kalkulatoru napravit .kml datoteku za Google Eath, a od podataka s narečenog:
http://earth-info.nga.mil/gns/html/cntry_files.html (http://earth-info.nga.mil/gns/html/cntry_files.html)
svaki put kad ažuriraju bazu.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 24 Prosinac 2010, 03:26:43 prijepodne
Benco, ili bilo tko drugi na forumu, nalazi li se ova Prološka kula (iz fortifikacijskog kompleksa Ćava, Čava, Čavlina, Čačvina)

(http://www.destinacije.com/Slike/Hrvatska/UtvrdeiGradine/Proloska_Kula.JPG)

na lokaciji:

43°28'47.22"N 17° 9'6.16"E

?
Gornji redak s koordinatama kopirati u polje za unos na maps.google.com
Škljocnuti na "Satelit" za prikaz sateliske slike, pa po potrebi zumirati dvoškljocom miša &nbsp;oko zelene strelice.
Koordinate su uzete iz Google Earth-a. Greške "kartografske" projekcije satelitskih slika o kojima je bilo riječi u prethodnom upisu znače da kula i nije na tim koordinatama točno u "WGS84" sustavu, tj. kad biste tu točku unijeli u GPS, one ne bi odgovarale očitanju s GPS-a na samoj kuli. Pritom greška nije tolika da ne biste GPS-om i golim okom uspjeli pronaći kulu na terenu.
Naslov: 1468/69. sumarni
Autor: glonga - 14 Veljača 2011, 19:38:22 poslijepodne

U ovom (Dio nahije Uskopje) i u slijedećem (Dio nahije Mostar) upisu citiram Aličića, u narednim možemo razmatrat ubikacije.
Pretpostavljam moguću Aličićevu reakciju na bilo kakav komentar na njegovu podbilješku (fusnotu) br. 3496 (o Brotnju).
Ja ću se suzdržat od komentara na to.
Dio nahije Uskopje je tu i dijelom zbogradi toga jer se u ranijim dijelovima knjige više puta spominje nahija Rama i, čini mi se, Dolne Rama, a naselja se ubiciraju i u nahiji Lašva i u nahiji Rama pa i šire.
Nadnaslov ovog što slijedi je ionako "Pusta naselja u vilajetu Kral, vilajetu Hersek, vilajetu Pavlović i vilajetu Kovačević".
Na temu "Roško Polje" na drugom podforumu moram dodat iz ove knjige (str. 100) još nešto o Pavi Grguriću i podbilužku br. 1504. sličnog tona podbilužci br. 3496.

Ahmed S. Aličić; Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine, Islamski kulturni centar Mostar, Mostar, 2008., str. 249.—250.;


"Pusta naselja u vilajetu Kral, vilajetu Hersek, vilajetu Pavlović i vilajetu Kovačević [◊168b]

Dio vilajeta Kral [p246]
[…]
Nahija Štit
[…]
Nahija Komić [◊169a] [p247]
[…]
Nahija Lašva [p248]
[…]
Nahija Brod
[…]
Nahija Visoko [◊170a]
[…]
Nahija Uskopje [p249]

Selo Papratna [3444], pusto
Selo Višesrednica [3445], pusto
Selo Prešlak [3446], pusto
Selo Koprivno [3447], pusto
Selo Jazinina [3448], pusto
Selo Hranča [3449], pusto
Selo Dol [3450], pusto [p250]
Selo Bila Potok [3451], pusto
Selo Lubina [3452], pusto
Selo Borsić [3453], pusto
Selo Dolac [3454], pusto
Selo Gmić [3455], pusto
Selo Gostović [3456], pusto
Selo Slap [3457], pusto
Selo Kopač [3458], pusto
Selo Kavanica [3459], pusto
Selo Leskovica [3460], pusto
Selo Lončić [3461], pusto
Selo Slana Voda [3462], pusto
Selo Kučjak [3463], pusto
Selo (L)Ovostuha? [3464], pusto
Selo Grni [3455], pusto
Selo K(G)ostović [3466], pusto [◊170b]
Selo Zelevča [3467], pusto
Selo Pazar Blagaj [3468], pusto
Selo Oborca [3469], pusto
Selo Mačić [3470], pusto
Selo Hrasca [3471], pusto
Selo Boguto(va)-Gora [3472], pusto
Selo Podgrađe [3473], pusto
Selo Živčić [3474], pusto
Selo L(J)ubuša [3474], pusto
Selo Dujić [3476], pusto

[3444] U originalu Papratna. Danas ne postoji.
[3445] U originalu Višesrednica. Nepoznato. Postoji naselje Osredak u okolini Gornjeg Vakufa. Moguće je da se radi o tome naselju.
[3446] U originalu Prešlak ili možda Bršlan. Ne postoji danas na ovom području.
[3447] U originalu Koprivno. Nepoznato. Danas postoji naselje Koprivnica koja administrativno pripada Kupresu. Moguće je da se radi o tome naselju. Inače na tom području je planina Koprivnica u kojoj ima dosta planinskih naselja. Možda je neko od njih nosilo ime Koprivno.
[3448] U originalu Jazinina. Nepoznato. Možda se radi o naselju Jazvinik u okolini Bugojna.
[3449] U originalu Hranča. Nepoznato.
[3450] U originalu Dol. Nepoznato pod ovim nazivom. Postoji selo Dolovi u okolini Donjeg Vakufa. Ne znam da li se radi o ovom naselju.
[3451] U originalu Bila Potok. Danas zaselak Bijeli Potok u selu Zloselo u okolini Kupresa.
[3452] Lubina, selo. Nepoznato pod ovim nazivom. Danas postoji naselje Ljubnići u okolini Bugojna. Moguće je da se radi o ovome naselju.
[3453] U originalu Borisići. Danas ne postoji.
[3454] U originalu Dolča. Vjerovatno danas Dolac kod Travnika. Ako nije to, onda je nepoznato.
[3455] U originalu Gmić. Danas selo Gmiće u okolini Prozora.
[3456] U originalu Gostović. Danas selo Gostovići kod Turbeta. Odavno je u nauci poznato da je područje današnjeg Turbeta bilo područje krstjanskog gosta.
[3457] U originalu Islab, tj. Slap. Nepoznato.
[3458] U originalu Kopač. Nepoznato. Ne znam da li može imati neke veze sa naseljima Kopčić u okolini Donjeg Vakufa ili u okolini Prozora.
[3459] U originalu Kavaniča. Danas ne postoji.
[3460] U originalu Leskoviča. Moguće je čitati i kao Iskoviča, tj Skovica. Ne postoji.
[3461] U originalu Lončić ili sl. Ne postoji.
[3462] U originalu Slana Voda. Nepoznato. Danas se ubicira kao zaselak u selu Granice u okolini Busovače. Ova ubikacija je dosta nesigurna.
[3463] U originalu Kučjak. Danas ne postoji.
[3464] U originalu Ovostuha. Danas ne postoji.
[3465] U originalu Grni. Vjerovatno danas selo Grnica u okolini Gornjeg Vakufa.
[3466] U originalu Kostović. Vjerovatno selo Gostovići kod Turbeta.
[3467] U originalu Želevča. Nepoznato i neubicirano.
[3468] U originalu Blagaj, označen kao Pazar. Danas selo Blagaj u okolini Donjeg Vakufa.
[3469] U originalu Oborča. Danas selo Oborci u okolini Donjeg Vakufa.
[3470] Danas zaselak Mačići u okolini Donjeg Vakufa.
[3471] U originalu Hrasča. Danas postoji zaselak Hrašće u okolini Nemile. Vjerovatno se radi o tome naselju.
[3472] U originalu Bogutova Gora. Nepoznato.
[3473] U originalu Podgrađe. Danas selo u okolini Gornjeg Vakufa.
[3474] U originalu Živčić. Nepoznato na ovom području.
[3475] U originalu Lubuša, tj. Ljubuša. Nepoznato.
[3476] U originalu Dujić. Nepoznato."
Naslov: 1468./1469. sumarni
Autor: glonga - 14 Veljača 2011, 19:54:41 poslijepodne

I podbiluška br. 3485 više govori nego što u njoj piše.

"Pusta naselja u vilajetu Kral, vilajetu Hersek, vilajetu Pavlović i vilajetu Kovačević [◊168b]

Dio vilajeta Kral [p246]
[…]
Nahija Štit
[…]
Nahija Komić [◊169a] [p247]
[…]
Nahija Lašva [p248]
[…]
Nahija Brod [p249]
[…]
Nahija Visoko [◊170a]
[…]
Nahija Uskopje
[…]

Dio vilajeta Hersek [p250]

Dio nahije Koprü-hisar, drugo ime Mosd(t)ar

Selo Vituša [3477], pusto
Selo Vina [3478], pusto
Selo Zahum [3479], pusto
Selo Rodoč [3480], pusto
Selo Baćević [3481], pusto [251]
Selo Stepković [3482], pusto
Selo Kalešević [3483], pusto
Selo Kruševa [3484], pusto
Selo K(G)radac [3485], pusto [◊171a]
Selo Bilešić [3486], pusto
Selo Tošić [3487], pusto
Selo Tati [3488], pusto
Selo Jar(e) [3489], pusto
Selo Uzariće [3490], pusto
Selo Mokro [3491], pusto
Selo Kočeri(n?) [3492], pusto
Selo Ledinac [3493], pusto
Selo Lipno [3494], pusto
Selo Buho(vo) [3495], pusto
Selo B(o)rotno [3496], pusto
Selo Vijovnica [3497], pusto
Selo Paoča [3498], pusto
Selo Bršnevi [3499], pusto
Selo K(G)radac-Drugi [3500], pusto [p252]
Selo Buhačić? [3501], pusto
Selo Dobro Selo [3502], pusto
Selo Krajavac? [3503], (Grabavac??) pusto
Selo Opine [3504], pusto

[…]

[3477] Danas zaselak u selu Raška Gora u okolini Mostara.
[3478] U originalu Vojna. Može se čitati i Vina. Prvo se ubicira u neposrednoj blizini Mostara. Vina se često nalaze upisana na način da se mogu čitati i kao Vina i kao Vojna. Nikada se nije moglo ubicirati naselje Vina pa preostaje
da se ubicira kao Vojno kod Mostara.
[3479] Danas poznati kvart grada Mostara.
[3480] Danas kvart grada Mostara. Inače staro naselje u Mostaru i stara mahala Mostara.
[3481] U originalu Baćević. Danas selo Baćevići južno od Mostara. Inače, industrijska zona ovoga grada koju je hajdučki napravila socijalistička
Jugoslavija, uglavnom na privatnoj imovini i ne pokušavajući riješiti imovinsko-pravne odnose, iako se zna da je to sve privatno vlasništvo čija je obrada bila zapuštena.
[3482] U originalu Stepković. Danas nepoznato. Nalazilo se očito u okviru kotline koja okružuje grad Mostar. Moguće je da se sjedinilo ili sa Baćevićima ili Slipčićima.
[3483] U originalu Kalešević. Nepoznato. Sva ova naselja iz okoline Mostara ponavljaju se i u kasnijim popisima ali se nisu mogla ubicirati.
[3484] U originalu Kruševa. Danas su sačuvani zaseoci ovoga sela u okolini Mostara, pa je ovdje ubicirano na mjestu današnjeg naselja Krivodo i dr. koja postoje. Inače naziv Kruševo se izgubio.
[3485] U originalu Gradč, tj. Gradac. Danas na području Mostara u užem smislu ne postoji lokalitet Gradac, ali na području stare župe i nahije Mostar nalaze se tri naselja pod tim nazivom, što je vrlo karakteristično u strateškom smislu. Teško je odrediti o kojem se od Gradaca radi u pojedinoj zabilješci, osim kada se izdvoji Krehin Gradac, onda se zna na koji se odnosi. Dakle, jedan od Gradaca na broćanskom platou.
[3486] U originalu Bilešić. Danas selo Biletići u okolini Mostara. Ovim želim da ukažem da me nije zanimala današnja administrativna podjela ovoga područja. To je sve mostarska okolina.
[3487] U originalu Tošć. Nepoznato.
[3488] U originalu Tati. Danas istoimeno selo u okolini Mostara.
[3489] U originalu Jari. Danas selo Jare u okolini Mostara.
[3490] U originalu Uzariće. Danas selo Uzarići u okolini Mostara.
[3491] Danas istoimeno selo Mokro u okolini Mostara.
[3492] U originalu Kučerin. Danas istoimeno selo Kučerin u okolini Mostara.
[3493] U originalu Ledinač. Danas selo Ledinac u okolini Mostara.
[3494] U originalu Lipno. Vjerovatno danas istoimeno naselje u okolini Ljubuškog.
[3495] U originalu Buhova. Danas istoimeno selo u okolini Mostara, odnosno Lištice.
[3496] U originalu Brotno. Danas ne postoji selo pod ovim nazivom. Pošto se u ovom popisu ne spominje selo Služanj, pretpostavljamo da je ono nastalo na imenu Brotnjo. Ovo selo se u kasnijim popisima spominje, a ne spominje se selo Brotnjo, i to je još jedan od razloga za moju pretpostavku. Inače lokalitet i cijelo područje Brotnjo je naziv ili ime koje su sa sobom donijeli Vlasi koji su se ovdje naselili iz istoimenog lokaliteta u okolini Trebinja, gdje i danas
postoji lokalitet istog naziva. Vjerovatno im je osnovno ishodište negdje u današnjoj Albaniji i albanskim planinama, pa su se kao Arbanasi stočari naselili u područja u našoj zemlji. Inače, ova naselja koja se ovdje spominju, kao pusta, naseljena su isključivo Vlasima, koji su ovdje završavali svoju slavizaciju. Doduše, vrlo brzo poslije ovoga popisa veliki dio odbjeglog stanovništva, starosjedilačkog, vratilo se na svoja imanja i kao takvo stopostotno prešlo na
islam, a Vlasi, tek nakon nekoliko generacija, ustalivši se kao ratari prihvataju novu vjeru. Oni koji su ostali u statusu Vlaha, nomada ili
polunomada, oni su čas pravoslavni, čas katolici i kao takvi su dočekali odlazak osmanlijske vlasti iz Bosne. Dakle, to je baza za današnje "hrvatstvo" u Bosni, nastalo pod uticajem i propagandom austrijske vlasti i katoličke crkve, koja je uživala specijalni status u odnosu na druge vjere, a ne "povijesno" etničko porijeklo, odnosno krvno i plemensko srodstvo sa etničkim Hrvatima.
[3497] U originalu Vijoniča. Danas selo Vionica u okolini Mostara, blizu naselja Čitluk.
[3498] U originalu Paoča. Danas istoimeno selo u okolini Mostara, blizu naselja Čitluk.
[3499] U originalu Prešneva. Vjerovatno danas Presova u području Čitluka u okolini Mostara.
[3500] U originalu Gradač-Drugi. Danas postoje, između Mostara i Ljubuškog, četiri lokaliteta pod ovim nazivom. Nema naznaka koje bi ukazivale o kojem naselju je riječ, osobito u ovom popisu koji je sumarni. Vjerovatno se
radi, ipak, o današnjem Donjem Gradcu na broćanskom platou.
[3501] U originalu Buhačić. Danas zaselak Buhačić u selu Jare u okolini Mostara.
[3502] U originalu Dobroselo. Danas Dobro Selo u okolini Mostara.
[3503] U originalu Krajavač, tj. Krajavac. Nepoznato, ako ne poistovjetimo ovo naselje sa današnjim naseljem Kraji Donji u području Čitluka u okolini Mostara.
[3504] Danas istoimeno naselje Opine kao predgrađe grada Mostara, ali je i danas više seosko nego gradsko naselje."
Naslov: Pavo Grgurić, Hum i Travnik
Autor: glonga - 14 Veljača 2011, 21:14:55 poslijepodne

Kako je prošao Pavo Grgurić? Pavo sin Grgurov, (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.msg47619#msg47619) na drugoj temi. Kako su vođeni i sumarni defteri? U ovom citatu se vidi da su vođeni i po mjestu boravka i zoni odgovornosti timarnika. (Pod)naslov je "Nahija Neretva" u izvorniku na listu br. 59b [◊59b]

Ahmed S. Aličić; Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine, Islamski kulturni centar Mostar, Mostar, 2008., str. 100.—101.;

"
"Nahija Neretva [◊59a] [p99]

Timar Ahmeda, seraskera nahija: Neretva, Uskopje, Gorna i Dolna Rama. [1491]

Ovaj timar je dat zamjenom Radiću Hranišiću i njegovom bratu Tomašu, uz obavezu da idu u rat.

Pisano: 9. muharema, 874. godine, u Istambulu. [1492]

Radič je umro, pa je njegov dio, i timar kraljevog ćehaje Vladisava objedinjen kao jedan timar, i dat Madžaru (Ungurus) Ishaku, koji je upisan dole, na četvrtom listu, s one strane, uz obavezu da ide u rat.
Pisano: u drugoj dekadi zil-hidže, 875. godine, u Konstantiniji. [1493] [p100]
Pošto spomenuti Ishak nije došao na vojni pohod protiv Uzun Hasana, timar je dat Ajdinu.
10. ramazana, 877. godine, u Konstantiniji.
[1494]

Selo Osonica [1495]
domova 6, udovica 1
Prihod 400

Selo Kuti [1496], pripada Uskopju.
hasa njiva 1
domova 9, neoženjenih 3
Prihod 893

Selo Bila [1497], pripada Lašvi.
hasa: njiva 4, livada 1, zapuštenih
vinograda 1
domova 7
Prihod 893

Selo Ričica [1498], pripada Lašvi
hasa zapuštenih vinograda 1
domova 15, neoženjenih 2
Prihod 2.500

Ukupno: domova 37, neoženjenih 5,
udovica 1
Prihod 4.686

On je lično burume sa: 1 džebelijom, 1 gulamom i 1 malim šatorom.

Timar dogandžije Sankura

Njemu je ovaj timar oduzet i dat kao unapređenje kadiji Neretve, Muslihudinu.
Pisano: u drugoj dekadi rebia II, 875. godine, u Konstantiniji.
[1499]

Selo Spiljan [1500]
hasa: vinograda 1, njiva 2, oraha 8
domova 26, neoženjenih 4
Prihod 1.261

Dio sela Hodećica [1501]
hasa: obrađenih vinograda 1, zapuštenih 3
domova 4
Prihod 664

Selo Pšelica [1502]
domova 17, neoženjenih 2
Prihod 1.879

Selo Ustugir [1503]
domova 7, neoženjenih 4
Prihod 599

Ukupno: domova 54, neoženjenih 10
Prihod 4.399

On je lično burume sa: 1 džebelijom, 1 gulamom i malim šatorom.

Timar Timurtaša jednog od sinova spahija [◊59b]

Ovaj timar je, sa timarom Davuda, brata vojvode Skendera, koji je upisan na suprotnoj strani, objedinjen i naredbom vladara, dat Pavi Grguriću, koji je predao tvrđave Hum i Travnik. [1504]

Pošto je spomenuti bio zarobljen, ovo selo je, carskom naredbom, dato Hajdaru, uz obavezu da ide u rat.
23. zil-kade, 881. godine, u Istanbulu.
[1505]

Selo Homolje [1506]
domova 120, neoženjenih 15
Prihod 16.161

[…]

[1491] Kako se vidi serasker je vojni zapovjednik jedne šire oblasti, a ne samo jedne nahije.
[1492] 19. 7. 1469.
[1493] 31. 5. — 9. 6. 1471.
[1494] 8. 6. 1473. Ova zabilješka je prekrižena i ne važi.
[1495] U originalu Osoniča ili Osevniča. Nepoznato pod ovim nazivom. Ali ovdje je vremenom došlo do premetanja glasova i slova, sve radi lakšeg izgovora, pa je narod to selo prozvao Seonica. Danas istoimeno selo u okolini Konjica.
[1496] Danas naselje Kute u okolini Gornjeg Vakufa.
[1497] Danas je riječ je o istoimenom naselju u okolini Travnika.
[1498] U originalu Ričiča. Danas naselje Ričice u okolini Travnika.
[1499] 7. — 16. 10. 1470.
[1500] U originalu Ispiljan. Danas naselje Spiljani u okolini Konjica.
[1501] Nepoznato pod ovim nazivom. Ja sam pretpostavio da se ovdje radi o zaseoku Hodići u selu Tušnjići u okolini Visokog. Izvan ovakve ubikacije je nepoznato.
[1502] Pšelica. Neubicirano.
[1503] U originalu Ustugir. Vjerovatno danas Gornje i Donje Gire, u selu Sirjevići u mjesnom području Rakova Noga, u okolini Sarajeva. Ovdje je osmansko-turski izraz "ust" preveden kao Gornje.
[1504] Pavo Grgurić je bio timarnik od 1463. do 1477. godine i nije bio prešao na islam. To pobija paušalne tvrdnje da su naši plemići prelazili na islam da bi sačuvali imanja i u isto vrijeme ulazili u vojničku klasu. Njega, očito, niko nije tjerao u islam. Ovo je prvi put da saznajemo da su i tvrđave Travnik i Hum kod Livna bili predati od strane njihovih bosanskih branitelja. Kakva je sudbina Pave Grgurića nakon zarobljavanja ne znamo iz ovoga deftera. Vjerovatno se nije vratio iz nepoznatih razloga, a to potvrđuje činjenica da je njegov timar dat drugome.
[1505] 9. 3. 1477.
[1506] Danas naselje u okolini Konjica."
Naslov: Ćehaja tvrđave Imocki 1471.
Autor: glonga - 17 Veljača 2011, 00:44:02 prijepodne

Podbilužku (1928), kao i slične ranije navedene, ne ću komentirat.

Ahmed S. Aličić. Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine, (http://www.interliber.com/catlistdetail.asp?SID=Interliber%5E3522382-2010-1-6-1-8&ISBN=9789558804346&ml=b) Islamski kulturni centar Mostar, Mostar, 2008., [pp129—132];

"[p129] ◊78b

Nahija Goražde u vilajetu Hersek

Timar Silahdara Mahmuda

Serasker nahija: Goražde, Zagorje, Bistrica, Osanica, Neretva i Nevesinje, sa svim onim što im pripada i što im je pripojeno. (1894)

[…]

Ukupno: domova 42, neoženjenih 15
Prihod 9.244

On je lično burume sa: 3 džebelija, 1 gulamom i 1 šatorom.

Dio rezerve vojnuka

Zbog toga što se timar ovih vojnuka iskvario, na osnovu pisma Hamza-begovog, dio tih vojnuka, odnosno njihova timara dat je, kao povećanje, spomenutom seraskeru. (1898)

[…] [p130]

Ukupno: prihod od rezerve vojnuka: 1.100
Osoba 44

Spomenuti daju samo ispendžu i ništa više od toga.
Pisano: u drugoj dekadi zil-kade, 875. u Konstantiniji. (1915)

[…] [p131]

Timar Hadži Karađozov

Zbog toga što je spomenuti imao drugi timar, ovaj je dat mladiću posadniku tvrđave Samobor, po imenu Iljas janjičar, uz obavezu da ide u rat.
Pisano: 24. sefera, 881. godine, u logoru Papazlik. (1916)
Zbog njegove starosti, dat je razmjenom Aliji, posadniku tvrđave Samobor.
U trećoj dekadi sefera, 883. godine. (1917)

[…]

Ukupno: domova 24, neoženjenih 8
Prihod 3.052
On je lično burume sa: 1 džebelijom i 1 malim šatorom.

◊79a

Timar Širmerda, gulama careva — neka mu je vječna vladavina.

Za spomenutog je Hamza-beg izvijestio sljedeće: "Spomenuti je postao ćehaja tvrđave Imocki." (1920) Zbog toga je ovaj timar dat Jusufu, sinu Lulićevom?, uz obavezu da ide u rat.
Pisano: u prvoj dekadi ramazana, 875. godine, u Konstantiniji. (1921)

Za spomenutog je sandžakbeg izvijestio sljedeće: "Spomenuti neće da obavlja svoju dužnost", zbog toga mu je timar oduzet i dat Rumu (Grku) Aliji.
Pisano: 18. redžeba, 879. godine, u logoru (nečitko). (1922)

Zbog toga što je spomenuti Alija imao drugi timar, ovaj je dat janjičaru Hiziru.
Pisano: 24. muharema, 880. godine, u logoru u selu Čolmek??. (1923)

Zbog toga što je za ovaj timar sandžak-beg Pašajigi-beg izvijestio da je uzapćen, timar je dat nevjerniku Filipu, uz obavezu da ide u rat.
Pisano: 11. šabana, 881. godine, u logoru u okolini., (nečitko) (1924)

Zbog toga štoje spomenuti Filip imao drugi timar, ovaj timar je dat nevjerniku Vuku.
Pisano: 2. ševala, 881. godine, u logoru Šehirkoj.(1925)

Dio sela Dlamoč Potok (1926)
hasa: vinograda 1, njiva 1
domova 12, neoženjenih 2
Prihod 2.161

Selo Požareva (1927), pripada Sokolu,
pusto.
hasa: vinograda 1, njiva 3, oraha 6
Prihod sa onim iz vana 700

Dio sela Stolča (1928), pripada Vidoškoj, pusto. [p132]
hasa: vinograda 3, pola mlina
Prihod sa onim što plaćaju oni koji obrađuju zemlju iz vana, 970

Selo Cerova (1929), pripada Viševu.
hasa: njiva 1, livada 1
domova 4
Prihod 404

Ukupno: domova 16, neoženjenih 2
Prihod 4.235

On je lično burume sa: 1 džebelijom, 1 gulamom i 1 malim šatorom.


[…]

(1894) Ovdje je definitivna potvrda da je seraskerluk, vojno područje koje se proteže na više nahija i čini vojnu oblast, a da termin vilajet ima dva značenja, i to vilajet u značenju sandžak, kao najviša upravna i administrativna jedinica, oblast i vilajet kao striktno nedefiniran prostor, koji je ušao pod vlast Osmanlija. Nema nikakva značenja u upravnoj i teritorijalnoj organizaciji. Tako će se područje koje ovaj defter tretira pretvoriti u dva sandžaka već 1470/1. godine. U isto doba ima značenje manje upravne oblasti — subašiluk, koja će se vrlo brzo, već u narednom popisu pretvoriti u kadiluk (kazu) ali samo u upravnom, a ne sudskom značenju. Ima slučajeva da se i kasnije u nekim popisima pojavi izraz vilajet, ali samo kao niža upravna oblast ili regija, bez službenog definiranja. Međutim, mislimo da je u pitanju samo pisar koji nije obraćao pažnju na svaki detalj organizacije vlasti, pa je po inerciji neke stare vilajete kojih više nije bilo ponovo pisao kao vilajet. Inače, vilajet će kao termin upravne i administrativne organizacije ponovo zaživjeti u vrijeme reforama u 19. stoljeću ili tačnije 1865-67. godine. Stranice 77b i 78a prazne, ali paginirane. Ne utiče na cjelinu teksta.
[…]
(1898) Kako se vidi rezerva vojnuka uživala je svoje baštine, koje su tretirane kao kolektivni vojnički timar. Onoga momenta kada se nije mogao održati, zapravo kada država više nije imala interesa ni potrebe za vojnucima, njihove baštine se pripajaju drugom timaru, a oni prevode u običnu ratarsku raju.
[…]
(1915) 1. — 10. 5. 1471.
(1916) 18. 6. 1476.
(1917) 24. 5. — 3. 6. 1478.
[…]

(1920) Kako se vidi, tvrđava Imocki je već bila organizirana u potpunom vojnom poretku, prije 1471. godine
(1921) 21. 2. — 2. 3. 1471.
(1922) 28. 11. 1474.
(1923) 30. 5. 1475.
(1924) 29. 11. 1476.
(1925) 18. 1. 1477.
(1926) U originalu Dlamoč Potok. Pod ovim nazivom ne postoji. Danas postoji zaselak Glamoč u okolini Ustikoline i selo pod istim nazivom u okolini Goražda. Mislim da se radi o ovom posljednjem.
(1927) U originalu Požareva, kao selo u nahiji Sokol. Danas zaselak Požarevo u okolini Foče. Sigurno se radi o tome naselju.
(1928) U originalu Istolča, kao selo, ali pusto. Međutim, na drugom mjestu upisano je dio sela Stolac kao selo koje je naseljeno. Znači, jedan dio toga sela u doba popisa nije bio naseljen. Najvjerovatnije je stanovništvo bilo odbjeglo. Danas mi ne znamo kako su ti zaseoci ili dijelovi bili raspoređeni. U narednom popisu sandžaka Hercegovine, Stolac je potpuno naseljeno mjesto, bez pustih dijelova. Ali ni u ovom popisu ni u onom iz 1477. godine u Stocu se ne spominje nikakav vjerski objekt (crkva ili sl.), niti svećenik ili sveštenik. Prema tome sva naklapanja o tome su besmislena. Jer, da je išta od toga postojalo, makar i u ruševnom stanju, ovdje bi bilo popisano, jer je to predmet popisa u svakoj varijanti, odnosno bilo oslobođeno oporezivanja ili ne bilo. Sve izvan ovakvog stava je obična izmišljotina i laž. To se odnosi i na sva druga naselja u vezi sa vjerskim objektima. Šta se dešavalo na ovim prostorima sa vjerskim objektima je problem za sebe. Prije svega, treba izvršiti periodizaciju izučavanja ovih objekata prije uspostave Crkve bosanske i poslije, a onda ta relacija sa osmanlijskim osvajanjima i njihovom epohom.
(1929) U originalu pisano na isti način. Danas selo Cerova u okolini Uloga."
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Zavelim - 17 Veljača 2011, 11:42:53 prijepodne
Benco, ili bilo tko drugi na forumu, nalazi li se ova Prološka kula (iz fortifikacijskog kompleksa Ćava, Čava, Čavlina, Čačvina)

(http://www.destinacije.com/Slike/Hrvatska/UtvrdeiGradine/Proloska_Kula.JPG)

na lokaciji:

43°28'47.22"N 17° 9'6.16"E

?
Gornji redak s koordinatama kopirati u polje za unos na maps.google.com
Škljocnuti na "Satelit" za prikaz sateliske slike, pa po potrebi zumirati dvoškljocom miša &nbsp;oko zelene strelice.
Koordinate su uzete iz Google Earth-a. Greške "kartografske" projekcije satelitskih slika o kojima je bilo riječi u prethodnom upisu znače da kula i nije na tim koordinatama točno u "WGS84" sustavu, tj. kad biste tu točku unijeli u GPS, one ne bi odgovarale očitanju s GPS-a na samoj kuli. Pritom greška nije tolika da ne biste GPS-om i golim okom uspjeli pronaći kulu na terenu.

nalazi
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 17 Veljača 2011, 15:14:50 poslijepodne

U sekundu točno? Jes to iša na kulu s GPS-om?
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Zavelim - 17 Veljača 2011, 16:34:58 poslijepodne
A ko će tebe razumit iz prve. :)

Ono što sam ja shvatio je da te zanima je li kota na googlu baš Prološka tvrđava. Pa jest. Ako pitaš koju kotu pokazuje GPS kad se popneš na tvrđavu bogme ne znam. Ako pak pitaš nešto treće e tek te unda ne razumim.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Ratnik svjetlosti - 18 Veljača 2011, 00:00:23 prijepodne
Obično Turke držimo primitivnim porobljivačima iz srednjeg vijeka, a uredno su sve popisivali, evidentirali i planirali.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: belevarac - 18 Veljača 2011, 22:53:15 poslijepodne
Svaki primitivac je barem toliko napridan da popishe platishe poriza.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Ratnik svjetlosti - 18 Veljača 2011, 23:23:56 poslijepodne
To kao da kažeš da svi primitivci mogu imati državu, a nije država mačiji kašalj.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Ratnik svjetlosti - 18 Veljača 2011, 23:25:06 poslijepodne
Kolonizirati je kudikamo lakše i groznije.
Naslov: Odg: 1468./1469. sumarni
Autor: glonga - 19 Veljača 2011, 23:21:25 poslijepodne

"Pusta naselja u vilajetu Kral, vilajetu Hersek, vilajetu Pavlović i vilajetu Kovačević [◊168b]
[…]
Dio vilajeta Hersek [p250]

Dio nahije Koprü-hisar, drugo ime Mosd(t)ar
U privitku upisa je datoteka sumarni_defter_1468-9_kml.zip (9,764 bytes)

Raspakiravanje .zip arhive, otvaranje u programu Google Earth i dvoškljoc na mapu 'pusto' (Mjesta/Privremena mjesta/sumarni_defter_1468-9_kml/nahija_mostar/pusto) trebli bi dat pregled pustih naselja u nahiji Mostar iz uvodnog citata ovoga upisa.
Polje 'Description/Opis' nije u .html formatu, za taj nedostatak znam, ovo je svakako nulta verzija. Niz ubikacija je površan i promašen.
Ako netko kani ažurirati neka vrati ažuriranu i zapakiranu datoteku uz upis na ovoj temi.

Kad i ako stignem, ovo ću pomalo sređivati i dopunjavati prvim i po potrebi drugim redom nahija nahiji Imota za ovaj popis 1468/1469. god.
Ako bude online suradnika mogu se u neku krovnu mapu 'turski_popisi' dodavati i drugi popisi, prvi na koji ciljam je poimenicni_popis_sandzaka_hercegovina_1477.

Pravljenje SQL baze od dijelova ovih popisa je malo zametno. Samo za definiranje polja najveće tablice svih tablica trebalo bi, ako ima zainteresiranih, otvoriti npr. na Google Docs radni list tabličnog kalkulatora kojeg može uređivati više osoba online pa ako se i ne napravi SQL baza bar će ostat nacrt i donekle popunjena datoteka u žargonskom xls (M$ Excel) formatu.

Oznake mjesta u datoteci su rađene na način da je u Google Earthu uključen dodatak geonames.org, iz mape geonames.org su mjesta kopirana u odgovarajuću podmapu ('pusto') tako da su sve koordinate 'zaokružene' na cijeli broj sekundi (") i u potpunosti odgovaraju koordinatama istih lokacija na www.geonames.org (http://www.geonames.org). Bilo bi dobro da i u ažuriranjima, ako ih bude, bude tako napravljeno. Pri pregledu, razumljivo, radi preglednosti tematskih mapa, treba isključiti prikaz mape geonames.org i, po potrebi, svih drugih slojeva koji smetaju preglednosti.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: belevarac - 20 Veljača 2011, 00:42:13 prijepodne
A zashto se na Google Earthu niegdi mozsesh spustiti na 500m, odakli je josh uvik oshtro - mozsesh viditi kutje i njive- a niegdi nema vajde itji izpod 1200m? Granica priko sri Gruckog polja.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 20 Veljača 2011, 21:59:11 poslijepodne

Ne znam. Možda pogledam. Ne gledam na visinomjer. Nemam volje ni komentirat neke Aličićeve (ako su njegove) podbilužke.
Edit. Dostupna rezolucija satelitske fotografije. Ako se dobro sjećam ovdje gdje se 'bolje' vidi rezolucija je 60 cm (1 pixel = 60 cm), a tamo di je lošije imaš 120 cm (1 pixel = 1.20 m). Na drugoj strani Gruckog polja moš dobit starije slike s izbornika Prikaz>Povijesne slike (smotana li prijevoda) koje mogu bit u istoj ili slabijoj rezoluciji. Uključivanjem odgovarajućih slojeva u prikazu (obično u donjem lijevom prozoru) moš nać i podatke o satelitskoj fotografiji za zadano područje (povijesnoj/starijoj i sadašnjoj). Na dnu. Više>DigitalGlobe izvješćivanje.
To odavno uzimam 'as is' i ne zanima me odavno. Mislim da je bilo upisa na tu temu na starom i/ili ovom forumu.

http://imotacaffe.yuku.com/sreply/27247/Imota-nebo-sateliti-slike-Google-NASA-GPS (http://imotacaffe.yuku.com/sreply/27247/Imota-nebo-sateliti-slike-Google-NASA-GPS)
http://imotacaffe.yuku.com/topic/865/Imota-nebo-sateliti-slike-Google-NASA-GPS?page=1 (http://imotacaffe.yuku.com/topic/865/Imota-nebo-sateliti-slike-Google-NASA-GPS?page=1)
Citat:
Ruth, Runovići na Google Maps su zasad ostali koliko mi se čini na staroj Landsatovoj mapi iz 90-ih, po sjećanju na tu mapu ne mogu višše niti procijeniti je li joj razlučivost bila 14,5 ili 28,5 metara.

Nastavak.
Ahmed S. Aličić; Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine, Islamski kulturni centar Mostar, Mostar, 2008.;

"[p46]
Hasovi Isa-bega, mirilive Bosne, u cijelosti
Dio Vilajeta Kral
Dio Nahije Lašva 786
786 Ime nahije Lašva sačuvano u današnjem naselju Lašva na utoku rijeke Lašve u Bosnu.
[…][p47]
Dio Nahije Dubrovnik 804
804 Ova nahija nosila je ime po svom glavnom mjestu koje se zvalo Dubrovnik. Ona se protezala između Visokog i Semizovca, a u nekim prilikama sve do Nišića. Danas postoji istoimeno naselje u okolini Visokog. Ova nahija i selo Dubrovnik, prema podacima osmanlijskih izvora, bili su centar i sjedište Crkve Bosanske. Treba posebno istaknuti selo Brezovica. Vid. dole niže.
[…][p48]
Dio Nahije Visoko
[…][p49]
Nahija Uskopje 821
821 U originalu Uskopje. U narodu poznata i kao Skoplje i kao Uskoplje. U nekim etnonimima sačuvan naziv Skoplje. Područje srednjovjekovne župe i kasnije nahije na području od Gornjeg Vakufa do Prusca. Na tom području nije nikada postojao antropotopos pod nazivom Skoplje ili Uskoplje. Prema tome, današnji naziv koji su nametnuli katolici za Gornji Vakuf nema niti historijskog, niti toponomastičkog, niti narodnosnog opravdanja ni osnova. To je posljedica civilizacijskog primitivizma kasnijih naseljenika na ovo područje. Starosjedioci na ovom području su Bošnjaci. Neposredno poslije osmanlijskih osvajanja, primjetno je naseljavanje Vlaha, koji su se na tome području najbrže sedentarizirali i asimilirali u autohtonu bošnjačku masu. Današnji tzv. Hrvati su tek od 18. stoljeća doseljavani u ove krajeve i to iz ekonomskih razloga, jer su okolnosti tako iziskivale. Naime, postojao je manjak radne snage, s jedne strane, a s druge strane bila je navala useljavanja izvan granica Bosne, opet iz ekonomskih razloga. Gornji Vakuf je nastao i razvio se pored seoskog naselja koje se zvalo Česta ili kako neki hoće Cista ili Cesta, koje se kasnije uklopilo u cjelinu gradskog naselja. Oba ova posljednja naziva su dubiozna za ovo naselje. Ova područja su bila slabo naseljena u vrijeme osmanlijskih osvajanja i ona su naseljavana Vlasima, romanskog ili arbanaškog porijekla. Arbanaško porijeklo je pretežnije. Nakon asimiliranja u bošnjačku masu, to stanovništvo je uglavnom sve prešlo na islam. A današnji katolici su, ustvari, novonaseljeni stanovnici, pretežno iz dalmatinskog zaleđa, pa je i njihovo etničko porijeklo, također, vlaško, ali se i ta masa asimilirala u domaći autohtoni bošnjački živalj i najveći broj ih je prešao na islam. Svi starosjedioci su bili Bošnjaci i prije dolaska Osmanlija i svi su prešli na islam, čime su zasvjedočili i zagarantirali svoje bošnjačko porijeklo. Treba pogledati osmanlijske popise od 1550. do 1604. godine i uvjeriti se u ove tvrdnje. Osmanlijski popisi su neprikosnoveni historijski izvori i u njima nema primjesa politike, niti se u njih može sumnjati. Dakle nahija ili ranija župa Skoplje ili Uskoplje je stara bosanska župa bez ikakvih primjesa nečijih iluzija sa strane.
[…][p50]
Nahija Rama 845
845 Rama, nahija. Ne postoji naselje pod imenom Rama, pa da se označi kao mjesto po kojem se nahija zove. Očito je da se zove po rijeci Rami. U njoj postoji utvrđenje koje se zove Prozor ili ponekada Belgrad kao i sva druga utvrđenja i ono jest glavno mjesto ove nahije. Ali to se mjesto ne može nazvati Rama, ako nećemo silovati historijsku građu i historijsko trajanje.
[…][p51]
Nahija Neretva 850
850 Neretva, nahija. Ovdje se misli i na onu tzv. bosansku i na onu hercegovačku nahiju Neretvu. Ona s desne strane bila je suvereno carsko domeno bosanskog kralja, a ona hercegovačka oblasnih gospodara Humske zemlje. U vrijeme osmanlijskih osvajanja pripadala je Kosačama.
[…]
Nahija K(G)radčac 856
856 Ova nahija je spomenuta samo u ovom defteru, a misli se na područje od Pazarića do Tarčina sa sjeverne strane planine Ivan i prema srednjoj Bosni, odnosno Kreševu.
[…][p51]
Nahija Jelaška Župa 868
868 Jelaška Župa, nahija.
[…]
Nahija Pribić, drugo ime Kamenica
[…]
Nahija Kladna 882, drugo ime Še(š)tilov Klanac
882 U originalu Kladna. Danas grad u BiH.
[…][p55]
Svega prihodi hasa mirilive (sandžak-bega) iz Vilajeta Kral: pazara 4, sela 86, mezri 11, čiftlika 26, domova 1.551, neoženjenih 265. Prihod 188.080
Dio Vilajeta Hersek (Hercegovina)
Dio Nahije Neretva
[…][p56]
Dio Nahije Mostar, drugo ime Koprü Hisar 932
932 Ovdje se Mostar spominje prvi put u zvaničnim osmanlijskim izvorima pod svojim današnjim imenom. Istina, piše se Mosdar, a ne Mostar, a kao drugo ime Koprü Hisar, i to je potvrda, da je stariji naziv, nakon pada pod osmnalijsku vlast bio Koprü Hisar, što znači Utvrda Most, ili vrlo nezgrapno Mostovska utvrda. Kad se u osmanlijsko-turskom jeziku tako označi neki fortifikacijski objekt, to znači da je to vrsta utvrđenja koja ima utvrdene objekte s obje strane mosta, ali nema zidina niti opkopa. To je zasebna vrsta utvrđenja koja se zove hisar, za raliku od kale ili palanke. Dakle, druga vrsta po značaju objekta za vojne potrebe. Ovdje se konkretno Mostar spominje kao naziv za nahiju i tako će ostati stalno kao oznaka nahije, a naziv za gradsko naselje će preovladati domaći, naš naziv. Nažalost, u zvaničnim izvorima se uglavnom spominje u dvojnom obliku, domaćem i osmansko-turskom. Prema tome, Mostar nije dobio naziv ni po kakvim mostarima, niti mastarima. To je mjesto gdje postoji "most utvrda".

Selo Podgoran 933, hasa: vinograda, obrađenih 2, zapuštanih 1, oraha 5, domova 11, neoženjenih 3. Prihod 546
933 Danas naselje Podgorani u okolini Mostara.

Selo Hum 934, hasa oraha 4, domova 4, neoženjenih 1. Prihod 214
934 Danas Hum u Bijelom Polju u okolini Mostara.

Selo Lišani 935, hasa njiva 2, domova 13, neoženjenih 1. Prihod 625
935 U originalu Lišan. Danas naselje Lišani u okolini Mostara. Ali se najčešće spominju sela Hum i Lišani zajedno kao &nbsp;Humilišani. Postoji tendencija da se odvoje jedno od drugoga. Ne znam iz kojih razloga, mada je historijski tačno da su to od davnina dva zasebna naselja.

Selo Prigaj(đ)ani 936, hasa: vinograda 1, njiva 4, oraha 6, krušaka 4, domova 8, neoženjenih 1. Prihod 457
936 U originalu Pregrajani. Danas naselje Prigrađani u okolini Mostara.

Selo Žel(j)uša 937, hasa: vinograda, zapuštanih 3, njiva 3, oraha 2, smokava 8, domova 7, neoženjenih 1. Prihod 400
937 Danas naselje Željuša u okolini Mostara. Ustvari, sjeverno od Mostara u bjelopoljskoj kotlini.

Selo Lubotić 938, domova 14. Prihod 700
938 Danas naselje Ljubotići u okolini Mostara.

Selo Crnač 939, domova 10. Prihod 450
939 Danas postoje naselja Donji i Gornji Crnač u okolini Mostara prema Lištici.

Selo Dobrič 940, domova 5, neoženjenih 1. Prihod 300
940 U originalu Dobriča. Danas naselje Dobrič u okolini Mostara, na boćanskoj strani.

Selo Bučiće 941, domova 3. Prihod 150
941 U originalu Bučiće. Danas naselje u mjesnom području Raške Gore u okolini Mostara.

Selo Potok 942, hasa: vinograd 1, njiva 4, mlinova 2, domova 10, neoženjenih 1. Prihod 1.050
942 U originalu Potok. Prema tome izvorni naziv je jednina-Potok. Danas naselje Potoci sjeverno od Mostara.
[p57]
Selo Obrše 943, hasa njiva 4, domova 4. Prihod 250
943 U originalu Ovrša. Danas najvjerovatnije naselje Orašine u Raškoj Gori. Inače bi bilo nepoznato i neubicirano, kao Obrše.

Selo Livač 944, hasa: vinograda, zapuštenih 2, njiva 5, oraha 5, domova 6. Prihod 420
944 Danas naselje Livač u Bijelom polju, u okolini Mostara. Redovno dolazi u sastavu Kuti-Livač.

Selo Kuti 945, hasa: vinograda, zapuštenih 1, njiva 5, oraha 10, krušaka 6, domova 5. Prihod 357
945 Danas naselje Kuti u Bijelom polju sjeverno od Mostara. Redovno u sastavu Kutilivač. Vid. prethodnu napomenu.

Selo Vrabčić 946, hasa: vinograda, obrađenih 1, zapuštenih 1, njiva 6, oraha 3, krušaka 6, trešanja 8, domova 6, neoženjenih 4. Prihod 848
946 U originalu Ivrabčić. Danas naselje Vrapčići sjeverno od Mostara.

Selo Dolna Suhi Dol 947, hasa: vinograda 1, njiva 7, oraha 6, trešanja 7, smokava 1, domova 8, neoženjenih 2. Prihod 400
947 U originalu Dolna Suhi Dol Danas naselje Donji Suhodo u okolini Mostara.

Selo Gorna Suhi Dol 948, pusto
948 U originalu Gorna Suhi Dol. Danas naselje Gornji Suhodo u okolini Mostara.

Selo Zalik 949, domova 5, neoženjenih 2. Prihod 350
949 Danas rubni dio samog grada Mostara, prema sjevernom izlazu iz grada.

Selo Jasenjan 950, domova 4, neoženjenih 1. Prihod 160
950 U originalu Jasinan. Danas naselje Jasenjani u Bijelom polju, sjeverno od Mostara.

Sami pazar Koprü Hisar 951, hasa vinograda 1, domova 16. Prihod 5.560
951 Mostar, najveće gradsko naselje u južnom dijelu Bosne, od ranije poznati živi i razvijeni grad u oblasti Bosne koja se zove Hercegovina. U vrijeme ovog popisa službeno se zvala Hercegova zemlja. Sve do 1833. godine nije bio ni administrativni centar oblasti Hercegove zemlje, mada je bio najveće gradsko naselje u toj oblasti. Nikako i nikada i ni u kojoj varijanti, historijskoj, ekonomskoj, političkoj ili kulturnoj, nije bio nikakav centar katoličkog puka u Bosni. Katolički puk se počeo intenzivnije naseljavati u ovo mjesto poslije austrougarske okupacije i naročito poslije drugog svjetskog rata. Ovo mjesto je tipično gradsko naselje nastalo na filozofiji razvoja gradskog života islamske civilizacije, sa osnovnom karakteristikom tolerancije. I samo zbog toga u tom gradu i u toj civilizaciji su se mogli razviti i svi drugi raznorodni oblici, prvo ekonomskog pa onda kulturnog i života u cjelini. Tako su tu svoje mjesto našli, podjednako i pravoslavni, pa zatim Jevreji i konačno katolici. Grad je zahvaljujući svome svestranom razvoju, čija je podloga bilo muslimansko stanovništvo, konačno postao centar tzv. Hercegovine. Iako je spomen ovoga grada nastao pred kraj postojanja srednjovjekovne Bosanske države, on se razvio bez sumnje i spora u vrijeme osmanlijske vlasti kao orijentalno-levantski ili kako to neki stihijski nazivaju orijentalno-islamski grad. Ustvari, prema originalu izvora, to je Most-Utvrda, a ne Grad-Utvrda. On je centar nahije. Na toj utvrdi nastao je i razvio se današnji grad Mostar, jedan od najljepših gradova u Evropi u svakom pogledu. Nažalost, danas je svjesno i nesvjesno opoganjen svakom vrstom kiča, koji zaudara na skorojevštinu i kršćanski fundamentalizam. Iz originala ovog popisa se vidi da je ove godine bio pazarište, dakle ne ni kasaba ni selo. Popisivač je preveo bosansko značenje Mostar, tj. "mjesto gdje postoji utvrda most", u smislu Köprü-hisar, pa se tako može isključivo izvoditi i porijeklo njegovog imena. Vremenom će preovladati njegov narodni naziv Mostar i to će osmanlijska vlast, htjela ili nehtjela, prihvatiti.

Selo Cimla 952, hasa: mlinova, zapuštenih 2, vinograda 1, njiva 1, smokava 3, domova 38, neoženjenih 4. Prihod 2.674
952 Vjerovatno današnje naselje Cimljani sjeverozapadno od Mostara. U svim popisima do kraja 17. stoljeća popisuje se samo kao Cimlje ili Cimljani.

[p58] Selo Vihović 953, domova 8. Prihod 445
953 Danas naselje Vihovići u neposrednoj okolini Mostara.

Selo Orlatča 954, hasa: vinograda 1, njiva 1, oraha 1, smokava 4, domova 10, neoženjenih 1. Prihod 545
954 U originalu Orlatča. Danas lokalitet Orlac u okolini Mostara.

Selo Dolna Zojimla 955, hasa livada 1, domova 21, neoženjenih 2. Prihod 1.369
955 U originalu Dolna Zojimla. Danas naselje Donje Zijemlje u okolini Mostara.

Selo Gorna Zojimla 956, hasa njiva 2, domova 5, neoženjenih 1. Prihod 350
9S6 U originalu Gorna Zojimla. Danas naselje Gornje Zijemlje u okolini Mostara.

Selo Gorna Goranca 957, hasa njiva 2, domova 22, neoženjenih 2. Prihod 1.160
957 U originalu Gorna Goranča. Danas naselje Goranci sjeverno od Mostara.

Selo Dolna Goranca 958, domova 18, neoženjenih 2. Prihod 1150
958 Dolna Goranča. Danas naselje Donji Goranci sjeverno od Mostara.

Selo Vlasnić 959, hasa vinograda, zapuštenih 1, domova 6, neoženjenih 2. Prihod 350
959 Danas naselje Vlasnići u okolini Mostara.

Selo Rakidna 960, domova 13. Prihod 450
960 U originalu Rakidna. Danas naselje Rakitno sjeverno od Mostara.

Selo Sutina 961, domova 9. Prihod 300
961 Danas lokalitet Sutina sjeverno od Mostara, ustvari predgrađe Mostara.

Selo Hrasna 962, domova 6. Prihod 220
962 U originalu Hrasna. Danas naselje Hrasno u okolini Mostara.

Ukupno: domova 294, neoženjenih 34. Prihod 22.350

Dio Nahije Drežnica 963
963 Drežnica, nahija. U originalu Drežniča. Srednjovjekovna župa, kasnija nahija, sjeverno od Mostara u gornjem toku istoimene rijeke. Stanovnici su bili sokolari, što se zna iz kasnijih izvora. Nisu Vlasi, ali plaćaju porez paušalno kao vlasi po jednu filuriju na svako domaćinstvo. Inače, svi porezi koji se plaćaju izvan redovnih šerijatskih i zakonskih poreza plaćaju se paušalno po vlaškom sistemu, bez obzira na to što ne pripadaju vlaškoj populaciji.

Selo Strževo 964, domova 40, neoženjenih 7
964 U originalu Istrževa. Danas naselje Strževo sjeverno od Mostara.

Selo Vrhpol(j)a 965, domova 72, neoženjenih 20
965 U originalu Vrhpolja. Vjerovatno se radi o starom imenu za današnje naselje Gornja Drežnica.? Vrhpolje kao naselje nije se sačuvalo.

Selo Knezluk(g) 966, domova 31, neoženjenih 7
966 U originalu Knezlug. Jedno od tri naselja srednjovjekovne nahije Drežnica. U defteru iz 1477. godine u ovom selu se spominje župan Ivan, što potvrđuje da oni nisu pripadali vlaškoj populaciji. U svim popisima i pojedinačnim dokumentima redovno se pišu tri naselja kao što su ovdje navedena. Bili su sokolari i uživali su muafijet od vanrednih nameta. Nisu bili Vlasi iako su bili oporezivani po sistemu vlaškog oporezivanja, tj. paušalno, filurijom.

Odsjekom: prihod ova tri sela 6.600

Dio Nahije Nevesinje 967
967 Nevesinje, nahija. Prema dosadašnjim saznanjima, ova nahija kao srednjovjekovna župa, spada među najstarije župe u Bosni. Nikada nije utvrđeno po čemu je dobila naziv. U ovom popisu, pa i kasnijim popisima ne može se ubicirati antropotopos pod nazivom Nevesinje. Po ovim izvorima nema nikakve sumnje da je izvorno ime glavnog naselja ove nahije Sopot. Ali tu se ne misli na onaj današnji Sopot, naselje nekoliko kilometara istočno od kasabe Nevesinje. Zna se da je u Kasabi, kako je narod jedino poznavao centralno naselje ove nahije, sultan Bajezid II sagradio džamiju, što znači da se to moralo desiti prije 1512. godine. Prema tome, nema nikakve sumnje da je mjesto Sopot koje se spominje u drugim popisima ove nahije i u njemu careva džamija, upravo ova današnja kasaba Nevesinje. Nevesinjem su je prozvali seljaci došljaci u ovaj grad. Može značiti da je današnje seoce Sopot bilo najbliže ovom naselju, pa je njegovo ime preneseno i na novopodignutu kasabu. To se često dešavalo i sa drugim naseljima u osmanlijskoj epohi.
[…][p60]
Dio Nahije Bulagaj (Blagaj)
[…][p61]
Dio Nahije Dabri 986
986 U originalu Dabri. To je područje koje se prostire izmedu Stoca i Bileće. Inače u novija vremena pripadalo je Stocu.
[…]
Selo Godilje 993 pripada Onogoštu, domova 7, neoženjenih 1. Prihod 300
993 Vjerovatno danas selo Godijelji u okolini Šavnika u Crnoj Gori.
[…]
Dio Nahije Trebina 995
995 Danas područje na jugu Bosne.
[…]
Dio Nahije Gacka 999
999 U originalu Kačka. Danas gradić Gacko na jugu Bosne.
[…][p62]
Dio Nahije Mileševa 1002
1002 U originalu Mileševa. Lokalitet u okolini Prijepolja. Administrativna jedinica je imala stalno naziv Mileševa i kao sjedište uprave i sjedište kadije. Tu je bilo i utvrđenje grad Mileševac.
[…]
Dio Nahije Kukan 1007
1007 U originalu Kukna. Kasnije će ova nahija mijenjati naziv kao Pljevlja ili kao Kukanj. Uglavnom znamo da je mjesto Pljevlja nastalo na lokalitetu koje je upisano kao Pileva udaljeno od mjesta Kuknja po kojem je srednjovjekovna bosanska župa nosila ime i u kojoj je bio manastir. Mislim da se radi o manastiru Sveta Trojica, iako pisari često pišu kao manastir Sveti Kukanj.
[…][p63]
Dio Nahije Samobor
[Čajniče]
[…]
Dio Nahije Sokol 1027
1027 Sokol kao nahija je područje Foče sa poznatim gradom utvrdom Sokol, koja je dugo ostala aktivna fortifikacijska jedinica u odbrambenom sistemu. Ovo osobito zbog opasnosti iz Crne Gore od hajduka i pljačkaša.
[…][p65]
Dio Nahije Viševa 1047
1047 U originalu Viševa. To je bilo područje između nahija Nevesinja, Zagorja i Gacka, sa sjedištem u Ulogu. Inače ova nahija se susreće i miješa sa nahijama Nevesinje i Konac Polje i dijelom Donjeg Borča u nahiji Gacko. Jedna od osnovnih povijesnih administrativnih i teritorijalnih jedinica srednjovjekovne Bosne, jer čini cjelinu sa Zagorjem kao Podgorje.
[…]
Dio Nahije Osanica
[Goražde, Foča]
[…][p66]
Dio Nahije Bistrica 1062
1062 Protežee se na današnja područja Goražda, Foče i Čajniča.
[…][p67]
Vlasi u cijelom Vilajetu Hersek
U ruci Hamza-begovoj; domova 4.616, neoženjenih 998. Prihod, od svake kuće po 1 filurija, Što iznosi: 4.616 filurija. Svaka filurija po 45 akči, vrijednost, 207.720 akči.
Prihod, od sitne rogate stoke: ovnova 4.616, po 15 akči, vrijednost: 69.240; ovaca 4.616 po 12 akči, vrijednost: 55.392; na svakih 50 kuća po: 1 čerga, svega čergi 92, po 100, vrijednost = 9.250; na svakih 50 kuća po 2 ovna, svega ovnova 184, po cijeni od 30 akči = vrijednost: 5.550 1080
Odsjekom, globe Vlaha: 10.000
Ukupno: prihod od Vlaha Hercegovine, 357.152 1081
1081 Obračun prihoda od Vlaha vilajeta Hersek potvrđuje da neoženjeni Vlasi nisu ništa plaćali. Plaćala su samo domaćinstva. To je u skladu
sa zakonom koji će se kasnije, konstantno i bez izmjena, primjenjivati u Bosni u pogledu ličnih poreza Vlaha.

Svega hasovi mirilive iz Vilajeta Hercegovine:
Pazara: 9, Sela 112, Mezri 4, Čifluka 12
Domova 7.041, Neoženjenih 1.671
Prihod: 763.780"
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 21 Veljača 2011, 20:13:22 poslijepodne

Defteri su prilično nepregledno štivo. Činim mi se da ovim upisom iscrpljujem izvode iz deftera:
Ahmed S. Aličić. Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine, Islamski kulturni centar Mostar, Mostar, 2008.

Odgovarajuću .kml datoteku kanim makar malo ažurirati čim stignem.

"[p83] Timar Murata
Zbog toga što je spomenuti Murat ostario, oduzet mu je timar i dat Baraku sinu Mentešelije, kao zamjena za ono selo što je uzeto iz njegova timara i dato ocu Sulejman-begovu, zajedno sa dva sela, po imenu Gradčac i Lisje, (Lise?), koja su bila u posjedu Hercega i upisana dole niže u nahiji Köprü Hisar.
17. šabana, 877 u Konstantiniji  ^1280
^1280 17. 1. 1473.
Sela Gradac i Lise u nahiji Köprü Hisar su oduzeta i data Deli Jusufu, koji je uhvatio Muhameda Bakiriju.
26. džumada I, 878. godine u Geredi.^1281
^1281 17. 10. 1473.
Zbog toga što se Deli Jusufnije pojavio u akinu, timar je dat Aliji, dizdarevom sinu.
10. zil-kade, 881. godine, u Istanbulu ^1282
^1282 24. 2. 1477.
[…][p84]
Timar Ejuba
Za ovog spomenutog Ajas-beg je izvijestio sljedeće: "On je jedanaest kršćana prikrio od plaćanja harača, a četvoricu skinuo sa plaćanja harača izjavivši: oni su umrli."
Zbog toga je timar, na osnovu Ajas-begovog pisma, dat Mehmediju, sinu Šejhovom, uz obavezu da ide u rat.
Pisano u prvoj dekadi rebia I, 875. godine, na rijeci Livadija. ^1290
^1290 28. 8.- 6. 9. 1470.
Naredbom našega cara, timar je dat Seidu Čelebiji.
25. džumada II, 879. godine, u Konstantiniji. ^1291
^1291 7. 11. 1474.
Ovaj timar je u ruci livanjskog dizdara. ^1292
^1292 Ovo je prvi put da se spominje livanjski dizdar. U jednom drugom navodu u ovom defteru, moći će se nešto bliže odrediti vrijeme uspostave dizdara u ovoj tvrđavi pa i sami pad ovog mjesta pod osmanlijsku vlast.
Selo Gradčanica ^1293
hasa: vinograda l, livada l / domova 82, neoženjenih 19 / Prihod 8.716
On je lično burume sa: 2 džebelija, 1 gulamom i 1 šatorom.
[…][p85]
Timar Radosava, sina Grgurevog i Pave [Pavo Grgurić?]
Uživaju ga zajednički, a obojica zajedno idu u rat. Oba su umrla i njihovi dijelovi, carskom naredbom, dati su nevjerniku po imenu Vukić.
Datum berata: 18. ramazana, 879. godine, u Konstantiniji ^1307
^1307 26. 1. 1475.
Spomenuti je postao izdajica i odlukom cara "aleksandrovske države" dat je knezu Mališi.
15. rebia II, 882. godine, u Konstantiniji. ^1308
^1308 27. 7. 1477.
Selo K(G)ladović ^1309, / domova 5 / Prihod 393
^1309 U originalu Kladović . Ovdje je došlo do zamjene glasa "g" glasom "k". Danas naselje Gladovići u okolini Zenice.
Selo Dolna Vratca ^1310, / hasa zapuštenih vinograda l / domova 28 / Prihod 1.477
^1310 U originalu Dolna Ivratča. Danas selo Donja Vraca u okolini Zenice, sjeverno od grada Zenice.
Mezra Potok ^1311, pripada Visokom, pusta / Prihod 50
^1311 Nepoznato, ako se ne radi o zaseoku sela Čifluk u okolini Visokog.
Selo Bekine ^1312, / pripada Brodu, pusto / Prihod 50
^1312 U originalu Pećine ili Bekinje. Ne postoji kao samostalno naselje, a i u ovom defteru je označeno kao "pusto", što znači da nema stanovnika. Ali u kasnijim popisim se na ovom mjestu spominje "zemin" Pećina, obradiva zemlja, koja se katastarski vodi odvojeno i to u bližoj okolini Kaknja. S obzirom na to, može se reći da se to selo nalazilo na tom mjestu i opustjelo, ali ni kasnije nije naseljeno. Dakle,to je toponim Pećina u okolini Kaknja.
Ukupno: domova 35 [28+5≠35] / Prihod 2.020
Dio Nahije Bobovac u Vilajetu Kral
Timar Iljasa Ašpeza, carevog gulama — neka mu je vječna vladavina. ^1313
^1313 Svaki gulam je bivši ratni zarobljenik i kao vlasništvo gospodara, od običnog spahije do sultana, bio po zapovijedi i preporukama islamske vjere oslobođen i gotovo redovno uveden u vojničku klasu Osmanlijske države kao spahija, sitni ili krupni, tj. uveden u vladajuću klasu, bez ikakve obaveze prema bivšem gospodaru. To je racionalna fleksibilnost te države, u doba uspona, i to joj je davalo mnogo autentičniji integritet u smislu vlasti i vojne sile.
[…][p87]
…On je serasker Kovačevića Zemlje.
Zbog toga što je haračlija, za spomenutog je sandžak-beg poslao obavijest u kojoj kaže sljedeće: "On je prikrio novopridošle poreske obveznike" to je na osnovu carske naredbe, timar dat Karamani Tavilu.
[…]Timar okčije (strelara) Jusufa i Vladisava
Uživaju ga zajednički.
Spomenuti Jusuf izrađuje strijeLe za bosanske tvrđave, a Vladisav je obavezan da ide u rat.
Vladisav je umro, pa je njegov dio, na osnovu [p88] Ajas-begovog pisma, pridodat Jusufu, kao povećanje.
Pisano: u trećoj dekadi šabana, 876. godine u Konstantiniji. ^1332
^1332 2. 2. - 11. 2. 1472.
Na osnovu odluke, izrađuje strijele za bosanske tvrđave.
[…][p89] ^1355 Džebelija znači laki oklopnik i pratilac oklopnika zvanog burume-samostalni oklopnik. Džebelija također može samostalno ići u rat, jer je i on naoružan dovoljnim sredstvima za rat. To bismo mogli klasificirati kao vitez prvog reda-burume i vitez drugog reda-džebelija. koji može imati svoju pratnju u vidu gulama-tj. zarobljenika koji je njemu pripao kao plijen i kojega je oslobodio. Praksa je bila da se svi gula mi oslobađaju. O tome smo ovdje već govorili.
[…][p92]
Selo Uzdol ^1386, pripada Dolnoj Rami. / domova 13, neoženjenih 4 / Prihod 1.472
^1386 Danas naselje Uzdol u okolini Prozora.
[…]
Selo Zapišani Lug ^1395 / hasa: njiva l, livada l / domova 24, neoženjenih 4 / Prihod 3.445
^ 1395 Pod ovim nazivom nepoznato. Danas postoji više lokaliteta pod nazivom Lug. Mi smo se odlučili da se ovdje radi o selu Lug u okolini Kiseljaka. Selo se i kasnije u popisima spominje pod prvotnim nazivom Zapišani Lug, čak do devetnaestoga stoljeća, ali sada je prvi dio naziva otpao.
[…][p102]
Timar Mahmuda Diraza
Zbog toga što je Ajas-beg za spomenutoga izvijestio sljedeće: "On je pobjegao i otišao nevjernicima", to je njegov timar dat Davudu, bratu Skendera vojvode, uz obavezu da ide u rat.
Pisano: 5. ševala, 874. godine. ^1524
^1524 7. 4. 1470.
On je postao serasker vojnuka Saraj-ovasi.
U ruci je kršćanina po imenu Pavao Grgurić, koji je upisan na suprotnoj stranici.
Medutim, ovaj timar je, carskom naredbom, dat, bez povećanja, kršćaninu po imenu Filip, uz obavezu da ide u rat.
Pisano: 28. ramazana, 881. godine, u logoru kod Niša. ^1525
^1525 14. 1. 1477.
Selo K(G)orani ^1526 / hasa: vinograda 2, njiva 4 / domova 62, neoženjenih 15, udovica 2 / Prihod 9.054
^1526 Danas naselje Gorani u mjesnom području Seonice u okolini Konjica.
Selo (I)Hvale ^1527, pripada Dolnoj Rami, / pusto. / Prihod 49
^1527 U originalu Ihvala. Nepoznato.
Ukupno: domova 62, neoženjenih 15, / udovica 2 / Prihod 9.544
On je lično burume sa: 3 džbelija i 1 šatorom.
[…][p107]
Radosav je umro, pa je njegov timar dat Jusufu, sinu S olaka Alije.
15. muharema, 877. godine, u Konstantiniji. ^1588
^1588 22. 6. 1472.
Zbog toga što je spomenuti postao lud, odlukom našega cara, timar je dat Mrkši, bratu Radoslavovu.
14. zil-kade, 877. godine, u logoru u okolini Bige. ^1589
^1589 12. 4. 1473.
Spomenuti je bio zarobljen, pa je njegov timar u ruci Širmerda, jednog od timarnika, upisanog dole niže, na drugom listu.
[…]
Čifluk Masera Jusufa
To je dio, trećina, sela Žužel ^1675, pripada Sarajevu, pusto. / Prihod 90
^1675 U originalu Žužel. Danas selo Žeželjevo u okolini Kiseljaka.
[…][114]
Ova tri sela i sela Zakmur i Ćureva, koja su upisana, dole niže, na trećem listu, s one strane, data su od strane Visoke Porte knezu Radoju Zupčiću koji je predao Sokol, o čemu je donio svoj berat. [U defterima 1477. (Vildan) pročitano: Rupčić]
Datum berata: prva dekada redžeba, 881. godine, u logoru Zagarče? ^1693
^1693 20. - 29. 10. 1476.
Na osnovu pisma Hamza-begovog i kadijinog, ovom timaru je pridodato još 100 kuća rezerve vojnuka vilajeta Hersek, a na osnovu pisma Hamza-begovog i hercegovačkog kadije.
Pisano: u drugoj dekadi rebia II, 875. godine, u Konstantiniji. ^1694
^1694 7. - 16. 10. 1470.
Ovaj broj rezerve vojnuka držao se za sumu od 7.000, pa je to dato u zamjenu za timar koji je držao spomenuti Jusufi dva velika timara koje je držao novi musliman Mahmud, uz obavezu da ide u rat.
Pisano 24. zil-kade 881. godine u Istanbulu. ^1695
^1695 10. 3. 1477.
[…][p117]
Timar Sulejmana, sina Radičevog
Sulejman je umro, pa je njegov timar, na osnovu pisma Hamza-begova, dat (jigitu) mladiću, po imenu Hizir. [p118]
Pisano: u trećoj dekadi ramazana, 874. godine, u Konstantiniji. ^1743
^1743 24. 3.- 2. 4. 1470.
Zbog toga što spomenuti ustvari nije bio umro, ponovo je ovaj timar potvrđen spomenutom Sulejmanu, sinu Radičevom.
Pisano: u prvoj dekadi džumada II 875. godine, u Konstantiniji. ^1744
^1744 25. 11. - 4. 12. 1470.
Pošto je spomenuti bio dostojan i sposoban vojnik, a timar mu je bio malen, to je na osnovu pisma Hamza-begovog oduzet timar Vukiću Desičiću i njegovom bratu Radiču, koji je bio upisan dole niže u nahiji Zagorje, jer oni nisu obavljali svoju službu, i upisan kao povećanje spomenutom Jusufu. [?]
23. redžeba, 878. godine, u Konstantiniji. ^1745
^1745 13. 12. 1473.
Ovaj timar dat je kao plaća za kadijsku službu, mevlana [Vildan je Mevlana] Emredinu zajedno sa timarom koji mu je bio upisan u nahiji Zagorje, ispod ovoga timara.
Pisano: 7 džumada I, 879. godine, u logoru Sofija. ^1746
^1746 19. 9. 1474.
[…][p119]
Timar Stepkov
Spomenuti je postao musliman i dato mu je ime Alija. Zbog toga mu je dat kao povećanje timar Atmadže, jednog od posadnika tvrdave Samobor, koji je upisan dole niže. Obavezn je da ide u rat. ^1759
^1759 Ovo je jedini meni poznati slučaj da se iz teksta napomene dade zaključiti da je neko dobio timar ili povećanje t imara, zato što je prešao na islam. Mislim da je ovo slaba rečenica pisara.
[…]
Timar Radana i Radoja
Uživaju ga zajednićki i obojica zajedno idu. u rat.
Ovaj timar je oduzet i cijel dat kao povećanje, Ismailu, novom musliman u, upisanom gore na trećem listu sa one strane.
Pisano: u trećoj dekadi ramazana, 874. godine,u Konstantiniji. ^1763
^1763 24. 3. - 2. 4. 1470.
U ruci je Jusufa, sina Zaganosova, zajedno sa timarom, koji gore uživa.
[…][p140]
Selo Nastrani ^2041, / hasa: njiva 3, livada 1 / domova 11, neoženjenih 3 / Prihod 1.017
^2041 Čitanje u originalu i dešifriranje jedino je moguće kako je naprijed upisano. Nepoznato.?
[…][p150] ^2173 Onogošt je srednjovjekovna na hija koja je pokrivala današnje područje Nikšića koji su formirali prebjegli Vlasi iz župe Nikšići u vilajetu Jeleč, odnosno kasnije Novom Pazaru, a koju su Crnogorci preoteli od Bosne 1877. godine uz teške zločine, koji predstavljaju, bez sumnje, današnji pojam genocida nad muslimanskim stanovništvom, koje je bilo u apsulutnoj većini na ovom području.
[…][p152] ^2193 U originalu upisano kao Lubihova. Sigurno se radi o selu Ljubovo. Ovo vrlo lijepo pokazuje kako se naš jezik dograđivao, posebno na područjima gdje je bilo više vlaškog stanovništva koje se sedantiziralo i u jeziku ostavilo svoje tragove, osobito sa glasom "H", koje su zasigurno Vlasi izbacivali, jer ga nisu mogli izgovarati. Te karakteristike se i danas osjećaju u našem jeziku, kod onih nemuslimana čije je porijeklo vlaško ili su se vremenom izmiješali sa Vlasima, odnosno Vlasi sa autohtonim stanovništvom, pa im je glas "H" postao opterećenje.
[…][p163]
Nahija Köprü Hisar (Mostar)
Uzapćena sela
Selo G(K)radac ^2333, / domova 11 / Prihod 550
^2333 U originalu Gradčac. Na području Mostara postoji više lokaliteta pod nazivom Gradac. Ja nisam uzimao u obzir današnju administrativnu podjelu stare nahije Brotnjo ili Broćno. Za historijska istraživanja nije relevantna. O kojem se Gradcu ovdje radi ne znam.
Selo Lisa ^2334, domova 1 / Prihod 50
^2334 U originalu Lisa. Danas selo Lise na području Mostara.
Dio sela Tujca ^2335, pripada Divanju? / domova 2 / Prihod 100
^2335 U originalu kao Tujci, Tupci ili Tuljci zaselak sela Divanje? ili sl. Danas neubicirano i nepoznato i selo i zaseoci.?
Ova dva sela sa timarom gore u nahiji Kraljeve zemlje u okolini Broda i ovaj timar … (dalje nečitko)?
Spomenuti Gradčac sa selom Velika, koje je držao Mehmed Bakro, u ruci su Deli Jusufovoj.
Gore na drugom listu, s one strane, timar je dat Atmadži, s tim da je obavezan da ide u rat.
U ruci je Baraka.
Ukupno: 755
[…][p176]
Timar Širmerda iz Nikopolja
Posadnik tvrđave Kreševo.
Timar spomenutoga ponovo je dat Kasimu iz Zihne.
10. ševala, 878. godine, u Istanbulu. ^2483
^2483 28. 2. 1474.
Zbog toga što je dizdar izvijestio sljedeće: "On je nasilan i nije obavljao službu čuvanja tvrđave" timar mu je oduzet i dat je Mustafi.
Pisano: 3. šabana, 880. godine, u Konstantiniji. ^2484
^2484 2. 12. 1475.
Zbog toga što je Bali-beg poslao sljedeću obavijest: "Ovaj timar i timar Širmerda koji je upisan na suprotnoj strani, imaju više prihoda nego što je osnovni prihod. Tako je spomenutom Mustafi upisan timar od 2.000, a on ima 5-6.000, timar spomenutom Širmerdu je upisan u iznosu od 2.000, a on ima prihod od 7000." Zbog toga je navedeni višak dat Karadži, jer je on donio carsku odluku, sa visokog dvora, da ga uživa.
Pisano: 30. redžeba, 880. godine, u logoru Sofiji. ^2485
^2485 29. 11. 1475.
[…][p179]
Dizdar je posvjedočio da je Ahmedovo ime bilo, ustvari, Hamza iz Šehirkoja.
[…]
Timar mevlana Kasimov
Imam tvrđave Kreševo.
Zbog toga što je o spomenutom dizdar poslao sljedeće obavještenje: "On ne obavlja svoju službu." Na osnovu njegovog pisma, timar je dat Aliji, sinu Senkura, s tim što će obavljati službu imama.
Pisano: 1. redžeba, 874. godine, u Konstantiniji. ^2524
^2524 4. 1. 1470.
Na osnovu pisma dizdareva i Ajas-begova u kojem se kaže: "Vi ste došli sa lažnim dokumentima" to je timar ponovo dat navedenom mevlana Kasimu, zbog toga što je on pobožan mladić.
Pisano: u prvoj dekadi zil-hidže, 874. godine,u Jenišeheru. ^2525
^2525 1. - 10. 6. 1470.
[…][p189]
Selo Aksovići ^2645, pripada Neretvi. / domova 47, neoženjenih 8 , / Prihod 3.700
^2645 U originalu Aksovići. U svim varijantama vodi nas da ga razriješimo kao selo Sovići okolini Jablanice.
Selo Doljani ^2646, pripada spomenutom. / hasa vinograd 1 /domova 44, neoženjenih 15 / Prihod 5.650
^2646 U originalu Dolani. Danas selo Doljani u okolini Jablanice.
Selo Slatina ^2647, pripada Neretvi. / domova 10, neoženjenih 2 / Prihod 800
^2647 Danas selo Slatina u okolini Jablanice.
[…][p211]
Timar Karadže iz Janbola i Mustafin
Posadnici tvrđave Dobrun.
Zajednički ga uživaju.
Dizdar je poslao sljedeću obavijest: "Ovaj Mustafa ne može dići glavu od pića". Zbog toga je njegov dio timara dat Oruču sinu Ishakovu.
Pisano: u drugoj dekadi redžeba, 875. godine, u Konstantiniji. ^2926
^2926 3.- 12. 1. 1470.
Dio Karadže iz Janbola, na osnovu carske naredbe, dat je jednom od posadnika tvrđave Smederevo Aliji (nečitko).
Pisano: u prvoj dekadi muharema, 880. godine u Urkupu. ^2927
^2927 7. - 16. 5. 1475.
[…][p241]
Timar Sejjid Mehmedov
Imam tvrđave Tođevac.
Na osnovu dizdarevog pisma, u kojem stoji sljedeće: "On ne zna obavljati svoju dužnost", njegov timar je oduzet i dat Mula Aliji, pod uslovom da obavlja službu imama u navedenoj tvrđavi.
Pisano, 14. redžeba, 880. godine, u Konstantiniji. ^3322
^3322 13. 11. 1475.
Sandžak-beg i dizdar su, svojim pismom, izvijestili sljedeće: "Spomenuti je, varkom, donio lažno pismo, pa je ovaj timar ponovo dat ranijem uživaocu Sejjid Mehmedu."
Pisano: 1. zil-hidždže, 880. godine, u Sofiji. ^3323
^3323 27. 3. 1476.
[…][p242]
Napomena:
Musellemi koji su uspostavljeni, za opravku tvrđava Bosne: u Kraljevoj zemlji, u Sarajevu (Saray-Ovasi), u Jeleču, u Hercegovoj zemlji, u Zemlji Pavlovića i Zemlji Kovačevića, oslobođeni su svih vanrednih nameta, te ispendže i džizje. Ali, od prihoda sa zemlje, gdje obitavaju, daju svoje desetine. Njihova imena se u nastavku navode. ^3332
^3332 U našoj historiografiji obično se muselemi smatraju poluvojničkim redom. Ovdje se jasno vidi da su to radne jedinice, a ne poluvojničke ili vojničke, angažirane za tačno određene poslove i za takav svoj status su oslobođeni svih nameta, kako je gore u tekstu originala navedeno. Ove museleme i one iz 14. i 15. stoljeća, koji su bili redovne vojničke jedinice, ne treba ni upoređivati, a kamo li poistovjećivati. Nešto kasnije ovakva vrsta organiziranih skupina u Bosni bit će uvedena kao policijske snage i to pretežno na granicama zemlje i za poslove odbrane granice ili akcija protiv upada odmetnika (hajduka i uskoka) što će obavljati po potrebi, ali stalno će biti spremne i dijelom raspoređivane na stražama. Obično nisu bili muslimani, pa tako vojnički sloj nije bio isključivo islamske vjere. Ali kako je osnovni i najvažniji državni prihod desetina, od nje nije bio oslobođen niko ko obrađuje mirijsku zemlju, pa makar se radilo i najvišim državnim dostojanstvenicima ili drugim skupinama ljudi kao što su npr. muselemi. Nekada ranije muselemi su poznati kao regularna vojska i bili su stalno angažirani u ratnim pohodima. U Bosni, kako se vidi, tek su uspostavljeni i nisu postojali ranije. Oni su domaće autohtono stanovništvo, Bošnjaci, i u ovo vrijeme nemuslimani, što je prirodno. Jedno se zna sigurno — da u Bosni u ovo doba nisu bili pravoslavci, jer pravoslavlja u Bosni nije bilo. Zna se da su bili ili krstjani ili katolici, a od druge polovine 17. stoljeća i muslimani.
[…]"


Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 22 Veljača 2011, 13:51:18 poslijepodne
Citat:
sumarni_defter_1468-9_kml.zip (9.54 kB - (downloada: 1 ).)
Ne vidim pretjerano zanimanje za vizualizaciju dijelova ovog deftera.
Uz slobodnu verziju Google Eartha to mi i ne daje volju za nastavkom. Sinoć mi se pri unosu mjestopisa posjeda Pave Grgurića pokazalo koliko u programima vrijedi opcija Undo. Sitni sati, koncentracija popusti, mapu pavo_grguric odvučem u nigdinu. Undo? Nema. Nemam sad volje to ponovo unosit. Ni nahije Neretva, Rama i Uskopje. Nisu Imoti u neposrednom susjedstvu. Prikaz stanja 1468/69. bi bio zanimljiv jer odražava predtursku organizaciju i granice srednjovjekovnih župa. Radi se o sumarnom defteru pa su u njemu i mlađi podaci po godinama nakon 1469. Zanimljiv bi bio i prikaz stanja naseljenosti u srednjobosanskim župama — skoro cijela današnja BiH je po popisu poprilično pusta. Osim popisa pustih mjesta po vilajetima i nahijama pri kraju deftera, u popisu dodijeljenih timara i hasova naveden prilično je velik broj pustih mjesta. Za neke ubikacije je zanimljivo Brotn(j)o i Mokro koji se kao nisu izravno očuvali u živom i formalnom nazivu naseljenih mjesta. Oko lokaliteta Mokro Polje je selo Mokro (administrativno kasnije — Duboko Mokro, pa opet Mokro).
http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2004/zakoni/7hrv.htm (http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2004/zakoni/7hrv.htm)
Oko lokaliteta Brotnje Polje je selo Brotnjo/Broćno. U vrijeme ovog popisa područje je pusto, sandžak-beg je Hamza-beg, a današnja imena dva najveća današnja naselja u tom polju nisu iz predturskog razdoblja (Hamzići, Čitluk > Hamza-begov posjed i či(f)tluk).
Brotnje Polje
http://www.geonames.org/3292320/brotnje-polje.html (http://www.geonames.org/3292320/brotnje-polje.html)
Čitlućko Polje je kasniji naziv koji nema zemljopisnog temelja jer se geomorfološki radi o jednom polju, kao npr. o Imotsko-bekijskom.
http://www.geonames.org/3288422/citlucko-polje.html (http://www.geonames.org/3288422/citlucko-polje.html)
Između ostalih autorskih, uredničkih, nakladničkih … političkih podbilješki izdvaja se ona o Brotnju u kojoj se ex nihil izvodi teza o Vlasima na području Brotnja. Kakvi Vlasi-stočari oko jedinog obradivog polja u kršu koje nije veći dio godine poplavljeno? Otkud či(f)tluk, koji se u timarskom sustavu organizira na najboljim komadima obradiva tla, usred područja preplavljenog Vlasima? Što bi tu Vlasi radili? Obrađivali zemlju?
www. geonames.org ne može naći mjestopise o kojima se govori u toj podbilješci (u Albaniji i okolici Trebinja) ni diljem svijeta, ni uz Advanced Search > Fuzzy Search opciju. Najveća i najopširnija svjetska baza toponima ih ne poznaje. Pritom je i najveći dio današnje BiH što je očito i iz letimičnog pregleda popisa — u doba tog popisa pust. Nakon Karla Patscha i njegovog rada "Nekadašnja gustoća naselja ilirskoga krša" ne znam je li se itko ozbiljno pozabavio demografijom na zadanom području kroz povijest. Kamo je bježalo to stanovništvo u vrijeme popisa? U šumu? U Dalmaciju? Je li im bilo tisno i prenapučeno tamo gdje su (se) utekli?

Drugu nedorađenu verziju datoteke sumarni_defter_1468-9_v2.kml.zip (16,148 bytes) dodajem u privitak upisa.
Nešto mi se čini da ju ja ne ću više dopunjavat ni sređivat, ako me nešto ne navede na to.
Prije ću počet pravit sirovu .kml datoteku hercegovina_1477.kml prema popisu iz knjige:
Ahmed S. Aličić. Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovine iz 1477. godine
Barem su nakladnik (Orijentalni institut u Sarajevu) i godina izdanja (1985.) imali neku težinu glede povijesne uvjetovanosti znantvenog djela, makar na znanstvenost podbilješki, pa ako je čitač tih godina bio i manje vješt i iskusan čitač perzoarabice, sve u svemu čini se da je imao bolji vid prije 23 godine (2008. - 1985.).
Naslov: Carskim fermanom - Vlah
Autor: glonga - 23 Veljača 2011, 22:39:53 poslijepodne

Vlasi u Nahiji Hercegovina i u Humskoj Zemlji u prvim turskim popisima su Vlasi po carskom fermanu i to im je porezni, a ne etnički atribut..
Knezovi malih knežija postaju turski vazali po Vlaškom zakonu — to ne znači da su etnički Vlasi, već da su poreznoj kategoriji u poziciji jednakoj Vlasima.
Nahija Drežnica je u vlaškoj poreznoj kategoriji u tim popisima, što ne znači da je tu stanovništvo vlaško. Oni se bave sokolarstvom.
Kakav je to Vlah koji ima staru baštinu i vraća se na nju po pregovorima i dogovoru sa sandžakbegom? Vlah i baština?

Taj ferman se danas prešućuje iako je davno o njem pisao Halil İnalcık (http://www.inalcik.com/).
U objavljenim defterima za ova područja krivo je preveden i termin vojnuk.

Halil Inalcik, Od Stefana Dušana do Osmanskog carstva, (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/11/Page_white_acrobat.png) (http://www.inalcik.com/images/pdfs/804422STEFANDUSANSIRPCA.pdf) Prilozi za orijentalnu filologiju, Orijentalni institut u Sarajevu, III-IV, 1953, pp. 23-54.

"U defteru sandžaka zemlje Hercega od 882 po Hidžri (1477—1478) (73) susrećemo izvjestan broj timarnika hrišćana. Od 214 timara 14 ih pripada hrišćanima. Neki od njih uživaju prilično velike timare (npr. timar Vukče 5956), neki pak vrlo malene (npr. timar Radivoja 430 akči). Bilježi se da jedan od ovih posjednika timara posjeduje od starine, »baštinu«. Osim starih spahija koji su u Hercegovini uglobljeni u okvir timara, jedan njihov dio takođe podvrgnut je carskom zapovješću vlaškom statusu. Oni koji su stavljeni u ovu drugu grupu općenito su na čelu jednog »džemata« (skupine), t. j. jedne polunomadske grupe. Prema ovome defteru, u Hercegovini ima svega 107 vlaških džemata. Prema zakonima u ovom defteru »čim bude rat od svakih deset kuća izlazit jedan eškindžija (opremljen konjanik), jaše zajednički u rat. Ovim konjanicima vlasima kaže se vojnuci. (74)
Skupine koje su različite veličine, od 8-10 porodica do 100 porodica, pominju se imenom kneza kome su podređene: kao skupina Radiča sina Bogote, skupina Jarosava sina Kute. Ljetišta i zimovališta ovih skupina su određena. Vrlo rijetko su koje smještene u selima. Ali u defterima XVI vijeka većina skupina javlja se naseljena u selima. (76)"
Naslov: Hercegovina 1477. — 1478.
Autor: glonga - 23 Veljača 2011, 22:48:32 poslijepodne

Ahmed S. Aličić. Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovina, Orijentalni institut u Sarajevu, Monumenta turcica historiam Slavorum meridinalium ilustrantia, Tomus sextus, serija II, Defteri, knj. 3, Sarajevo 1985, VI, 113, 655; pp. 81—82.

[1.] Hasovi njegove ekselencije cara u Vilajetu Hercegovini [p3]

[1.5] [Filurija] [p26]

[1.5.14] Nahija Mostar [p81]

"Nahija Mostar

Džemat vojvode Vladimira

Spomenuti,
Radonja njegov brat,
Ivan sin Milivoja,
Dragić njegov brat,
Ostoja sin Bobete,
Radonja sin Hreljana,
Radoje sin Hreljana, ◊32b
Petar sin Božidara,
Stanoje sin Radoje,
Vladisav sin Đure,
Stepan njegov brat,
Ivaniš sin Vuka,
Pava sin Milana,
Dobrila sin Belušala,
Rađanja sin Marokova,
Slavija sin Radka,
Ivko sin Stanihne,
Petar sin Mariše,
Brajan sin Mila,
Radoje sin Ruje,
Radibrad njegov brat,
Radoje sin Bogisala,
Dragić sin Tovarje,
Kamenko sin Milića,
Milovac sin Radivca,
Radavac sin Božidara,
Borajin sin Gajče,
Dragić sin Radoje,
Radosav sin Obrada,
Vukša sin Gojaka,
Vukan sin Joke,
Ivan sin Vukoja,
Ivko sin Raguna,
Martin sin Vinka,
Grgur sin Miloja,
Ivko sin Radosava,
Marko sin Ostoje,
Radivac sin Vukosava,
Vladko sin Radoje,
Goretko sin Radoje,
Pava sin Ostoje,
Radoje sin Ostoje.
Radoje sin Radovca,
Dragić sin Maruše,
Juraj sin Maruše,
Ivan sin Miloša,
Radovan sin Miloša,
Radovac sin Jelice,
Radoje sin Cvetka,
Radko sin Radaka,
Vuk sin Jelice,
Milorad njegov brat,
Milić sin Vitasa,
Miletko sin Miletka,
Vladisav njegov brat,
Radič sin Vučelka,
Milosav sin Branka,
Milovac sin Bračoje,
Milovac sin Joke,
Radun sin Siromaha,
Miloš sin Radoje,
Dragić sin Radmila,
Radoje njegov brat,
Vukić sin Božidara,
Milan sin Stepana,
Rudanica sin Milivoja,
Tihoje sin Vile,
Juraj sin Kostadina,
Radosav sin Hrve,
Radosav sin Hlapca,
Vladisav sin Vlade,
Radak sin Bogosava,
Radonja sin Ivihne,
Ivko sin Ljubičića,
Juraj sin Ozrina,
Vladisav sin Ozrina,
Petar sin Gojaka,
Vitko sin Belikusa,
Ivan sin Marka,
Bolata sin Radaka,
Vladimir sin Čepca.

domova 82,

neoženjeni

Vuksan brat Dragića,
Vladoje brat Marka,
Kostadin brat Belosava,
Miruša brat Radosava,
Petak brat Vladisala,
Vukša brat Marka,
Vukić sin Gojaka,
Ivko brat Pavke,
Radko brat Radonje,
Marun brat Pavala,
Vladisav brat Dragića,
Petrij brat Radoja,
Smoljan brat Vuka,
Vladko sin Janče,

domova neoženjenih 14,

Kada je spomenuti Vladimir vojvoda na datu riječ i na vjeru došao, Hamza beg mu je dao baštine na mezrama Dobro selo (563) i Buhovo (564) u okolici tvrđave Ljubuški, (565) baštine na mezri Mokro u okolici Mostara, baštine na mezri Ledinac (566) u okolici tvrđave Imotski (561) i na mezrama Kongora, (568) Humljani (569) i Čraštani i dvije mezre, Šal, (570) i Turjak koje obje predstavljaju čifluke kao i trećinu dva mlina pod imenom Poda u sinoru sela Knežpolje. (511) Sinan beg mu je također dao tapiju na zemlju zvanu Rakit s tim da se u carskoj zemlji nastani i u njoj boravi i da nastani na spomenute zemlje one koji ih obrađuju i nevjernike koji su s njim stigli i da daje navedene zemlje osobama koliko god ih od sada dođe sa strane. Ponovo je tako određeno i utvrđeno u defteru.

Navedene zemlje date su naseljenicima. Ponovo je tako određeno i u defteru utvrđeno.

563. Danas Dobro Selo u Čitluku.
564. Buhova u okolini Ljubuškog nema. Postoji selo Buhovo u općini Lištica, ne znam da li je to to selo.
565. Danas općinsko mjesto.
566. Danas potes u Bekijskom polju, južno od Gruda.
567. Danas varoš Imotski u Hrvatskoj.
568. Potes južno od Gruda, u Bekijskom Polju.
569. Danas nepoznato pod ovim nazivom, ali postaji selo Humac sjeverno od Ljubuškog. Vjerovatno ima veze s ovom mezrom.
570. Mezra Šal (Tišal ili Šel), čitanje nije sigurno. Moguće je čitati kao Šal, Šel i u jednom slučaju Tišal. Nepoznato ukoliko se ne radi o današnjem naselju Tihaljini u Bekijskom Polju. Na ovom području postoji zaselak Šela, ali ne mislim da se radi o tome.
571. Danas istoimeno selo u općini Lištica."
Naslov: Odg: Hercegovina 1477. — 1478.
Autor: glonga - 23 Veljača 2011, 23:01:11 poslijepodne

Kada je spomenuti Vladimir vojvoda na datu riječ i na vjeru došao, Hamza beg mu je dao baštine na mezrama …

Dokle ide gatanje u turske popise? Ako se dobro sjećam i na starom forumu je gore citirana rečenica tumačena kao tvrdnja da je vojvoda Vladimir prešao na islam.
Doći na vjeru — prijeći na vjeru, svašta.
Kako li takvi tek tumače druge fraze i izraze? Npr.: "Nije vjera tvrda u jačega."
Naslov: Odg: Hercegovina 1477. — 1478.
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 00:32:49 prijepodne
… baštine na mezrama Dobro selo (563) i Buhovo (564) u okolici tvrđave Ljubuški, (565) …

Na primjeru 'sumarnih' deftera se vidi da su tijekom vremena takvi defteri dopunjavani u vremenu između dva porezna popisa.
Dopunjavani su i pojedinačni što se iz ove knjige baš i ne vidi izravno.
Tvrđava Ljubuški se nalazi u ovom popisu. Pritom se ne radi o 'Starom Gradu na vrhu brda' u današnjoj općini Ljubuški.
Nahija Hercegovina je prema ovom i prema sudobnom 'sumarnom' popisu pusta. Od Neretve do Imotskog nema ni deset nastanjenih kuća.
I u današnjim vojničkim uvjetima je logistička noćna mora držati takvu utvrdu.
U samom popisu ni jedno mjesto nije ubicirano na prostor današnje općine Ljubuški.
… Hamza beg mu je dao baštine … Sinan beg mu je također dao tapiju …
Vladimir je pregovarao sa dva sandžakbega u dva mandata koja su dulja od vremena trajanja popisa. I ovaj 'poimenični' popis je dopunjavan.
Citat:
Prvobitno je formiran hercegovački sandžak 1462. kao provincija Osmanlijskog carstva, sa sjedištem u Foči. Prvi hercegovački sandžak-beg je bio Hamza-beg. Prijestonica sandžaka je kasnije premještena u Pljevlju (turski naziv Taslidža). Hercegovački sandžak je bio dio Rumelijskog ejaleta, a kasnije postaje dio Bosanskog pašaluka.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hercegova%C4%8Dki_pa%C5%A1aluk (http://hr.wikipedia.org/wiki/Hercegova%C4%8Dki_pa%C5%A1aluk)

U sadržaju originala stoji:
Posade tvrđave [tvrđava] Vilajeta Hercegovina
— Posadnici tvrđave Ljubuški i Rog
— Posadnici tvrđave Ključ
— Posadnici tvrđave Mostar
— Posadnici tvrđave Blagaj
— Posadnici tvrđave Počitelj
— Posadnici tvrđave Klobuk
— Posadnici tvrđave Samobor
— Posadnici tvrđave Mileševa
— Skupina musellema za koje je sad određeno da plaćaju harač
Ljubuški i Rog zajedno, mimo sve ostale. Zbunjujući Klobuk, koji je u Vrmu prema popisu? Gdje je Vrm?
Stoji i:
Džemat tvrđave Rog koji je oprošten i oslobođen vanrednih (zakonskih) poreza i opterećenja. Daju vlaški porez. Idu u rat sa sandžakbegom. Stanuju u podnožju tvrđave Rog.
Koji je to pozivarski sustav da u sudobnom (1477.) razumnom roku sastavi vojnuke iz tvrđave Rog ubicirane u Roško Polje i sandžakbega u Foči, Pljevlju, Priboju, Prijepolju, Polimlju, Poblaću …?

Tvrđave Rog i Ljubuški su u području današnjeg Rožaja u Crnoj Gori - obadvije.
Ljubuški
http://www.geonames.org/831535/kula.html (http://www.geonames.org/831535/kula.html)
Rog svijećom tražit svugdje, a u Crnoj Gori ne moš proć od njih. Nije valjda đetićima zafalilo mašte pa su ovako u gusto posijali ova dva roga:
http://www.geonames.org/3326630/rog.html (http://www.geonames.org/3326630/rog.html)
http://www.geonames.org/3326596/rog.html (http://www.geonames.org/3326596/rog.html)

Iz poimeničnog popisa vidi da tvrđava Ljubuški ima dobro ekipiranu posadu i posada pristojne timare, a Rog ima samo dizdara s prihodom manjim od dizdarskog.
Ovo treba razčlanit. I imat u vidu dopunjavanje deftera. U kojem će se pojavit dva sanžakbega. Hamza i Sinan. Dvije tvrđave Ljubuški. Jedna u punom sastavu u vrijeme pisanja deftera, a druga još neosvojena. U vrijeme dopune deftera ona prva je napuštena ili ju čuvaju vojnuci.

Uočljivo je pomicanje defterskih ubikacija iz BiH na zapad, u RH. Ne i na istok. Od samog početka.
Kao da priređivači ne znaju dokle je na istoku dopirala Humska Zemlja i hercegovi posjedi.
http://www.terra.es/personal7/jqvaraderey/185915BK.GIF (http://www.terra.es/personal7/jqvaraderey/185915BK.GIF)

Na samom početku deftera koje sad razmatramo, među carskim hasovima stoji na str. 5. narečene knjige:
"Selo Bučje, (2) pripada Poblaću, has je njegove ekscelencije Cara

2. Bučje, danas selo u općini Goražde"

Priređivačima je bilo problematično zagazit u Srbiju. Kao da im jasno ne piše "pripada Poblaću"?
Gdje je Poblaće? Oko Poblaćnice valjda.
Imaju dvije Poblaćnice.
Jedna je u Crnoj Gori.
http://www.geonames.org/3300217/poblacnica.html (http://www.geonames.org/3300217/poblacnica.html)
Nu u njenom okolišu, koje se, uzput, i ne zove Poblaće, nit ima Bučja, nit ima, nit je bilo rudnika željeza koji su u ovom slučaju razlog da selo bude carski has.
Druga Poblaćnica je u Srbiji, kraj oko njenog toka zove se Poblaće i danas. U tom Poblaću je selo Bučje, u kojem, kao i u okolnim mjestima, postoje stari rudnici željeza.
Gdje je problem? U tome što geonames.org ovu rijeku piše 'Poblačnica', s tvrdim ć?
http://www.geonames.org/3193121/poblacnica.html (http://www.geonames.org/3193121/poblacnica.html)
http://www.geonames.org/3203160/bucje.html (http://www.geonames.org/3203160/bucje.html)
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 01:53:32 prijepodne
"… Hamza beg mu je dao baštine na mezrama Dobro selo (563) i Buhovo (564) u okolici tvrđave Ljubuški, (565) baštine na mezri Mokro u okolici Mostara, baštine na mezri Ledinac (566) u okolici tvrđave Imotski (561) i na mezrama Kongora, (568) Humljani (569) i Čraštani i dvije mezre, Šal, (570) i Turjak koje obje predstavljaju čifluke kao i trećinu dva mlina pod imenom Poda u sinoru sela Knežpolje. (511) Sinan beg mu je također dao tapiju na zemlju zvanu Rakit …"

Zašto bi Mokro bilo u okolici Mostara, a Dobro Selo u okolici Ljubuškog?
http://www.geonames.org/3291144/mokro-polje.html (http://www.geonames.org/3291144/mokro-polje.html)
http://www.geonames.org/3194828/mostar.html (http://www.geonames.org/3194828/mostar.html)
http://www.geonames.org/3201908/dobro-selo.html (http://www.geonames.org/3201908/dobro-selo.html)
http://www.geonames.org/3196324/ljubuski.html (http://www.geonames.org/3196324/ljubuski.html)
Zašto Ledinac ne bi bio u okolici tvrđave Ljubuški?
http://www.geonames.org/3288233/ledinac.html (http://www.geonames.org/3288233/ledinac.html)
Ako je Šal — Tihaljina, zašto ovi melju na Lištici?
http://www.geonames.org/3197987/knespolje.html (http://www.geonames.org/3197987/knespolje.html)
http://www.geonames.org/3189127/tihaljina.html (http://www.geonames.org/3189127/tihaljina.html)

Humljani (ne š ti mezre, ali nema ništa slično)
http://www.geonames.org/3281273/umljane.html (http://www.geonames.org/3281273/umljane.html)
Kongora (populated place & locality)
http://www.geonames.org/3283776/kongora.html (http://www.geonames.org/3283776/kongora.html)
to se zove mezra:
http://www.geonames.org/3283778/kongora.html (http://www.geonames.org/3283778/kongora.html)

Čraštani?
http://www.geonames.org/3191934/rasno.html (http://www.geonames.org/3191934/rasno.html)
http://www.geonames.org/3191919/rastani.html (http://www.geonames.org/3191919/rastani.html)
http://www.geonames.org/3199315/hrasljani.html (http://www.geonames.org/3199315/hrasljani.html)
http://www.geonames.org/3191956/rascani.html (http://www.geonames.org/3191956/rascani.html)
Turjak?
http://www.geonames.org/3188630/turcinovici.html (http://www.geonames.org/3188630/turcinovici.html)
Naslov: Gadafijeva supruga Hrvatica iz Mostara?
Autor: OriloGorilo - 24 Veljača 2011, 08:27:32 prijepodne
Ahmed S. Aličić. Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovina, Orijentalni institut u Sarajevu, Monumenta turcica historiam Slavorum meridinalium ilustrantia, Tomus sextus, serija II, Defteri, knj. 3, Sarajevo 1985, VI, 113, 655; pp. 81—82.

"Nahija Mostar

Džemat vojvode Vladimira

Spomenuti,
.
.
.

domova 82,

neoženjeni
.
.
.

domova neoženjenih 14,

Kada je spomenuti Vladimir vojvoda na datu riječ i na vjeru došao, Hamza beg mu je dao baštine na mezrama Dobro selo (563) i Buhovo (564) u okolici tvrđave Ljubuški, (565) baštine na mezri Mokro u okolici Mostara, baštine na mezri Ledinac (566) u okolici tvrđave Imotski (561) i na mezrama Kongora, (568) Humljani (569) i Čraštani i dvije mezre, Šal, (570) i Turjak koje obje predstavljaju čifluke kao i trećinu dva mlina pod imenom Poda u sinoru sela Knežpolje. (511) Sinan beg mu je također dao tapiju na zemlju zvanu Rakit s tim da se u carskoj zemlji nastani i u njoj boravi i da nastani na spomenute zemlje one koji ih obrađuju i nevjernike koji su s njim stigli i da daje navedene zemlje osobama koliko god ih od sada dođe sa strane. Ponovo je tako određeno i utvrđeno u defteru.

Navedene zemlje date su naseljenicima. Ponovo je tako određeno i u defteru utvrđeno.




Moamer el Gadafi je oženjen Hrvaticom

Prije nekoliko godina, jedna je novina objavila vijest kako je supruga  libijskog predsjednika Safiya Farkash Gadafi podrijetlom Hrvatica. Zapravo, riječ je Sofiji Farkaš, rođenoj Mostarki i unuci Ivana Farkaša, nekadašnjeg austrijskog školskog okružnog nadzornika u Mostaru.

(http://www.hrsvijet.net/images2/politika_int/m-n-o-p/moamaer_gadaffi_e11.jpg)

Farkaševi su iz Petrinje

Pradjed Safiye Farkach Gadafi  je Ivan Farkaš,  nekadašnji školski okružni  nadzornik u Mostaru, koji je u vrijeme austro-ugarske uprave doselio u Mostar. Farkaš je rođen u Petrinji 1858. godine. Tijekom radnog vijeka službovao je u Beču, Novoj Kapeli, Novoj Gradišci a od 1880. godine živio je i radio u Mostaru, gdje je i umro 1902. godine.

Pradjed Gadafijeve supruge ogledao se i kao pisac. U Bosanskom pedagoškom časopisu, neumorno je, s ciljem opravdavanja tadašnje austrijske probošnjačke  politike u obrazovanju, objavljivao znanstvene radove, surađujući određeno  vrijeme i sa Vatroslavom Jagićem.

Izvor:
http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=10059:ekskluzivno-moamer-el-gadafi-je-oenjen-hrvaticom&catid=5:svijet&Itemid=72 (http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=10059:ekskluzivno-moamer-el-gadafi-je-oenjen-hrvaticom&catid=5:svijet&Itemid=72)



Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 12:24:59 poslijepodne
"Kada je spomenuti Vladimir vojvoda na datu riječ i na vjeru došao, Hamza beg mu je dao baštine na mezrama Dobro selo (563) i Buhovo (564) u okolici tvrđave Ljubuški, (565) baštine na mezri Mokro u okolici Mostara, baštine na mezri Ledinac (566) u okolici tvrđave Imotski (561) i na mezrama Kongora, (568) Humljani (569) i Čraštani i dvije mezre, Šal, (570) i Turjak koje obje predstavljaju čifluke kao i trećinu dva mlina pod imenom Poda u sinoru sela Knežpolje. (511) Sinan beg mu je također dao tapiju na zemlju zvanu Rakit s tim da se u carskoj zemlji nastani i u njoj boravi i da nastani na spomenute zemlje one koji ih obrađuju i nevjernike koji su s njim stigli i da daje navedene zemlje osobama koliko god ih od sada dođe sa strane."

Vojvoda Vladimir i njegovi nisu ni etnički Vlasi, nit žive nomadskim, nit polunomadskim načinom života. Čini se da se nit ne bave stočarstvom. Pisari deftera su vrlo oprezni. Aličić u sumarnim veli za jedan upis (po)pisara da mu je to loša rečenica i loš upis. U toj rečenici je izravno rečeno da je jednom timarniku povećan timar jer je prešao na islam. Ovdje se rabi izraz baštine. Pisarov oprez je razlog da tu ne piše 'njegove ranije baštine'. Inače bi bilo 'zemlje, mezre …'. 'Dodijeljeni' posjed nije pogodan za stočarstvo, radi se o mezrama — drugom najboljem obradivom zemljištu. Tu su i dva či(f)tluka — apsolutno najbolja obradiva zemljišta, pa udjel u mlininovima. "… i da nastani na spomenute zemlje one koji ih obrađuju …' pisarov oprez ' … one koji su ih obrađivali …'. Radi se o povratku na svoje, o povratku 'onih koji obrađuju zemlju', a ne 'onih koji napasaju stoku'. Kakvi, daklem, Vlasi i stočari?
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Zavelim - 24 Veljača 2011, 13:23:56 poslijepodne
Ako ovo nisu vlasi (stočari, eflakani) nego ratari te ako je  Vladimir vojvoda da onda Vladimir nije neki plemić, a sve ovo njegovi kmetovi? A i šta znači (polu)nomadski život tada pa i prije malo? Jesu li svi članovi katuna Vojnića liti selili na planine ili samo poslali mlađariju priko lita da čuva ovce ko što je to bilo do niki dan? Vlah tada kod nas definitvno nije etnička kategorija. Ko zna je li ikad i bila gledajući genetsku strukturu vlaja i bodula koja je ista. Ja bi reka da nije.
Naslov: Asan-aga je iz Ljubuškog? Je!
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 13:43:12 poslijepodne
Tvrđave Rog i Ljubuški su u području današnjeg Rožaja u Crnoj Gori - obadvije.
Ljubuški
http://www.geonames.org/831535/kula.html (http://www.geonames.org/831535/kula.html)
Rog svijećom tražit svugdje, a u Crnoj Gori ne moš proć od njih. Nije valjda đetićima zafalilo mašte pa su ovako u gusto posijali ova dva roga:
http://www.geonames.org/3326630/rog.html (http://www.geonames.org/3326630/rog.html)
http://www.geonames.org/3326596/rog.html (http://www.geonames.org/3326596/rog.html)

Iz poimeničnog popisa vidi da tvrđava Ljubuški ima dobro ekipiranu posadu i posada pristojne timare, a Rog ima samo dizdara s prihodom manjim od dizdarskog.
Ovo treba razčlanit. I imat u vidu dopunjavanje deftera. U kojem će se pojavit dva sanžakbega. Hamza i Sinan. Dvije tvrđave Ljubuški. Jedna u punom sastavu u vrijeme pisanja deftera, a druga još neosvojena. U vrijeme dopune deftera ona prva je napuštena ili ju čuvaju vojnuci.

http://www.ljubuski.info/3082-hasanaga-je-iz-ljubuskog (http://www.ljubuski.info/3082-hasanaga-je-iz-ljubuskog)
Je. Tako je. Samo iz drugog Ljubuškog.
Asan aga je crnogorska poturica, samo se đetići time ne hvale, jer drže da je bio jađo, uglavnom.

Slijedeći link nije trajan (permanent link), nu iz njeg se vidi da je uz Kulu (Kula, Ljubuski Stanovi, Ljubuški Stanovi) Asan Agin Vrh. Ako laže pisma (što j u pismi pivati se more), ne laže topnimija.
http://www.geonames.org/maps/google_42.793_20.228.html (http://www.geonames.org/maps/google_42.793_20.228.html)
Kula (Kula, Ljubuski Stanovi, Ljubuški Stanovi)
http://www.geonames.org/831535/kula.html (http://www.geonames.org/831535/kula.html)
Asan Agin Vrh (Alagin Vrh, Asan Agin Vrh)
http://www.geonames.org/831536/asan-agin-vrh.html (http://www.geonames.org/831536/asan-agin-vrh.html)

Rožaje i rogovi Asan agini nisu daleko. Jesu li rogovi agini, ja l' (dr)agičini?
http://www.geonames.org/786234/rozaje.html (http://www.geonames.org/786234/rozaje.html)

NarOžila ga Ciganka Pintoruša od Kruščice, nije jađo to dobro obsluživa.
Pintra (Pintoruša)
http://www.geonames.org/3288965/pintra.html (http://www.geonames.org/3288965/pintra.html)
Naslov: Vladko Opanak
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 14:29:47 poslijepodne
Ako ovo nisu vlasi (stočari, eflakani) nego ratari te ako je &nbsp;Vladimir vojvoda da onda Vladimir nije neki plemić, a sve ovo njegovi kmetovi?
Lipo si pročita da je Vladimir vojvoda u popisu, npr. Vladko Opanak je knez. Za Vladka (i niz drugih) popisivač (upisat ćemo i slijedeće džemate, pomalo …) piše "ljetuju i zimuju s vojvodom Vladimirom" po inerciji, imajući u vidu Vlahe, previđajući da Vladimiru nije upisano ljetovalište i zimovalište, ljetna i zimska rezidencija, ni Zimski dvorac.
Druga je priča kao se samo iz Vladkova 'prezimena' izvlači Lovreć-Opanci, a ne i iz pridjevaka drugih knezova, nešto kao Grabovac i Proložac. Za Vladu Opanka jasno stoji "Zimuju i ljetuju s vojvodom Vladimirom.". Pritom Vladimirove baštine nisu po ubikaciji ni blizu Lovreć-Opanaka. Ima puno bližih, što će se vidit iz slijedećih upisa na ovoj temi.
U svakom slučaju je suvremenik Vladislava Hercegovića. Možda je baš on Vladimir — sudobna glava Vlatkovića.
http://en.wikipedia.org/wiki/Vladislav_Hercegovi%C4%87 (http://en.wikipedia.org/wiki/Vladislav_Hercegovi%C4%87)
http://bs.wikipedia.org/wiki/Andrija_Vlatkovi%C4%87 (http://bs.wikipedia.org/wiki/Andrija_Vlatkovi%C4%87)
Naslov: (Aličić, 1985:82-83)
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 14:48:13 poslijepodne
… nastavak … (Aličić, 1985:82-83)

"Džemat Ostoje, sina Hlapića

Radoje sin Petana,
Vukić sin Milovca

domova 2, ◊32a


Džemat Mrkše, sina Stefana

Spomenuti,
Vladko sin Milića,
Marko sin Milića,
Radosav sin Beloše,
Radosav sin Bogdana,
Nikola sin Milivoja,
Radivoj sin Radenka,
Milat sin Radojina,
Ivan sin Vladka,
Marko sin Radovana,
Radivoj sin Ljube,
Miloš sin Gojisala,
Vladisav sin Gojisala,
Milutin sin Pavle,
Grgur sin Dimitrija,
Radko sin Radokašina,
Radosav sin Vukašina,
Ivanac sin Vike.

domova 19,

Hamza-beg je dao spomenutom Mrkši i njegovom bratu Mustafi pusta mjesta zvana Brezje, Nerađ (572) i Podvranje (573) kao zimovišta. Sada se neka od spomenutih mjesta nalaze u rukama raje. Zato je odlučeno da zemlje koje su u rukama raje stalno ostanu rajinske. Za ostale je ponovo određeno da ih koriste spomenuta dvojica, Mrkša i njegov brat Mustafa.

572. Nepoznato ukoliko se ne radi o selu Nerađe u općini Čapljina.
573. Nepoznato ukoliko se ne radi o zaseoku Podvranić u općini Lištica."

Ostojini se izgleda nisu htjeli vratit, osim dvojice. Ne mogu ih ubicirat po Ostojićima, Hlapićima …
Mrkšini se isto ne daju ubicirat, ni po Mrkšićima ni po Vranjkovićima, ni Vranjkovoj Glavi, ni po Mustapićima. Brezje, Nerađ i Podvranje su na geonames.org Fuzzy Search poprilično razbacani.
Mislim da se nisu vratili ni jedni ni drugi, da su pregovori s Hamza-begom propali, iako su upisani u defter. Pusta mjesta-zimovališta, tražim u nižim predjelima, su ostala pusta, stari baštinici se nisu vratili na njih i tako im održali i očuvali ime i spomen. Iz popisivačeve završne (i naknadne?) opaske se vidi da je netko na njihove baštine već doveo neku raju koja je tu i ostala, Mrkša i Mustafa vjerojatno nisu prihvatili samo ostatke.
ad 572 geonames.org ne zna za Nerađe oko Čapljina ni na fuzzy search
ad 573 ne liči na Podvranić, koji je zapravo Podkraj, pogotovo u starija doba, Vranić je novije ime od Kraja
http://www.geonames.org/3213182/podvranic-podkraj.html (http://www.geonames.org/3213182/podvranic-podkraj.html)
Naslov: Opanak
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 15:27:14 poslijepodne

… neprekinuti nastavak … od početka naslova … carski hasovi, filurija  u Nahiji Hercegovina (Aličić, 1985: 83)

"Džemat Opanak, knez Vladko

Spomenuti,
Radoč sin Vranoša,
Radoje sin Radovana,
Tomaš sin Radaka,
Marko sin Vike,
Vladko sin Radivoja,
Radoje sin Radonje,
Radoje sin Radaka,
Radovac sin Slišoja,
Belosav sin Radosala.
Radoje sin Radavca,
Milorad sin Radosala,
Vitas sin Radana,
Petrij sin Petkoja,
Radosav sin Ostoje,
Vladisav sin Stojiše,
Vučihna sin Radovana,
Vitas sin Vukše,
Sladoje sin Vukše,
Vukmir sin Raduna,
Smoljan sin Vladka,
Vukša sin Vladka,
Stepan sin Radana,
Dobrašin sin Milorada,
Malko sin Radonje,
Radoje sin Radoja,
Radivac sin Grbana,
Ivan sin Gojaka,
Vukač sin Gojaka,
Radovac sin Radonje,
Ivan sin Hreljana,
Ivan sin Grade,
Petrij sin Milana,
Vukašin sin Bećina,
Rado vac sin Gutova?
Vukoje sin Prvice,
Andrija sin Vičete,
Milobrad sin Vladka,
Budko sin Borovca,
Radič sin Ivana,
Matijaš sin Brajana,
Milorad sin Vijote,
Vukša sin Milana,
Pokrajac sin Bravca.

domova 44,

Zimuju i ljetuju zajedno sa vojvodom Vladimirom.

neoženjeni

Mrkša sin Radovca,
Radavac sin Radoja,
Ivan sin Radoja,
Vitas sin Branice,
Dragić sin Ostoje,
Juraj sin Petrija,
Milko sin Radovana,
Ivan sin Vukše,
Vukoje sin Radoja,
Radan sin Radana,
Petrij sin Milorada,
Toman sin Radonje,
Radan sin Radivca,
Radibrad sin Hreljana,
Radoje sin Ivana,
Radonja sin Bećira,
Vladisav sin Ivka,
Radoje sin Golovara?

domova 18, ◊32b"

Ubikacija Opanaka?
Dva opanka, livi i desni, prilično raskoračeni.
bosanski
http://www.geonames.org/3299369/opanak.html (http://www.geonames.org/3299369/opanak.html)
i crnogorski
http://www.geonames.org/3340824/opanak.html (http://www.geonames.org/3340824/opanak.html)

fuzzy search daje i par Opančaka

Opančak
http://www.geonames.org/3267320/opancak.html (http://www.geonames.org/3267320/opancak.html)
na slijedećem su staje (huts) čaak
http://www.geonames.org/3266826/opancak.html (http://www.geonames.org/3266826/opancak.html)

Openica (Openica, Opanci, Opeinca, Opejca, Opejica, Opejnca, Opejnic ) kod Ohrida vraća Marka Kraljevića u Maćedoniju k Prilepu i Mrnjavčevićima, di mu je i misto.
http://www.geonames.org/787465/openica.html (http://www.geonames.org/787465/openica.html)
Naslov: Dodik-Dragić-Vuković
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 15:40:42 poslijepodne
… neprekinuti nastavak …

(Alićić, 1985: 84)

"Džemat Dodič? Dragič Vukovič

Spomenuti,
Tomaš sin Tvrdka,
Ostoja sin Radonje,
Martin sin Vukice,
Radoje sin Milanka,
Radovan sin Ivana,
Vukašin sin Brajana,
Milorad sin Ostoje,
Radin sin Radivoja,
Radosav sin Milanka,
Vladko sin Vuka,
Vladisav sin Vuka,
Milovac sin Bogula,
Radovan sin Vukmira,
Milat sin Bogula,
Ostoja sin Bokše,
Novak sin Radojka,
Dobrašin sin Dobrima,
Nikola sin Vukice,
Radmil sin Borisava,
Miobrad sin Cvete,
Vladimir sin Cvete,
Radoje sin Bogavca,
Radovan sin Radana,
Radovan sin Globuča

domova 25,

Zimuju i ljetuju zajedno sa vojvodom Vladimirom.

neoženjeni

Vukašin sin Tvrdka,
Vučihna sin Vukice,
Radoje sin Milana,
Čelan? brat Radmila,

domova 4,"

Čuj "Spomenuti" Dodić-Dragić-Vuković. Ko Milić-Barjaktarević-Vukašinović. Sompopmpilovićjolesolemitipitikovski. Ne razrješava ubikaciju. Dodik, Dodig, Dadić?

Iako pročitam citate, možda se negdje omakne koja tipična OCR greška.
Ne mogu 'dresirat' ovaj OCR. Sustavno i uporno ispravlja:
Radonje u Rađanje
Ostoje u Ostaje
Naslov: Vojnić-Vukašinović
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 15:54:16 poslijepodne
… neprekinuti nastavak …

(Alićić, 1985: 84)


"Džemat Vukašina, sina Vojihne

Spomenuti,
Radilja sin Milše,
Radoje sin Milše,
Vukašin sin Milše,
Ostoja sin Novaka,
Vukosav sin Radonje,
Vladisav sin Prvice,
Đelanko sin Jelovca,
Radojko sin Bobata,
Radovan sin Radmila,

domova 10,

Zimuju i ljetuju zajedno sa vojvodom Vladimirom.

neoženjeni

Radosav sin Stepana,
Radosav sin Vukašina,
Radman sin Milče,

domova 3,"

Izvoditi iz ovoga mit o Vlasima Vojnićima u zoni vojvode Vladimira? Nadotegnuto.
Vojnići-Šipvača ne daju povoda za to. Tlo.
http://www.geonames.org/3288357/vojnici.html (http://www.geonames.org/3288357/vojnici.html)
U Nahiji Osanica lakše more bit dovedenih Vlaha. Ne znam.
http://www.geonames.org/3268728/vojnici.html (http://www.geonames.org/3268728/vojnici.html)

Naslov: Blizanac, Radić Stipanović
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 17:11:28 poslijepodne
… neprekinuti nastavak …

(Alićić, 1985: 84-85)


"Džemat Blizanca, (574) Radič sin Stepana

Spomenuti,
Marko sin Radoča,
Radivac sin Radašina,
Radoje sin Radovana,
Juraj sin Branka,
Radoje sin Radovca,

domova 6,

Zimuju i ljetuju zajedno sa vojvodom Vladimirom.

neoženjeni, ◊33a

Vladko sin Radivca,
Mrkoje sin Marka,
Radosav sin Radoja,
Radovan sin Rudana,
domova 4,

574. Vjerovatno selo Blizanci u općini Čitluk."

Nije kod Čitluka. &nbsp;Hamza-begov čitluk-Čitluk je preblizu, a time bi bio preskočen utjecajem vojvode Vladimira. Ovi su na obodu Brotnje Polja i to je čitluk-Čitluk.
http://www.geonames.org/3261264/donji-blizanci.html (http://www.geonames.org/3261264/donji-blizanci.html)
http://www.geonames.org/3203910/blizanci.html (http://www.geonames.org/3203910/blizanci.html)

'Blizanci' ne daju neki odgovor.
http://www.geonames.org/search.html?q=blizanci (http://www.geonames.org/search.html?q=blizanci)
'Bliznica' nas vodi na područje koje se ne može uskladit, ko ni Opanak u Opanke.
http://www.geonames.org/3284705/bliznica.html (http://www.geonames.org/3284705/bliznica.html)
Ove Bliznice (u Ružićima, Grude) se naslanjaju na Vladimirove baštine.
http://www.geonames.org/3288249/bliznice.html (http://www.geonames.org/3288249/bliznice.html)
To može isključit Ružiće iz kasnije ubikacije misteriJoznog Brzgula.
Naslov: Lebo, Vukoja
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 17:30:05 poslijepodne
… neprekinuti nastavak … (Alićić, 1985: 85)

"Džemat Radoja, sina Lebine?

Spomenuti,
Novi sin Borovca,
Radonja sin Milojka,
Ivan sin Dije,
Ostoja sin Mioka,
Radohna sin Vukoja,
Marko sin Poloja,
Smoljan sin Žejihne,
Ivan sin Mariše,
Radasat sin Radovana,
Vukašin sin Bogiše,
Vukašin sin Vladisava,
Vukač sin Vukoja,
Radonja sin Vladka,
Vukač sin Radosala,
Rađanja sin Ivana n. ž.

domova 15, neoženjen 1.

Uživaju trećinu sela Kruševo (575) i tu zimuju.

575. Vjerovatno danas zaselak u općini Ljubuški."

Tata iz Gabon, mama iz LjubiŚki.
Teško je to ljubuško Kruševo.
http://www.geonames.org/3288031/krusevo.html (http://www.geonames.org/3288031/krusevo.html)
Lakše — mostarsko-čitlučko jer se radi o trećini sela, podaljeg od čitluka-Čitluka.
http://www.geonames.org/3213075/krusevo.html (http://www.geonames.org/3213075/krusevo.html)
Naslov: Krasić, Vladić, Čuljak
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 17:37:06 poslijepodne
… neprekinuti nastavak … (Alićić, 1985: 85)

"Džemat Vladisava, sina Krasoja

Spomenuti,
Ivan sin Radana,
Radovan sin Ivana,
Vukoje sin Dobriše,
Vukas sin Vukašina,
Mlađ sin Pave,
Bogiša sin Vitana,
Milić sin Pave,
Radotko sin Božana,
Radič sin Lazara,
Radan sin Lazara,
Radoje sin Radojka,
Marko sin Obrada,
Radoje sin Radomana,
Petar sin Radivoja,
Bolanko sin Dančula,
Rađanja sin Beline,
Martin sin Srdovca,
Čuljan sin Radovca,

domova 19,

Zimuju i ljetuju zajedno sa gore spomenutim vojvodom Vladimirom."
Naslov: Vukić, Vučić, Budak, Radan, Vidović
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 17:42:25 poslijepodne


… neprekinuti nastavak … (Alićić, 1985: 86)

"Džemat Vukića, sina Stefana

Spomenuti,
Radan sin Vidka,
Radovan sin Radoja,
Milša sin Radoja,
Vukić sin Radojina,
Vladko sin Budaka,
Vladisav sin Joke,
Vukić sin Vukoja,
Vukašin sin Vukana,
Radovan sin Joke,

domova 10,

Zimuju i ljetuju zajedno sa gore spomenutim vojvodom Vladimirom.

neoženjeni

Vlado sin Radana,
Hrelja sin Vukana,

domova 2,"
Naslov: Milak, Milas?, Novak, Lukač, Smoljan
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 17:54:30 poslijepodne
… neprekinuti nastavak … (Alićić, 1985: 86)

"Džemat Vladka, sina Mazojine

Spomenuti,
Vitas sin Milaka,
Tomaš sin Milaka,
Vuk sin Radosava,
Vuk sin Vukašina,
Ivan sin Radoja,
Milenko sin Milorada, ◊33b
Milun sin Radaka,
Radko sin Radaka,
Staniša sin Budisava,
Radovan sin Milše,
Milša sin Vladimira,
Ivan sin Lukača,
Juraj sin Stapca,
Radoje sin Novaka,
Ivan sin Smoljana,
Stepan sin Dragiše,
Radovan sin Brajana,
Dragić sin Brajana,
Radonja sin Vukašina,
Vukmir sin Vukoja,

domova 21,

Zimuju i ljetuju zajedno sa gore spomenutim vojvodom Vladimirom.

neoženjeni

Vukmir sin Vukote,
Stanac sin Tvrdisava,
Bratilja sin Smoljana,
Radač sin Stapca,
Obrad sin Stapca,
Vladisav sin Milana,

domova 6,"

Mazoljice u Mostaru nemaju veze.
NHF To što Knezoviće ("Zoster") iz Broćanca posuškog pejorativno zovu 'Mazani' nema veze. Je li Knezovićima - 'Mazanima' predak knez Mazojina?
Naslov: Ljubić, Babić, Bogut, Brajković
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 18:08:43 poslijepodne
… neprekinuti nastavak … (Alićić, 1985: 86-87)

"Džemat Radibrata, sina Ljubića

Spomenuti,
Radovan sin Ljube,
Radosav sin Babe,
Vukoje sin Radojina,
Vukosav sin Omišljana,
Vukač sin Omišljina,
Ivan sin Omišljina,
Vladisav sin Dobrinje,
Radoje sin Bogute,
Radoje sin Divoja,
Stepan sin Vukice,
Pavlica sin Poradije,
Radosav sin Brajuša,
Radoje sin Brajuša,
Radovan sin Dobrila,
Ivko sin Dobrila,
Budeta sin Radina,
Radonja sin Stopca,
Branica sin Dorobnjaka,

domova 19,

Zimovište spomenutog Radosava, sina Brajuša je mjesto po imenu Biletići (576) u njemu zimiju [!].

neoženjeni

Radosav sin Pavlice,
Vukša sin Vladice,
Vukmir sin Radojina,
Radoje sin Bane,
Ivan sin Mariše,
Dušoje sin Vukoja,
Mašo sin Mišlje,
Dragiša sin Vlajića,
Radoje sin Stopice,

domova 9,

576. Danas istoimeno selo u općini Čitluk."

Ranije ubiciran Blizanac u Blizance nije dobar i zbog ovog. Ovi već po zapisu nemaju veze s vojvodom Vladimirom.

Ljubić, Babić, Vukoja, Bogut, Ivković, Brajković, Mašić, Vlajić,

Aličić 2008. Bilišiće/Bilešiće ubicira ovdje. Ova ubikacija isključuje mu tu iz 2008. i sumarnog deftera.
http://www.geonames.org/3261629/biletici.html (http://www.geonames.org/3261629/biletici.html)
Bilelići nisu.

Omaška 'zimiju' mješte 'zimuju'? Zimija je kršćanin (štićenik) prema libru Sidžil Mostarskog kadije (http://openlibrary.org/books/OL2256505M/Sidžil_mostarskog_kadije_1632-1634) (1632. — 1634. god.).
Naslov: Podbilo, Podbilje, Podbila
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 18:32:31 poslijepodne

Podbilo, Podbilje, Podbila … je u 15 stoljeću sjedište Imocke knežije.
Tko čeka — načeka se. Ovo ćemo detaljnije komentirat?
… neprekinuti nastavak … (Aličić, 1985: 87-88)

"Džemat Ivaniša, sina Ivana, pripada Imockom

Spomenuti,
Radovan sin Radomila,
Hoškadem sin Bastala?
Vukač sin Grgura,
Radonja sin Grgura,
Vladisav sin Ivana,
Vladun sin Prijana,

domova 7,

Stanuju u mjestu zvanom Podbilo. (571)


Selo Vinjani (578) pripada Imockom.

Vučihna sin Pavala,
Vladisav sin Ivana,
Radak sin Bratajina,

domova 3, ◊34a


Selo Gorica, (579) pripada Imockom.

Stepan sin Marka,
Radomir sin Kavaša,
Hrastić sin Kavaša,
Radan sin Milaka,
Martin sin Vlaha,
Gričko sin Novisila,

domova 6,


Selo Aksovići, (580) pripada Imockom.

Radmil sin Kojaka,
Vukić sin Srčka,
Vladoje sin Hlahola?,
Božidar sin Vukuše,
Petar sin Hrbaka.

domova 5,


Selo Lukavac, (581) pripada Imockom.

Ivan sin Šišine,
Vuk sin Stapca,
Maritin sin Vladka,

domova 3,


Selo Brzgula (582)

Radko sin Petra,
Milovan sin Smilje.
domova 2,


577. Danas selo Podbila u općini Posušje.
578. Danas istoimeno selo u općini Posušje.
579. Danas vjerovatno selo u općini Grude.
580. Nepoznato.
581. Nepoznato.
582. Nepoznato."
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: golozlo - 24 Veljača 2011, 18:52:37 poslijepodne
Jesu to katolici ili pravoslavci ljudi koje navodiš?! , ili jednostavno ništa ne piše po tom pitanju.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 19:29:32 poslijepodne
Knez Ivaniš sin Ivanov 1477. god. vjerojatno je naveo mnogo povjesnika kroz povijest na Nelipiće. Nisu li Nelipići u Cetini, ako uopće postoje. Ili uz Krku ja l' Zrmanju?
Ovaj knez stoluje u Podbiloj.
http://www.geonames.org/3193090/podbila.html (http://www.geonames.org/3193090/podbila.html)
Knezuje u Kneževićima
http://www.geonames.org/3283400/knezevici.html (http://www.geonames.org/3283400/knezevici.html)
Kneževina mu je opustjela, vjerojatno u vrijeme popisa nito nije ni bio u selima njegove kneževine, samo je on pregovarao o povratku na baštinu sa sandžak bezima i izgleda prilično točno iznio podatke o broju njegovih podanika koje je uspio uhvatit nakon opće bježanije i nagovorit na povratak nostalgični na baštine u nabrojanim selima.
Ništa u popisu ne ukazuje na Vlahe. Ni ljetovalište, ni zimovalište, naprotiv, u Nahiji Hercegovina u popisu ovo po načinu na koji su popisana sela jasno ukazuje na teritorijalno organiziranu kneževinu.

Formulacija 'pripada Imockom' u kontekstu defterskih 'pripada …' često pridonosi nesporazumima. Pridjevak 'pripada' najčešće se odnosi na pripadnost određenoj nahiji. Nerijetko se odnosi i na pripadnost određenoj utvrdi u smislu obrane te tvrđave i područja. Nikad nema veze s pripadnošću timaru nekog timarnika koji je posadnik određene tvrđave. Timari timarnika, koji su nejčešće posadnici određenih tvrđava, su redovito duboko u zaleđu te tvrđave. "Pripada (tvrđavi)" ne znači pripada timarima timarnika te tvrđave. Naravno, osim u slučaju kad su posadnici 'vojnuci' koji su u pravilu lokalne eškindžije kako piše Halim Inalčik (neki raniji upis) i koji stanuju u 'podgrađu' 'podkuli' i čuvaju tvrđavu.

Današnji troji Vinjani u to doba su jedni.
http://www.geonames.org/advanced-search.html?q=vinjani (http://www.geonames.org/advanced-search.html?q=vinjani)
Spremna na povratak je 1477. bila samo po jedna kuća u svakim, u prosjeku.
http://www.geonames.org/3187727/vinjani.html (http://www.geonames.org/3187727/vinjani.html)
http://www.geonames.org/3214667/donji-vinjani.html (http://www.geonames.org/3214667/donji-vinjani.html)
http://www.geonames.org/3282297/gornji-vinjani.html (http://www.geonames.org/3282297/gornji-vinjani.html)

Gorica ni 1477. ne može bez Stepana/Stipana. Aličić 1985. gdje god može u transliteraciji i prijevodu bira e umjesto i. U 'sumarnim defterima' 2008. češće čita i umjesto e.
Nu, blizu ima i drugih Goricah.
http://www.geonames.org/3287966/gorica.html (http://www.geonames.org/3287966/gorica.html)
I zbog slijeda popisa radi se o ovoj Gorici (Vinjani-Gorica-Sovići-Lukavac). Ipak se 6 kućanstava réšilo vratit. Ima li Kavaš ikakve veze sa Sokolom sa Čavaša iz gange? … / Pozdravlja te soko(l) sa Čavaša.
http://www.geonames.org/3200340/gorica.html (http://www.geonames.org/3200340/gorica.html)

Ni (Ak)sovići ne mogu bez Petra (i Pavla, vidi drugu priču na ovom forumu o crkvi svetog Abibasa i sv. Stpana goričkog). Aličić 2008. jasno ubicira Aksoviće iz niza Aksovići-Doljani-Slatina (Jablanica) u Soviće, 1985. mu se nije dalo ove ubicirat.
http://www.geonames.org/3190303/sovici.html (http://www.geonames.org/3190303/sovici.html)

Lukavac je 1477. bio selo za sebe. Tek kasnije se izgubio u Sovićima. Uz redoslijed popisa i o > a, a > o, zamjenu vokala u području, nedvojbeno se radi o Lukovcu-gradu.
http://www.geonames.org/3283977/lukovac.html (http://www.geonames.org/3283977/lukovac.html)
Koji je toliko jak bio da unatoč imotko-bekijskoj geomorfologiji ima svoje polje.
http://www.geonames.org/3284422/lukovacko-polje.html (http://www.geonames.org/3284422/lukovacko-polje.html)

Selo Brzgula ostaje neriješeno. Ranije smo ga smještali u Ružiće, Runoviće. Zmijavce …
Kad pogledam gornji slijed (Vinjani-Gorica-Sovići-Lukovac-) nameću se Vlašići koji su se utopili u današnje Soviće kao i Lukovac, i kojima je naziv čini se mlađi od 1477.
http://www.geonames.org/3283975/vlasici.html (http://www.geonames.org/3283975/vlasici.html)
Pri tom upada u oči, iako je popisivaču možda dodijalo ponavljat, da se samo kod ovog sela ne ponavlja 'pripada Imockom'.
http://www.geonames.org/advanced-search.html?q=brzgul&country=BA&featureClass=&continentCode=&fuzzy=0.6 (http://www.geonames.org/advanced-search.html?q=brzgul&country=BA&featureClass=&continentCode=&fuzzy=0.6)
Svi mjestopisi 'Brgule' su daleko, brgulja nije daleko od Imockog. Nadotegnuto je tvrdit da brgulja ima veze sa Svetigorom, a sve skupa s Br(z)gulom?
http://www.geonames.org/3283968/svetigora.html (http://www.geonames.org/3283968/svetigora.html)
Iako Svetigora nastavlja niz (Vinjani-Gorica-Sovići-Lukovac-Vlašići- Svetigora).

Je li cijela tadašnja Imocka knežija raspoređena uz sjeverni (nepoplavljeni) obod Imotsko-bekijskog polja i u njegovo zaleđe, ili Turci na drugu stranu nisu ni prelazili? Ostala im mornarica u Počitelju :)
Kneževina ovako izgleda prilično razvučeno, puno dulja neg šira, ako se ne uzmu u obzir 'erari', današnje katastarske općine tih sela.

Daklem, koji je Nelipić sudoban ovom defteru? Nijedan. Nikoji.
Citat:
Ivaniš Nelipčić je sudjelovao u građanskom ratu koji je izbio između Anžuvinaca i Luksemburgovaca, isprva podržavajući kralja Ladislava Napuljskog koji mu je darovao Skradin i Klis. Poslije je prešao na stranu kralja Žigmunda, zbog čega je izgubio Skradin, ali je zadržao Klis. Godine 1416. dobio je Omiš s Krajinom od svoje sestre Jelene. Umro je 1434. godine ne ostavivši muškog potomka.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Nelipi%C4%87i (http://hr.wikipedia.org/wiki/Nelipi%C4%87i)

Može li, osim zabunama starijih povjesničara, Podbila, Knez Ivaniš sin Ivanom imat neke veze s Nelipićima? Po ženskoj crti i vlasteli more bit. Ne mora.
Citat:
It's possible that Balša Hercegović was Jelena's son from her first marriage, but it's not clear yet.[6] Other than him, who could have been her child, Jelena had no other known children by either of her husbands.
http://en.wikipedia.org/wiki/Jelena_Nelip%C4%8Di%C4%87 (http://en.wikipedia.org/wiki/Jelena_Nelip%C4%8Di%C4%87)

Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 19:46:21 poslijepodne
Jesu to katolici ili pravoslavci ljudi koje navodiš?! , ili jednostavno ništa ne piše po tom pitanju.
Aličić u defterima 1985. i 2008. na nekoliko mjesta u fusnotama izravno govori da pravoslavlja u to doba na područjima popisa (1468./9. i 1477. u Bosni (vilajet Kral) i Hercegovini (Vilajet Hersek)) nema. Samo katolici i krstjani. Za Vilajete Kovačevića Zemlja i Pavlovića Zemlja moram pogledat. I meni je čudna takva tvrdnja kad se uzme u obzir npr. Nahija Mileševa i naveden manastir, ako se dobro sjećam, u Vilajetu Hersek.
Razumjet ćeš ako me to u ovom momentu savršeno ne zanima.
U, meni poznatim, defterima je samo uz krstjane uvijek izričito zapisano - 'krstjani'.
Uz muslimane i 'nove muslimane' također redovito stoji napomena i u okviru istog sela/mjesta su posebno popisani, najčešće imaju određene poreske olakšice.
Ako i kad spominje kršćane, Aličić redovito piše 'hrišćani' što njemu ne znači 'pravoslavci' već kršćani uopće. U samom tekstu deftera, u prijevodu deftera je tako. Ne rabi termin katolici, ni termin pravoslavci, samo 'hrišćani' - kršćani, često i 'nevjernik', 'nevjernici'. U fusnotama se zna razmahat, pogotovo 2008., možda i zbog nakladnika te knjige iz 2008.
Dosad navedeno u mojim upisima su izravni citati bez ikakva mog kraćenja. Sve izvan doslovnog citata unutar citata je u uglatim zagradama, ovakvim [].
Pošto Aličić u ovoj knjizi (1985.) ne koristi ni obične zagrade, i njih koristim za obilježavanje fusnota npr. (567) u tekstu. Subscript u html-u, BBcode-u  mi je overkill za forum.
Ionako se formatiranje fusnote superskriptom ne može upotrebljivo kopirat, a BBcode i html anchor je u roku koji ovaj forum ostavlja za izmjene (uređivanje, editiranje) već unesene poruke gotovo nemoguće napraviti.
Za anchor link mi treba URL već unesenog upisa, da bi se mogle povezati fusnote s referencama, a njihovo 'kodiranje' za 'pimplovanje' gore-dolje s fusnote na njenu referencu i obratno traži vremena. I živaca. Osim toga superskript remeti prored teksta na webu, a ako se smanji font superskripta, onda ga je teško precizno 'ubost' mišom za skok s fusnote na referencu i obratno.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: golozlo - 24 Veljača 2011, 20:23:41 poslijepodne
Ček' malo?! , nije mi baš najjasnije!

Jel se u tom spisu baš doslovno kaže "katolik"?! , ovo pitam jer koliko mi se čini da sami bosanski katolici tada sebe nisu nazivali katolicima već jednostavno krstjanima!

Izgleda da je nazivlje po konfesijama poprilično šaralo tamo-vamo i nije baš najjasnije šta nekad nekad neko nazivlje znači i koga označava!

Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 20:35:37 poslijepodne
Ček' malo?! , nije mi baš najjasnije!
Jel se u tom spisu baš doslovno kaže "katolik"?! , ovo pitam jer koliko mi se čini da sami bosanski katolici tada sebe nisu nazivali katolicima već jednostavno krstjanima!
Izgleda da je nazivlje po konfesijama poprilično šaralo tamo-vamo i nije baš najjasnije šta nekad nekad neko nazivlje znači i koga označava!
Vidim da mi ne vjeruješ. Aličića možeš dobavit preko Orijentalnog instituta u Sarajevu.
http://www.ois.unsa.ba/ (http://www.ois.unsa.ba/)
Oće čovik razgovarat. Sumnjam da bi tebe otrpio ako se razmašeš ko na ovom forumu.
Na istom institutu možeš dobit knjiški uvezane dvostrane fotokopije svih knjiga koje su izdali (a rasprodali) po razumnoj i povoljnoj cijeni. Ako pristojno, lijepo i vješto zatražiš.
Popis referentnog gradiva ti je ovdje:
http://www.ois.unsa.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=44&Itemid=47 (http://www.ois.unsa.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=44&Itemid=47)
Nabavi i čitaj. Traži i prebroji krstjane, katolike, pravoslavce … Jehovine svjedoke …
Otvori temu i priopći nam rezultate brojanja na ovom forumu na posebnoj temi, bi će mi drago. Referenciraj svaku pojavnicu termina na stranicu knjige gdje se spominje, za lijene čitače napomeni i redak u kojem se spominje …
U ovom momentu meni je to totalno offtopic. Capisci?
Uzput. Na nekoj drugoj temi, ovdje je offtopic, dokazuj i dokaži ako možeš da su katolici sami sebe nazivali krstjanima.
Nazivlje po konfesijama u predmetnim defterima je nedvojbeno jasno. To što se tebi ta činjenica ne sviđa, to je ovdje offtopic, nije predmet ove teme. Nađi pogodnu otvorenu temu, ili otvori novu na kojoj će se to razložit. Aličić time ne manipulira u fusnotama. U knjizi iz 2008. nešto ishitreno govori o Vlasima na nekim područjima i to (nerado) komentiram. To vlaško pitanje nije riješio ni 1985. iako je Halim Inalčik (Inaldžik) o tome prije njega u izdanju iste kuće (Orijentalni institut) jasno govorio — zašto neki nevlasi plaćaju filuriju-porez kao Vlasi.
Ova tema je već dovoljno nepregledna.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: golozlo - 24 Veljača 2011, 21:10:35 poslijepodne
Verujem ti nemam razloga da ne , samo sam te priupitao jer iz drugih izvora je drugačije!

A uostalom zabole me , nije mi ništa o glavu i da se brinem baš zašto nema pravoslavaca u tefterima !

Ja sam samo hteo reći da postoji "Nauk krstajanski" , i da Kašić katolički narod naziva krstjanima a pravoslavce rascijanima , i ima toga još....

Uglavnom možeš nastaviti , neću te uznemiravatti jer vidim da se opasno živciraš gledajući na moje upise kao provokaciju!

Samo napred!
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 21:15:47 poslijepodne
Verujem ti nemam razloga da ne , samo sam te priupitao jer iz drugih izvora je drugačije!
A uostalom zabole me , nije mi ništa o glavu i da se brinem baš zašto nema pravoslavaca u tefterima !
Ja sam samo hteo reći da postoji "Nauk krstajanski" , i da Kašić katolički narod naziva krstjanima a pravoslavce rascijanima , i ima toga još....
Uglavnom možeš nastaviti , neću te uznemiravatti jer vidim da se opasno živciraš gledajući na moje upise kao provokaciju!
Samo napred!
Miješati terminologiju i grafiju Bartola Kašića (ako o njem govoriš) i terminologiju turskih popisa - deftera, je miješati babe i žabe, kruške i jabuke …
AFAIK, Kašić se nije zamarao 'crkvom bosanskom' ni krstjanima u smislu (i)relevantne literature o 'bosanskoj herezi'. Ne radi se ni o bliskoj terminologiji, ni semantici.
Otvori novu temu (ili nađi pogodnu već otvorenu) i to dokazuj.
Ili se praviš da ne razumiješ Kašićevu (orto)grafiju (tj = ć), tematiku, terminologiju?
Žao mi je, ali ne mogu vjerovat da si toliko neobaviješten o Kašiću, koji, ponavljam, ovdje nije tema.
Imaš svoga fitju i baktji se sos fitju. Śoitj.
Nadji pogodnu temu, otvori novu, pali, vozi …
Ovdje si, na ovoj temi, s tim upadicama, vidiš, koo
http://www.youtube.com/results?search_query=The+Annoying+Orange&aq=f (http://www.youtube.com/results?search_query=The+Annoying+Orange&aq=f)
Naslov: Kozica, Igrane
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 22:19:04 poslijepodne
… neprekinuti nastavak … (Aličić, 1985: 88)

"Džemat Milosava, sina Sladića

Dio sela Podci (583)

Mirovac njegov brat,
Radič sin Slađa,
Vukosav sin Vitana,

domova 4 sa vođom džemata,


Selo Igre, (584) pripada Primorju

Radko sin Dobruša,
Vladisav sin Cvetka,
Niko sin Radoja,
Radilja sin Radivca,
Rađanja sin Jurca,
Ivaš sin Milosava,
Radojko sin Ivana,
Radonja sin Ivana,
Radoje sin Vukoja,
Radašin sin Ruže,

domova 10,


Selo Kozica, (585) pripada spomenutom

Grgur sin Visana,
Radoje sin Vriduba,
Radavac sin Radivoja,
Radan sin Bogute,
Jakova sin Radilca,

domova 5,


583. Nepoznato.
584. Moguće je da je današnje selo Igrane u općini Makarska.
585. Danas istoimeno selo u općini Vrgorac."

Još jedan teritorijalno organizirana kneževina, ili (vjerojatnije) njen dio koji se predao Turcima.

Kneževina ima granicu posred Podaca. Tu je možda, pogledat ćemo kasnije Ivana Kačića i njegovu kneževinu, sudobna granica Nahije Hercegovine i Humske Zemlje, vjerojatno nakon podjele utjecajnih zona Kosača&sinovi.

Podci - Podaca
http://www.geonames.org/3193095/podaca.html (http://www.geonames.org/3193095/podaca.html)
Zaostrog i Drvenik se izgleda još nisu predali, ili su u drugoj knežiji i Zemlji.
Bilježim Lapčanj, Lapčanj za kasnije i njegove različite ubikacije (Zaostrog, Živogošće, Gradac …).

A što ako Podci nisu Podaca?
Nit su Igre Igrane, već Igrište.
http://www.geonames.org/3283353/igriste.html (http://www.geonames.org/3283353/igriste.html)
A knez stoluje u Zabiokovlju u Knezovićima
http://www.geonames.org/3280876/knezovici.html (http://www.geonames.org/3280876/knezovici.html)
Igre su ipak Igrane, (samo) za njih piše 'pripada Primorju'.
http://www.geonames.org/3199158/igrane.html (http://www.geonames.org/3199158/igrane.html)
A Gornje Igrane i odgovarajuća nepostojeća/neimenovana 'Gornja Podaca' koja nisu u Primorju ili bar njihov 'gornji' neprimorski dio?
http://www.geonames.org/3200126/gornje-igrane.html (http://www.geonames.org/3200126/gornje-igrane.html)
Podci nisu Pošta prije uspostave poštanskog prometa.
http://www.geonames.org/3280091/posta.html (http://www.geonames.org/3280091/posta.html)
Poljica Kozička mi najviše liče na dio Pod(a)ca za koje nije naglašeno 'pripada Primorju'.
http://www.geonames.org/3192780/poljica-kozicka.html (http://www.geonames.org/3192780/poljica-kozicka.html)
Dio? Granica? S vojvodom Vladimirom može bit. Podace/Podaca izgledaju previše eksteritorijalno.

Kozica. 'Pripada spomenutom'? Knezu? Primorju?
http://www.geonames.org/3302284/kozica.html (http://www.geonames.org/3302284/kozica.html)

Uzputica. Hržište za zagubljenu raž (zimicu).
http://www.geonames.org/3283547/hrziste.html (http://www.geonames.org/3283547/hrziste.html)
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Zavelim - 24 Veljača 2011, 22:43:28 poslijepodne
Citat:
Je li cijela tadašnja Imocka knežija raspoređena uz sjeverni (nepoplavljeni) obod Imotsko-bekijskog polja i u njegovo zaleđe, ili Turci na drugu stranu nisu ni prelazili? Ostala im mornarica u Počitelju
Kneževina ovako izgleda prilično razvučeno, puno dulja neg šira, ako se ne uzmu u obzir 'erari', današnje katastarske općine tih sela.

Ovo me podsića na kraj rata s Turcima. Najprije su Turci u Morejskom ratu oko 1699. izgubili jugozapadnu stranu polja (Poljica, Podbablje) tako da na crkvi Svetog Luke stoji godina obnove same crkve 1705., a druga strana polja je oslobođena tek 1717.
Naslov: Dobromirac
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 22:51:18 poslijepodne
… neprekinuti nastavak … (Aličić, 1985: 89)

"Džemat Dobromirac, Vukić, sin Stepana

Toman sin Belovca,
Ivaš sin Juraja,
Radonja sin Radosava,
Obrinac sin Ostoje,
Mihail sin Ostoje,
Radibrad sin Radaka,
Dževan sin Mileta, ◊34b
Juraj sin Radaka,
Oguta njegov brat,
Radivac sin Radojka,
Božidar sin Radojka,
Obrad sin Stepana,
Ivan sin Bogdana,
Pribić sin Stepana,
Dragić sin Tomaša,
Šari sin Radonje,
Juraj sin Stepana,
Radovac sin Nenade,
Dragiša sin Marka,
Radisav sin Mariše,
Đuran sin Bogute,
Bratan sin Škabe?,
Radivoj sin Vladića,
Radonja sin Radovca,
Vukić sin Stepana,
spomenuti.

domova 27 sa vođom džemata,

Zimuju u mjestu zvanom Hraška Gora, (586) a ljetuju u mjestu zvanom Lukavac. (587)

neoženjeni

Božidar sin Đivana,
Radosav sin Mihaila,
Stepan sin Radonje,

domova 3,


586. Danas istoimeno selo sjeverno od Mostara.
587. Vjerovatno danas selo u podnožju Bjelašnice."

586 Raška Gora
http://www.geonames.org/3191942/raska-gora.html (http://www.geonames.org/3191942/raska-gora.html)
i 584 Lukavac su daleko.
http://www.geonames.org/3196057/lukavac.html (http://www.geonames.org/3196057/lukavac.html)

Bi će je Hraška Gora današnja Raška Strana na Bjelašnici, ako je Lukavac ovaj na slijedećem linku. Sovićki Lukavac je nelogičan za ljetovanje u izdigu, ako mostarska Raška Gora i nije za zimovanje, iako je prije za ljetovanje u izdig-sustavu.
http://www.geonames.org/3267155/raska-strana.html (http://www.geonames.org/3267155/raska-strana.html)


Slijedeći džemat u popisu — Doglod, odvlači nas izgleda definitivno od Primorja k Sarajevu. Naslov — Nahija Hercegovina, a Doglodi u sred današnje Saray-Bosne, Ustibosne, Us-ti-bosne, Vrhbosne.
Doglodi
http://www.geonames.org/3201883/doglodi.html (http://www.geonames.org/3201883/doglodi.html)

Ovdje je ubikacija možda malo u sukobu s fusnotama o ubikaciji iz knjige 2008. po kojoj bi bliska desna obala Neretve u okolici trebala bit u vilajetu Kral, a mi smo u popisu pri kraju carskih hasova u Nahiji Hercegovina (ima još jedan).

Ovaj Dobromirac iz ovog upisa možda nema veze s Bjelašnicom.
Dobromiri
http://www.geonames.org/3270605/dobromiri.html (http://www.geonames.org/3270605/dobromiri.html)

Završit ću unos Nahije Hercegovina u carskom hasu do kraja. Kad se već dovde došlo.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Zavelim - 24 Veljača 2011, 23:22:46 poslijepodne
Ovo me podsića na kraj rata s Turcima. Najprije su Turci u Morejskom ratu oko 1699. izgubili jugozapadnu stranu polja (Poljica, Podbablje) tako da na crkvi Svetog Luke stoji godina obnove same crkve 1705., a druga strana polja je oslobođena tek 1717.

Na krivi trag me navela godina na crkvi. Glibota veli da je granica ipak išla posrid Zagvozda.

http://zagvozd.jimdo.com/povijesne-prilike/zanimljivosti-iz-pro%C5%A1losti-zagvozda/ (http://zagvozd.jimdo.com/povijesne-prilike/zanimljivosti-iz-pro%C5%A1losti-zagvozda/)
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 23:31:04 poslijepodne
… neprekinuti nastavak … (Aličić, 1985: 89)

"Džemat Ivana, sina Dogloda

Ivan sin spomenutog,
Milan sin Dogloda,
Bogdan njegov brat,
Vukmir sin Vukašina,
Radoje sin Vukše,
Vukić sin Vukašina,
Uglješa sin Petra,
Radosav sin Petra,
Grgur sin Ostoje,
Radoje sin Vukića,

domova ll,

Zimuju u mjestu zvanom Silovišta, (588) a ljetuju u mjestu zvanom Ljubišna. (589)

neoženjeni

Maroje sin Milana,
Marko sin Milana,
Tomaš sin Radoja,
Vladimir sin Vukića,
Vladimir sin Grgura.

domova 5,

588. Nepoznato.
589. Ne vjerujem da se radi o dašnjem naselju Ljubuški.


[slijedi]

Nahija Humska Zemlja (Hum)

Džemat Vukića Krmpotića"

589 Ljubišna
fuzzy search ne daje u BiH ništa slično
Ljubišnja?
http://www.geonames.org/3196361/ljubisnja.html (http://www.geonames.org/3196361/ljubisnja.html)

Silovišta mi liče na neka Šilovišća.
U đetića ni to bilo nakvo Sijelo - Počivala obližnja?
http://www.geonames.org/3299866/pocivala.html (http://www.geonames.org/3299866/pocivala.html)
Šiljevica ne liči na zimovalište (1543 mnm)
http://www.geonames.org/3299567/siljevica.html (http://www.geonames.org/3299567/siljevica.html)

Sve je u neskladu s očuvanim imenom Doglod
http://www.geonames.org/3201883/doglodi.html (http://www.geonames.org/3201883/doglodi.html)

Silovište, Šilježe, Šiljevište, Plandište? Oko Dogloda
http://www.geonames.org/3295464/plandiste.html (http://www.geonames.org/3295464/plandiste.html)
Šiljak?
http://www.geonames.org/3295620/siljak.html (http://www.geonames.org/3295620/siljak.html)
Ljubina?
http://www.geonames.org/3344767/ljubina.html (http://www.geonames.org/3344767/ljubina.html)
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 24 Veljača 2011, 23:34:39 poslijepodne
Na krivi trag me navela godina na crkvi. Glibota veli da je granica ipak išla posrid Zagvozda.
Uspostavljanje granice, nakon potpisivanja mira, kao i provale i upadi s obje strane … To je u to doba trajalo.
Crkva se za nekog zatišja i odmaknutosti Turaka i/ili popustljivosti mogla obnovit.

Nama suvremeno se baratalo pojmovima 'Dayton + 90 dana', 'Dayton + 120' etc.
Dayton + 15 godina.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Zavelim - 24 Veljača 2011, 23:39:41 poslijepodne
Po svoj prilici je tako, evo fra Vjeko Vrčić kaže da je čak 1686. Krivodol i Poljica pridana franjevcima u ruke.

Turci su doživjeli poraz kod Beča. To je dalo povoda našim Krajišnicima da udare na imotske Turke. God. 1686. istjerali su ih iz Poljica i Krivodola. Malo prije oslobodeni su Sinj i Zadvarje. Mletački providur za Dalmaciju i Albaniju Valier, bojeći se osvete nad kršćanima, koji su ostali iza leda njihovih granica, zamolio je imotske franjevce da izvedu kršćanski narod pod okrilje Principovo. Tom prigodom je predao 15. veljače 1686. Poljica i Krivodol brizi franjevaca.

http://podbablje.hr/portal/vjera/upa-poljica/329-poljica-fra-vjeko-vri (http://podbablje.hr/portal/vjera/upa-poljica/329-poljica-fra-vjeko-vri)
Naslov: Krmpotić, Čučul, Stranputić
Autor: glonga - 25 Veljača 2011, 01:01:53 prijepodne
… neprekinuti nastavak … (Aličić, 1985: 89-90)

"Nahija Humska Zemlja (Hum)

Džemat Vukića Krmpotića

Spomenuti,
Petrij sin Miomana,
Vukas sin Milivoja,
Milun sin Mukice,
Radoje sin Čučula,
Milašin sin Čučula,
Vladisav sin Krmpotića,
Pava sin Milića,
Vučihna sin Stranputića,
Petri sin Dobromana,
Vukas sin Danče,

domova ll,

Mjesta po imenu Ledinac, (590) Veselivštak, (591) Buhovo i Borajna (592) ranije je Sinan-beg dao nevjernicima: Vukiću, Radosavu i Vučihni i džematima koji njima pripadaju, kao zimovište. Od ranije su to bile njihove baštine pa su ponovo došli pod tim uslovom.


590. Južno od Gruda, potes, Bekijsko Polje.
591. Nepoznato.
592. Istoimeno selo u općini Grude."


Čučul, Žužul i Stranputić, Kažiput?

Braća Hercegovići se nisu razmrginjila u ovoj zoni. Vojvoda Vladimir (raniji upis, Nahija Hecegovina) je ranije pregovarao s Hamza-begom i Sinan-begom i dobio Ledinac i Buhovo.
Po defterskom upisu Vukić je tu tek nakon što je Sinan otišao s mjesta sandžakbega.

"Kada je spomenuti Vladimir vojvoda na datu riječ i na vjeru došao, Hamza beg mu je dao baštine na mezrama Dobro selo (563) i Buhovo (564) u okolici tvrđave Ljubuški, (565) baštine na mezri Mokro u okolici Mostara, baštine na mezri Ledinac (566) u okolici tvrđave Imotski (561) i na mezrama Kongora, (568) Humljani (569) i Čraštani i dvije mezre, Šal, (570) i Turjak koje obje predstavljaju čifluke kao i trećinu dva mlina pod imenom Poda u sinoru sela Knežpolje. (511) Sinan beg mu je također dao tapiju na zemlju zvanu Rakit s tim da se u carskoj zemlji nastani i u njoj boravi i da nastani na spomenute zemlje one koji ih obrađuju i nevjernike koji su s njim stigli i da daje navedene zemlje osobama koliko god ih od sada dođe sa strane. Ponovo je tako određeno i utvrđeno u defteru."

Veselivštak je zagubljen ili nerazrješiv. Nit je Rasno, nit je Lipno, nit je Zovak. Vesela Vrba, Vesela Iva, Veseli Ivik, Tinov Žarki Ilinštak, Iličići u Ružićima. Donji Hamzići? Može bit ima vrba, a ime je novije od popisa 1477.
Vesela Straža, 'Veseli Manjak'.

Po slijedu popisa (Ledinac-Veselivštak-Buhovo-Borajna) je negdje 'između' Ledinca i Buhova. Dužice? Turčinovići su isto novije ime, ne liče mi na predtursko.
Višnjica, Zelenikovac

Ovi nisu Vlasi jer su im to 'ranije baštine'.

Vojvoda Vladimir ima tapiju i na zemlju Rakit.
U Rakitnu (Sutini), postoji Iva. Je li to ta Vesela Iva?
http://www.geonames.org/3289636/iva.html (http://www.geonames.org/3289636/iva.html)

Vrpolje je u Nahiji Drežnica ma koliko se sporili o tome.
http://www.geonames.org/3187157/vrpolje.html (http://www.geonames.org/3187157/vrpolje.html)
Sokolari. (Obližnji: Jastreb, Orovac, Kopilica (Kobac), Kljun … kompletna dresura sokola nije se mogla završit samo u kanjonu Drežnice)

Ledinac
http://www.geonames.org/3288233/ledinac.html (http://www.geonames.org/3288233/ledinac.html)
Buhovo
http://www.geonames.org/3203096/buhovo.html (http://www.geonames.org/3203096/buhovo.html)
Uzputica. Silovišta > Šilišta?
http://www.geonames.org/3291720/silista.html (http://www.geonames.org/3291720/silista.html)
Borajna
http://www.geonames.org/3203735/borajna.html (http://www.geonames.org/3203735/borajna.html)
Rasno
http://www.geonames.org/3191934/rasno.html (http://www.geonames.org/3191934/rasno.html)
Iličići
http://www.geonames.org/3213127/ilicici.html (http://www.geonames.org/3213127/ilicici.html)
Lipno
http://www.geonames.org/3196513/lipno.html (http://www.geonames.org/3196513/lipno.html)
Zovak
http://www.geonames.org/3288750/zovak.html (http://www.geonames.org/3288750/zovak.html)
Zelenikovac
http://www.geonames.org/3288224/zelenikovac.html (http://www.geonames.org/3288224/zelenikovac.html)
Višnjica
http://www.geonames.org/3288219/visnica.html (http://www.geonames.org/3288219/visnica.html)
Turčinovići
http://www.geonames.org/3188630/turcinovici.html (http://www.geonames.org/3188630/turcinovici.html)
Donji Hamzići
http://www.geonames.org/3292243/donji-hamzici.html (http://www.geonames.org/3292243/donji-hamzici.html)

Vlaštak? Najsličnije. Još ako je nekad bi malo veseo. Veseli Vlaštak.
http://www.geonames.org/3291728/vlastak.html (http://www.geonames.org/3291728/vlastak.html)
Koji opet ima veze s Vlašanima i zemljom Rakit.
http://www.geonames.org/3289765/gornji-vlasani.html (http://www.geonames.org/3289765/gornji-vlasani.html)
http://www.geonames.org/3289720/donji-vlasani.html (http://www.geonames.org/3289720/donji-vlasani.html)
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Zavelim - 25 Veljača 2011, 08:59:51 prijepodne
U ovom zadnjem džematu najzanimljivije mi je to da su prisutna najmanje tri prava prezimena (Krmpotić, Čučulo(ović)/Žužul(ović), Milić), a i ovo Dobroman i Mioman mi poteže na prezimena tipa Radman. U drugim džematima se zna dogoditi, ali je puno riđe kako Turci nisu pisali prezimena nego imena oca. No očito se nekad i kakvo takvo prezime moglo zalomiti (Ivan sin Kačića).

Glonga kako ti tu razdvajaš vlahe od nevlaha? Oni koji lituju i zimuju i oni koji nisu? Oni koji daju vojnuke i oni koji nisu? Oni koji plaćaju filuriju i oni koji nisu? Oni koji imaju kneza i oni koji nemaju?

Šta bi u ovim popisima točno bili džemati? Skupine povezanih ljudi (recimo katuni, plemena, rodijaci..) koji stalno lutaju zajedno i kad se maknu s orginalnog teritorija ili slučajno skupljeni ljudi na nekom prostoru, budućem selu koji su se tu odlučili skrasiti?
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 25 Veljača 2011, 10:12:14 prijepodne

Ako pozorno pročitaš popis za Nahiju Hercegovina i (ovdje još do kraja neobjavljenu) Nahiju Humska Zemlja vidjet ćeš da tu nema Vlaha, ni etničkih, ni po načinu života.
Glavni vojvoda za Hercegovinu je Vladimir. Poveži s Kreševskom poveljom. Možemo tražit druge izvore i vremensku ljestvicu sudobnih događaja i likova. Čini se da je Vladimir od Radivojevića-Vlatkovića-Jurjevića i da je u sukobu interesa i prava s vojvodom Dadojem koji je po ovom popisu 1477. vojvoda Humske Zemlje. Spore se oko područja koja je Hrvatinićevom (Bosna) rodijaku oteo Sandalj (Hum, Hercegovina) još prije Kreševske povelje. Ili relativno bliskom području. Pogledaj mjestopise u Kreševskoj povelji. Položaj utvrde Proložac i utvrde Imotski i nasljednu zonu interesa Hrvatinića (pa Jurjevića-Vlatkovića-Radivojevića) te na drugoj strani Hranića (kasnije Kosača). Ne sjećam se da povjesničari precizno navode izvore iz koji je pouzdano jasno da je i u vrijeme ovog popisa Kosača držao područje i Imotskog, i Posušja, i Duvna, i Livna.
Svi lokalni knezovi su u hijerarhiji (1477.) ovih dvojice vojvoda, Vladimira (Vlatkovića) i Dadoja (Kosačića?).
Popisivač po inerciji za niz knezova piše 'ljetuju i zimuju s vojvodom Vladimirom'. Kad pogledaš zapis za vojvodu Vladimira jasno je da tu nema zimovališta i ljetovališta.
U vrijeme ova dva popisa prostor koji nas zanima pa i širi prostor je poprilično pust. U tu svrhu bi bilo zgodno nadostavit one započete Google Earth .kml datoteke, da se ima jasniji pregled.
Ovako je nepregledno. Barem meni.
U općoj pustoši upada u oči prilično drugačiji raspored naseljenosti od današnjeg. Južni obod Imotsko-bekijskog polja je pust. Ne mogu stat u trag Posušju, Grudama, selima u imotskom podgrađu (Proložac, Glavina …), Duvanjskom Polju … Roškom Polju …
Mislim da je područje pusto u duljem vremeskom periodu (čitava druga polovica 15. stoljeća i dio prve) i da ni popisivač ni sandžakbeg ni njegovi ljudi nisu područje uopće obišli u vrijeme popisa. Čini se da je Vladimiru i Dadoju dodijalo u izbjeglištvu i turskim provalama i njihovim protuprovalama skupa s Ugarima i da su se odlučili vratit na stare baštine i prihvatit tursko vazalstvo pa su u popis ušli po 'zapisnicima' s pregovora sa sandžakbegom, a na temelju fermana kojeg spominje Inaldžik.
U popisu je i tvrđava Počitelj. Detaljno. S prihodom od plovidbe od Počitelja do mora. Nešto mi iz sjećanja govori da je u godinama ovih popisa preotimana više puta. I to treba pogledat.
Čini se široko, ali treba vidjet i kronologiju bitaka oko Jajca i Ključa, hrvatsko-ugarske postave niz Vrbas, ne sjećam se iz sumarnih deftera ničeg zapadnijeg od Travnika.
Treba imat u vidu mogućnost da ni posade tvrđava u vrijeme popisa nisu fizički u tim tvrđavama, da je u popisu samo njihov ratni raspored koji još nije realiziran. I timari su im samo obećanje ili češće predujam jer su timari posadnika najčešće u dubokom zaleđu daleko od ratnih pustošenja pa prema tomu mogu dat prilično pouzdan prihod.
I danas se IZM i outpost formira na papiru, a tek onda na terenu, i vremenski razmak od plana do operacije zna bit i u današnje vrijeme popriličan.
Ne znači da su oni koji su popisani doista fizički bili na lokacijama koje se spominju u popisu. Barem u vrijeme popisa. Radi se o poreznom popisu pa 'filurija' i Vlaški porezni zakon koji se primjenjuje na ove rubne vojvode i njihove knezove ima i tehničko-pravne i objektivne razloge — porezni popisivač nije mogao ni doć na te lokacije i popisat katastarski prihod na zemljištu. Stvar vazalske nagodbe s novim gazdama na terenu čiju su vlast spremni priznati i prihvatiti.
Ne će me bit par dana tu. Zgusnulo se vrime. Pritisle obveze iz stvarnog života. Nadam se da ću kasnije dovršit unos podataka za Humsku Zemlju u upise na ovu temu. Iz nastavka u kojem u naslovu Nahija Humska Zemlja slijedi džemat 'Radopolje' vidi se slijedeće: 63 domova plaća 50 čistih (čuj čistih) dukata odsjekom. Mislim da se radi o Radobilji, kasnijoj Nahiji Fragustin i da fra(Au)Gustin ima najmanje 13 dukata popusta u odnosu na Vlaški zakon. Ponavljam — nagodba vazala s novim gazdom. Dadoje se prostro do Omiša (najzapadnija mu je Rogoznica, (Lokva Rogoznica) ako se dobro sjećam). Dadoje kontrolira i Vrgorac, tamo je fra Vjeko bio na župi, pa može nać mjesta koja nema na Google Earth. Jedna od najstarijih župnih poznatih matica pokriva to područje (Vina-Otrić-Zahodi …). Ove Zahode geonames.org ne zna, a meni su u sjećanju iz te najstarije župne matice u okolici.
Pogledaj one .kml datoteke. Mislim da vrijedi truda složit ove defterske podatke u Google Earth. Sve. Pomalo.
Zbrkan upis?
Priša.

E, da. Defter, porezni popis još ne znači da su, barem u prvim defterima i u rubnim područjima carevine, porezni obveznici doista i bili fizički tu i plaćali porez/danak. Popis je dokument o utvrđivanju porezne osnovice i razrez poreza. Neki se i dan danas hvale u modernim poreznim sustavima kako se mogu povoljno nagodit s poreznicima.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 25 Veljača 2011, 19:56:04 poslijepodne
Nahiju Hercegovina

Find / (Ctrl+F) / grep : "Nahij? Hercegovina"
Replace with: "Nahij? Mostar"

Na cijeloj temi.
Naslov: Radopolje - Radobilja
Autor: glonga - 25 Veljača 2011, 20:08:37 poslijepodne
… neprekinuti nastavak … (Aličić, 1985: 90)

"Džemat Radopolje ◊35a

Radoš sin Vuka,
Matija njegov brat,
Nenada sin Stepana,
Matijaš sin Jelavca,
Šimun sin Pavlana,
Ivaniš sin Marina,
Ostoja sin Vukića,
Matija sin Jake,
Stepan sin Radana,
Ivan sin Ostoje,
Uglje sin Vuka,
Ivaniš sin Vukića,
Stepan sin Andrijaša,
Ivan sin Radiča,
Ivan sin Strze,
Vuk sin Hrvajina,
Hrva sin Strze,
Pavko sin Strze,
Ivaniš sin Strze,
Mihač sin Grgura,
Ivan sin Grujaka,
Juraj sin Grujaka,
Tomaš sin Belave,
Radonja sin Miloja,
Radonja sin Pahlaca,
Mile sin Radojka,
Radoš sin Radosala,
Petar sin Bratoja,
Jurko sin Marina,
Vladko sin Vuče,
Vukas sin Jurka,
Stepan sin Bojaka,
Radoje sin Vladoja,
Tomaš sin Bulada,
Radovan sin Radmana,
Ivan sin Radovca,
Jako sin Radovca,
Radoje sin Ivana,
Radosav sin Radoča,
Radosav sin Bogića,
Radiša sin Dragomana,
Ivaniš sin Pomana,
Mrdiša sin Raduna,
Cvetiša sin Braiše,
Radivoj sin Stapca,
Radibrad sin Mare,
Brajan sin Milata,
Radavac sin Boge,
Juraj sin Pribisava,
Ostoja sin Pribisava,
Radosav sin Pribisava,
Juraj sin Bodilje,
Dragiša sin Smoljana,
Vukić sin Vladoja,
Matija sin Draška,
Juraj sin Smoljana,
Milko sin Belice,
Radin sin Novaka,
Ivan sin Vladoja,
Tomaš sin Vladka,
Radovan sin Vitosava,
Vladisav sin Radilje,
Radosav sin Pavla,

domova 63,

Plaćaju odsjekom u čistim franačkiim dukatima, 50 dukata."
Naslov: Vojvoda Dadoje
Autor: glonga - 25 Veljača 2011, 21:14:47 poslijepodne
… neprekinuti nastavak … (Aličić, 1985: 91-94)

"Džemat Dadoja vojvode, pripada Primorju


Selo Drvenik (593)

Radoje sin Điroja,
Ivan sin Novaka,
Radoje sm Bulade,
Juraj sin Jane,
Radojko sin Kirila,
Radivoj sin Gojuna,
Cvetan sin Vukoja.

domova 7,

Kada je došao na vjeru i uz obećanje i sigurnost, ranije spomenuti vojvoda Dadoj, ove zemlje su date s tim da ko god bude došao na ove zemlje neka se tu nastani.
Te zemlje su slijedeće: Dobrobičde, Kućna zemlja, Polog, (594) Hraštani, (595 ) Knežpolje, Ošast, Tušići, Čapljina, (596) Knežpolje, Gorica, Grdići, Jasenica, (597) Zvirići, (598) Jezerčani, Otubići, Biočani, Vilejanci, Tihaljina, (599) Humčani, (600) Zahodi, Otrić, (601) Zaostrog, (602) Ćilina i vinograd zvani Stapno polje. Sva mjesta što su spomenuta od davnina su bila baština spomenutog vojvode Dadoja pa je ponovo tako ugovoreno i on je došao. Na osnovu toga je odlučeno, i na njega su upisane, tako da ih uživa on sa džematima koji su s njim došli i onima koji će ubuduće doći.


Selo Labčani (603)

Radoje sin Tvrdula,
Grban sin Pribka,
Radko sin Barića.

domova 3, ◊34b


Dio sela Doljanci, (604) pripada Primorju

Radonja sin Radojka,
Radoje sin Vukajina,
Grubko sin Milorada,
Vukač sin Vukoja,
Budisav sin Vukajina,
Radosav sin Dabiživa,

domova 6,


Dio sela Makar, (605) Polažde (606) i Grpčanići (607)

Cvetoje sin Radoča,
Žaran sin Kovača,
Mataj sin Petra,
Martin sin Stepana,
Tomas sin Radoča,
Vukosav sin Perovca,
Juraj sin Perovca,
Vukša sin Radojina,
Ivan sin Radojka,
Radosav sin Radivoja,
Vukas sin Pribića,
Radonja sin Radića,
Radivoj sin Pribila,
Radoje sin Vrkoja,
Radivoj sin Radonje,
Vukas sin Cvetka,
Milorad sin Radoča,

domova 17,

Ranije je sandžakbeg sandžaka Hercegove zemlje Sinan-beg dao nevjernicima po imenu Stepan Marković i Matija Vukosalić kao mjesto stanovanja njihove baštine koje su stalno posjedovali još od vremena Hercega u selu Makar, Poladže i Grnča. Sada se također nalaze u njihovom posjedu i na njih su upisane tako da sve što su od ranije posjedovali da opet na isti način posjeduju i da daju poreze.


Selo Rogoznica, (608) pripada vojvodi Dadoju

Vukič sin Ivana,
Radko sin Belice,
Radivoj sin Radka,
Vuk sin Jelice,
Juraj sin Dragića,
Vuk sin Meštera,
Matij sin Vojina,
Stepan sin Borovca,
Pribio sin Vidre,
Radosav sin Pilana,
Radoš sin Radiše,
Lešter sin Dragiše,
Vukač sin Radavca,
Ivaniš sin Pavka,
Martin sin Vukosala,
Đura sin Vukasa.

domova 16,


Selo Crnuća, (609) pripada vojvodi Dadoju

Vladić sin Radonje,
Stepan sin Radonje,

domova 2,


Selo Kučići (610)

Radojko sin Marka,
Milun sin Stepana,
Radovan sin Milića, ◊36a
Brano sin Radoja,
Radiša sin Radilje,
Pavan sin Luce?,
Radosav sin Mataja,
Dragiša sin Đure,
Nikola sin Pavle,
Radko sin Novaka,
Borko sin Petra,
Mandar? sin Bepice,
Tomaš sin Kojinca,
Grgur sin Bogice,
Radoje sin Bobovca,
Vukić sin Magaša,

domova 16,


Selo Brehali (611)

Juraj sin Radka,
Marko sin Vuka, 
Ivan sin Gojaka, 
Stepan sin Vukice, 
Pa,viko sin Radivše,
Ivaniš sin Tomaša,
Grubiša sin Radiguša
Vladko njegov brat,
Udovica Stana,
Pava sin Radosava,
Milat sin Marka,
Radavac sin Dimice,
Stepan sin Radasa,
Stepan sin Kojice,
Grgur sin Kovača,
Ostoja sin Kovača,
Petko sin Grbača,
Mariša sin Dražuna,

domova 18,


Selo Bast (612)

Milovac sin Cvetana,
Dobrila sin Radmila, 
Marko sin Privopera, 
Vučihna sin Radete, 
Radat sin Ivana, 
Pešter sin Bogavca,
Vukić sin Radosala,
Dragić sin Mioka,
Vukas sin Radmije,
Radko sin Radovana,
Vukmio sin Radiše,
Radivoj sin Pribaša,
Vuk sin Dragiše,
Danilo sin Miladina,
Vukmir sin Mirka,
Radovac sin Miladina

domova 16,


Selo Podgora (613)

Radašin sin Novaka, 
36-b Radoje sin Raca,
Radoš sin Potušlera, 
Radoje sin Radovca, 
Radoš sin Cvetana, 
Radoje sin Vukmira,
Ivanko sin Radovana, ◊36b
Radoje sin Novaka,
Radovac sin Dragiše,
Juraj sin Stepana,
Radovac sin Poguša,
Ivko sin Marka,
Radot sin Radosala,
Radojko sin Radogosta,
Mihoje sin Vukoja,

domova 15,


593. Danas mjesto Drvenik u općini Ploče.
594. Danas vjerovatno selo sjeverozapadno od Mostara.
595. Danas istoimeno selo sjeverno od Mostara.
596. Danas općinsko mjesto u Hercegovini.
597. Danas istoimeno selo u općini Čapljina.
598. Danas istoimeno selo u općini Ljubuški.
599. Danas istoimeno selo u općini Grude.
600. Najvjerovatnije da se radi o selu Humac u općini Ljubuški.
601. Danas selo Otrić u općini Metković.
602. Danas istoimeno mjesto u općini Ploče.
603. Nepoznato.
604. Nepoznato.
605. Danas istoimeno selo u općini Makarska.
606. Nepoznato.
607. Nepoznato.
608. Nepoznato.
609. Nepoznato.
610. Nepoznato.
611. Danas Brela u općini Makarska.
612. Danas istoimeno selo u općini Makarska.
613. Danas mjesto u općini Makarska."

[Redoslijed ◊34b i ◊35b je u knjizi zamijenjen.]
Naslov: Džemat
Autor: glonga - 25 Veljača 2011, 21:45:03 poslijepodne

Greške. Džemat je u najširem defterskom značenju — skup, skupina, zajednica.
Otprilike današnji džemat kod muslimana je sličan župi u katolika, ili pak općini kod Židova.
Tek sad vidim grešku u upisu Rog u Nahiji Blagaj 1477. (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.msg47888#msg47888) na drugoj temi.

Primjer labave uporabe termina - džemat.
Trebalo je džemat vojvode Vladimira raščlanit čitanjem teksta, a ne sadržaja. Džemat vojvode Vladimira je džemat skupine džemata.
Pa ne valja, ni stožerno, ni hijerarhijski, ni kombinirano:

[1.5.14.1] Džemat vojvode Vladimira
[1.5.14.2] Džemat Ostoje, sina Hlapića
etc.

već
[1.5.14.1] Džemat vojvode Vladimira
[1.5.14.1.1] Džemat Ostoje, sina Hlapića
etc.
jer je skupina džemata koja slijedi [1.5.14.1.x] u sastavu (nad)džemata [1.5.14.1].

Ne vidim više od drveća šumu.
Ni obratno.

http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=fF5gWRg%3D&keyword=d (http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=fF5gWRg%3D&keyword=d)žemat
Naslov: Repac, Vrđa, Pasja Sila
Autor: glonga - 25 Veljača 2011, 22:12:32 poslijepodne
… neprekinuti nastavak … (Aličić, 1985: 94)

"Džemat Stepana, sina Vukanovca, pripada Dadoju

Vukota sin Škuje,
Dabiživ sin Radka,
Vukašin sin Radasala,
Ivan sin Vukice,
Vladimir sin Stojice,
Vladisav sin Stojisala,
Radovan sin Ivaša,
Vlađ sin Brajaka,
Radovac sin Milojina,
Vladko sin Božetka,
Radosav sin Božina,

domova 11,


Selo Repac (614)

Vukosav sin Dragiše,
Dobrila sin Stapca,
Radoje sin Radovca,
Radoje sin Bogavca,
Vukmir sin Bogavca,
Radoje sin Milovca,
Vukaš sin Pavka,
Radoje sin Radosava,
Radovan sin Grbača,
Radosav sin Divoja,
Tulan sin Strne,
Radovan sin Radašina,
Radoje sin Radovca,

domova 13,


Selo Vrđa (615), pripada Primorju

Radun sin Radosava.


Mezra Pasja Sila - pusta


614. Nepoznato.
615. Nepoznato."
Naslov: Ivan Kačić
Autor: glonga - 25 Veljača 2011, 22:36:43 poslijepodne
… neprekinuti nastavak … (Aličić, 1985: 94-95)

"Džemat Ivana Kačića


Selo Komatišine, (616)

Vukmir sin Radomila,
Ivko sin Marka,
Ivan sin Dragiše,
Pava sin Radiše,
Ivan sin Dobrivoja,
Vukša sin Petka.

domova 6, ◊37a


Selo Dračnica, (617) pripada Primorju

Radmijo sin Mirka,
Radovac sin Vike, 
Radojko sin Budaka,
Radojko sin Petka,
Vukilja sin Ugrina,
Boško sin Boguna.

domova 6,


Selo Podaca (618)

Pešter sin Bogavca,
Radonja sin Draška.

domova 2,


Selo Jaričko (619)

Ivko sin Grgura,
Grban sin Žaje,
Jurko sin Maropića?,
Poplat sin Crvoja,
Radak sin Stojke,
Pešter sin Petka.

domova 6,


Selo Hraštani (620)

Vukašin sin Župana,
Radovac sin Širina,
Radoje njegov brat,
Vladko sin Milše,
Milorac sin Stržca.

domova 5,


Selo Vrh Dol (621)

Radivac sin Dragiše,
Vukašin sin Miloja,
Dragić sin Milevuka,
Ostoja sin Bilavca,
Miho sin Radojina,
Milić sin Kovača.

domova 6,


Selo Tučepi, (622) pripadaju Primorju ◊37b

Marko sin Veselka,
Vladisav sin Ivke,
Stepan sin Radića,
Mihajlo sin Božina,
Radonja sin Radaka,
Pešter sin Radka,
Radosav sin Vukice,
Mihajlo sin Radonje,
Brajan sin Bojaka,
Vučihna sin Vukosava,

domova 10,


Selo Makar

Marko sin Grubiše,
Pavko sin Radoja,
Mikloš sin Vukmira,
Vukas sin Kovača,
Jovan sin Borovice,
Vukosav sin Borovca,
Pava sin Vitka,
Grgur sin Bogina,

domova 8,


618. Danas istoimena selo u općini Makarska.
619. Nepoznato.
620. Nepoznato, mislim da se ne radi o selu Raštani sjeverno od Mostara.
621. Nepoznato.
622. Danas istoimeno mjesto u Makarskoj."

[Slijedi Nahija Rudine, koja nas ovdje ne zanima previše. Slijedeće treba pregledati hasove mirilive 'Hasovi sandžakbega Vilajeta Hercegovina' (pp. 162-212) iako se čini da nema ništa blizu Imote. Za ovih par zadnjih upisa treba sredit ubikacije.]
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Zavelim - 26 Veljača 2011, 23:27:18 poslijepodne
Citat:
Glavni vojvoda za Hercegovinu je Vladimir. Poveži s Kreševskom poveljom. Možemo tražit druge izvore i vremensku ljestvicu sudobnih događaja i likova. Čini se da je Vladimir od Radivojevića-Vlatkovića-Jurjevića i da je u sukobu interesa i prava s vojvodom Dadojem koji je po ovom popisu 1477. vojvoda Humske Zemlje. Spore se oko područja koja je Hrvatinićevom (Bosna) rodijaku oteo Sandalj (Hum, Hercegovina) još prije Kreševske povelje. Ili relativno bliskom području. Pogledaj mjestopise u Kreševskoj povelji. Položaj utvrde Proložac i utvrde Imotski i nasljednu zonu interesa Hrvatinića (pa Jurjevića-Vlatkovića-Radivojevića) te na drugoj strani Hranića (kasnije Kosača). Ne sjećam se da povjesničari precizno navode izvore iz koji je pouzdano jasno da je i u vrijeme ovog popisa Kosača držao područje i Imotskog, i Posušja, i Duvna, i Livna.
Svi lokalni knezovi su u hijerarhiji (1477.) ovih dvojice vojvoda, Vladimira (Vlatkovića) i Dadoja (Kosačića?).

Maločak si me zbunijo s Vladimirom i Dadojem. Zar nisi reka da bi Vladimir možda moga imat veze s Vladislavom Hercegovićem? A on je Kosača, a ne Vlatković. Dok bi ovaj Dadoje po imenu moga najprije bit jedan od braće Vlatkovića, Tadija Vlatković.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Zavelim - 27 Veljača 2011, 00:03:46 prijepodne
Kako je fra Augustin Vlatković zabilježen nešto kasnije ko vojvoda upravo ovi primorski mista, a cila se nahija po njemu prozvala nahija Fragustin, a kažu da je on do 1482. bio svećenik more bit da je u ovom popisu stvarno njegov brat Tadija, a onda fra Augustin to priuzejo kasnije na se.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 27 Veljača 2011, 12:22:16 poslijepodne
Kosača ili Vlatković, iz kuta njihovog kmeta — svejedno. Kohezijske sile društva i države. Je li beg Kopčić bio ljudskiji prema svom kmetu od bilo kojeg Kosače, Hrvatinića …?
U Sid Meier-ovoj Civilizaciji do monarhije je obvezni put: Ceremonial Burial - Mysticism - Polytheism - Monarchy. U slijedećoj eri (Middle Age) pojavljuje se Feudalism, a tek u narednoj eri (Industrial Ages) i — Nationalism. Upis:
http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2333.msg47558#msg47558 (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2333.msg47558#msg47558)
Kad lokalni povjesničari umiješaju Nationalism u Middle Age, posljedice nacional-komunističkog školstva i društva uopće vide se svaki dan na forumima, knjigama, komentarina, svim javnim medijima, ni Aličić ili njegov izdavač knjige iz 2008. nisu ostali pošteđeni problema posljedica pekljanja nacionalizma u doba prije njegove pojave.
Benco, čini se nije žrtva Šuvarice. Nu koliki je njegov profesor sudobno bio pokretač, urednik, ili pak suradnik časopisa "Dobri pastir"? NHF
http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1605.msg32754#msg32754 (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1605.msg32754#msg32754)

Dokle je to otišlo? Jesmo li mi jedini narod u kojem je moguće danas smatrati plauzibilnom tezu o tome da su mu elita i masa u osnovi različite nacionalnosti ili barem etničke pripadnosti?
Glede i unatoč tkz. Primorčevog rada, kako veliš.

Nego, ove .kml datoteke i moje nastojanje da složimo podatke iz ranih turskih popisa, ne samo za područje Imote, su nešto što je zanimalo i ozbiljne povjesničare:
http://www.scribd.com/doc/34399312/Pavao-Anđelić-Studije-o-teritorijalno-političkoj-organizaciji-srednjovjekovcne-BosneNe da mi se više ratovat s SMF-ovim tretmanom UTF-8 URL-ova.

Kosače i Hrvatinići, nisu doslovno braća, jesu pejorativno, pogotovo u kontekstu Belevarčeve antologijske pjesme "Jesi l' se ovom nado".
http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=66.msg10709#msg10709 (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=66.msg10709#msg10709)

Rodijaci jesu, stvarno. "Ahmed-paša Hercegović […] Pradjed mu je bio Dragiša Vukić čiji je brat još jedan hrvatski velikaš iz Bosne Hrvoje Vukčić Hrvatinić."
http://hr.wikipedia.org/wiki/Ahmed-paša_Hercegović
Žalimo se na nedostatak povijesnih vrela, a kad ih nađemo, pogotovo ovako opširne kao što su ovi rani turki popisi onda ih ignoriramo. Profesor Moačanin nešto malo po tomu zamrlja i ostavi nedovršeno.

Priručna galerija sudobnih likova na (ne)pouzdanoj i šturoj po ovoj temi - Wikipediji.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Vlatko_Vuković_Kosača
[url]http://hr.wikipedia.org/wiki/Sandalj_Hrani[/url]ć_Kosača
[url]http://hr.wikipedia.org/wiki/Stjepan_Vuk[/url]čić_Kosača
[url]http://hr.wikipedia.org/wiki/Vladislav_Hercegovi[/url]ć_Kosača
Administratori, ovo s SMF postavkama i UTF-8 URL-ovima postaje iritantno, prilično. I unutar code tagova ovaj siječe parserom UTF-8 URL na prvom znaku koji nije iz ANSI skupa znakova.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Sandalj_Hranić_Kosačahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Stjepan_Vukčić_Kosačahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vladislav_Hercegović_Kosača"Vladislav Hercegović Kosača […] Brat mu je Ahmed-paša Hercegović, a sestra Katarina Kosača-Kotromanić, imao je i brata Stjepana i Vlatka i sestru Maru."

Teško je priznat u uho vlastite oholosti, nu ovaj korijen Vlad/t- u Vlatkovića i Kosača lako zbuni. Ko Ivan i Ivaniš iz Podbile i Nelipići iz Cetine.
Teško priznat, nu mom skromnom umu ovdje trebaju pomoćna predočbena sredstva, vremenske ljestvice događaja i likova, rodoslovi, karte područja u vremenu…

Ove rane deftere treba do kraja kartirat, pa sažet u nešto ovakvo, pregledno i sažeto:

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/90/Bosnia_around_1412.png/642px-Bosnia_around_1412.png)

Google Earth i .kml je zgodan jer daje dosad najbolju dostupnu programsku upravljivost razinama preglednosti unesenih podataka.

Druga jedna moja omaška mi govori puno. Zamjena termina 'Nahija Mostar' i "Nahija Hercegovina" u deftersko vrijeme i današnja medijska semantika, terminologija i sadržaj termina 'Hercegovina".
Ne moš se više (o)branit od zagađenja misli, sudobnim medijskim otrovima.

O samoj stvari.
Vukić Krmpotić je zakasnio. Vojvoda Vladimir je već uzeo njegove baštine za vrijeme Hamza-bega i Sinan-bega. Malo je zakasnio i vojvoda Dadoje. Čini se da se vojvoda Vladimir nije usudio dirati u Dadojeve izravne baštine ili nije imao argumenata u pregovorima sa Hamzom i Sinanom. Koji su argumenti? Nama nedostupne povelje Kosačine, Tomaševe, Tomaševićeve …
Vladimir u pregovorima s Turcima kao dokaz o povijesnom pravu na Ledinac i okolicu vjerojatno koristi kraljeve povelje Hrvatinićima i njihovom klanu.
Vukić Krmpotić pravo na iste posjede temelji na hercegovim poveljama Dadoju i njegovom klanu. Malo kasno. I to je dio skupa razloga iz kojih su Krmpotići migrirali na šire područje.

Kako su se u ratnim pustošenjima tih godina dijelili Kosače? Stjepan i sin mu Vladislav? Nakon toga, Stjepan i sin mu Vladislav i Vlatko? Pa Vladislav i Vlatko međusobno.
Pri tom ovaj Vlatko dovodi u zabunu glede Vlatkovića (Radivojevića-Jurjevića) imenom i područjem koje je sporno među njima.
Stjepana, sina Stjepana Kozače ne vidim u tim gužvama nigdje. Dobar je. Ne smeta u preglednosti.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 27 Veljača 2011, 13:02:33 poslijepodne
Eto ti. Zagubi se i ambiciJozni wiki auktor. Otkud dva brata — obadva Stjepana Hercegovića
"Vladislav Hercegović Kosača […] Brat mu je Ahmed-paša Hercegović, a sestra Katarina Kosača-Kotromanić, imao je i brata Stjepana i Vlatka i sestru Maru."
Izvor: hr (http://www.mricons.com/store/png/124179_43184_24_wikipedia_icon.png) Vladislav (http://tinyurl.com/6af9m42)

Izvor en (http://www.hyperlinkevolved.com/assets/icon14x14_wikipedia.gif) o kući Kosača (http://tinyurl.com/6xaf8k9) (kao i drugi izvori) veli (škljoc na: Stjepan Hercegović) da je Stjepan - Hersekzade Ahmed Pasha (http://www.hyperlinkevolved.com/assets/icon14x14_wikipedia.gif) (http://tinyurl.com/6znz8rw).

U turski popisima za Vilajet Kral, zapekljanciju će pravit niz Ishak-begova i Sigismund Kotromanić.
"Sigismund (Šimun) Kotromanić (converted to Islam and changed his name to Ishak-beg Kraljević (Ishak-bey Kraloglu)"
en (http://www.adinstruments.com/assets/layout-images/wikipedia-icon.gif) o kući Kosača (http://tinyurl.com/6xaf8k9)
Još kad čitači dodaju zabunu Kral-oglu > Kara-oglu.
Naslov: Radobilja > Radopolje itsl.
Autor: glonga - 27 Veljača 2011, 13:56:38 poslijepodne
Zbog zabuna, od koji se neke vide i na ovoj forumskoj temi, napreskok ću navest još nekoliko istržaka iz Aličićeve knjige objavljene 1985.

(Aličić, 1985: II-IV)

"U svakom slučaju, ovaj defter će pružiti obilje podataka za izučavanje raznih segmenata društveno-ekonomskih i političkih odnosa. U dobroj mjeri poslužiće i za izučavanje istorije ove oblasti iz predosmanskog perioda. Ovo se posebno odnosi na popis naselja i stanovništva i njegovog privrednog statusa i konfesionalne pripadnosti.

Original ovoga deftera čuva se u Arhivu Predsjedništva Vlade Republike Turske, pod osnovnim brojem 05. Fotokopije se čuvaju u Orijentalnom institutu u Sarajevu pod oznakom: defteri broj 94. Mikrofilm je bio u vlasništvu pokojnog Nedima Filipovića, koji je i mikrofilmovao i donio ovaj defter. Defter ima, prema fotokopijama, 273 lista, odnosno 546 stranica. Ali, među fotokopijama su dva duplikata koja, posve sigurno, ne postoje u originalu. Dimenzije originala deftera, koji mi, nažalost nismo imali prilike vidjeti, vjerovatno su 30 x 12 cm, kao i većina deftera iz tog perioda. Zapravo, to je bio šablon za ovu vrstu popisnih knjiga. Pismo je pretežno tevki, kojim su u to vrijeme uglavnom pisani defteri ove vrste. Neznatno ima sijakata i neshi pisma. Defter je kaligrafski vješto pisan ali — s obzirom na arapsku ortografiju osmanskog jezika — težak je za dešifriranje. O tome su pisali svi oni koji su ranije obrađivali ovakve izvore. Ipak, ukazaćemo na neke karakteristike ortografije ovoga deftera.
Kako je rečeno, defteri su pisani arapskim pismom. U slučaju da u arapskom alfabetu nije postojao odgovarajući znak za neki turski glas, Turci su pravili kombinaciju ili preuzimali odgovarajuće slovo iz perzijskog jezika.
U turskom alfabetu ima osam vokala. Za nas je relevantno njih pet koji dolaze u našim riječima. Iako su Turci preuzeli arapski alfabet, označavanje vokala se razlikuje u turskom alfabetu. U arapskom alfabetu se vokali označavaju odgovarajućim ortografskim znacima iznad ili ispod slova. U turskom jeziku to se čini veoma rijetko. Otuda teškoća prilikom odlučivanja kako razriješiti neki vokal. Turci su za svoje vokale upotrebljavali uglavnom tri slova arapskog alfabeta i to: elif (a, e), vav (v) i je (j). Nekada se upotrijebi i he (h) za vokale a i e na kraju riječi. Ova slova se upotrebljavaju i za kratke i za duge vokale. Međutim, to ne čine uvijek, kao što veoma rijetko stavljaju arapske ortografske znake za vokale, pa to dovodi do čestih nedoumica u čitanju pojedinih riječi, prvenstveno toponima i homonima, odnosno riječi slavenskog porijekla.
Osnovna karakteristika vokala jest da se oni čitaju zavisno od sklopa slova u riječi. Tako npr. vokal a se obično čita na onim mjestima gdje su konsonanti jaki, vokal e u onim riječima gdje su konsonanti meki. Ali, ni to nije uvijek, pa u tom slučaju odlučuje logika izgovora u našem jeziku. Vokali i se pišu jednako, a izgovaraju se zavisno o karakteru konsonanata, mada se u dešifriranju teksta, odnosno riječi našeg porijekla nikada ne izgovara muklo i. Isti je slučaj i sa vokalima u koji se jednako pišu, ali se u našim riječima nikada ne čita, odnosno ne dešifrira preglašeno ü. U slučaju da pisari nisu stavljali navedena slova za oznaku vokala, onda je moguće dešifrirati jednu riječ sa svih pet naših vokala, što zavisi od logike izgovora riječi u našem jeziku. Tada najčešće odlučuje domišljanje.
Što se tiče konsonanata tu je stvar nešto lakša, jer većina konsonanata u turskom jeziku odgovara našim konsonantima. Međutim, i tu se pojavljuju teškoće naročito kod naših dvoglasa ili onda kada dolazi do zamjene slova u našim riječima.
Tako npr. česta je zamjena slova b i slova p, slova d i slova t. slova dž i slova č. odnosno slova c. slovo ć se piše posebnim znakom umekšano k (kj), slovo đ također se piše znakom za umekšano k (kj). Nekad se zamjenjuje slovo f i slovo v. Slovo g se piše na dva načina: jedno koje odgovara našem slovu g i jedno kao gutural. Ne može se tačno odrediti kada koji znak pišu u našim riječima. Slovo h se i u našim riječima piše sa sva tri znaka za to slovo u arapskom jeziku. K se piše u dvije varijante, kao umekšano k i kao gutural k. Slovo l nekada zamjenjuje naše slovo lj. Slovo lj piše se ili kao slovo l ili kao l i j. Slovo n se nekada piše umjesto slova nj. Slovo nj se piše na tri načina i to kao slovo n ili kao n i j ili veoma rijetko znakom umekšano k (kj), koje se u turskom jeziku čita kao n. Slovo s se piše u našim riječima u dvije varijante kao obično s i kao gutural s. Treći znak za slovo s tj. umekšano s, ne dolazi u našim riječima. Slovo z se piše u dvije varijante kao obično z i kao gutural z, dok treći znak za umekšano z ne dolazi u našim riječima. Nekada se slovo z piše umjesto slova ž. Slovo ž se nekad piše kao slovo z, a nekada kao ž sa tri tačke iznad.
Ovo što je gore navedeno vrijedi onda ako su dijakritički znaci stavljani. Ali kako je bio običaj da se ti znaci ne stavljaju, to predstavlja veliku teškoću pri dešifriranju imena i lokaliteta pa i ostalog teksta. Veliki broj slova ima istovetne ligature i mogu se razlikovati samo po dijakritičkim znacima. Tako se dolazi u situaciju da je teško razlikovati dž od č, č od c, r od z, n od nj, l od lj, o od u, a od e itd. Gotovo je nemoguće jedan tekst razriješiti sa potpunom sigurnosti. Prema tome, dešifriranje i čitanje teksta je urađeno na način kako je najbliže našem izgovoru, naravno naših riječi. Naročito se mnogo subjektivnog unosilo kod dešifriranja imena. Čak kad bi se tekst radio u transliteraciji i tada bi ostalo mnogo nedoumica i subjektivnog odlučivanja."
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 27 Veljača 2011, 15:02:04 poslijepodne
(Aličić, 1985: IV-VII)
"Druga karakteristika ovog deftera jest to što se jasno vidi da Hercegovina nije bila još u potpunosti osvojena, pa su neka područja popisana samo djelomično, kao što je slučaj sa nahijom Imotski, nahijom Primorje, odnosno Makarskom čije je područje u najvećem dijelu bilo osvojeno, ali sama Makarska nije bila u vlasti Osmanlija.
[…]
Uz ovaj popis treba posebno istaknuti popis vlaha hercegovačkog sandžaka. Vlasi su popisivani u okviru nahija po džematima. Džemat se obično poistovjećuje sa katunom, a prema ovom defteru svaki džemat je bio zasebna knežina. Prema tome, najveća skupina vlaha u Hercegovini je džemat, tj. katun. U nekim drugim oblastima postoje veće vlaške zajednice (skupine) koje se označavaju kao knežine i u okviru njih džemati sa primićurima na čelu. Ovdje na čelu džemata redovno stoji knez. Ustanova primićura rijetko se spominje. Od ostalih vlaških ustanova nailazi se na ponekog katunara. Da li je on bio u ulozi primićura teško je zaključiti. Veoma rijetko se spomene teklić. Na osnovu toga može se reći da je organizacija vlaha imala posebne karakteristike u odnosu na neka druga područja, a to je da je organizacija vlaha u Hercegovini bila usitnjena na džemate koji su predstavljali knežine.
Što se tiče vlaških staništa, zimskih i ljetnih ispaša, vidi se da su ona postojala na raznim stranama ondašnje Hercegovine. Moglo bi se reći za većinu hercegovačkih vlaha da su imali stalna zimska staništa i da su na određeni način već bili stalno nastanjeni. Znači da su oni obrađivali i zemlju u tim naseljima. Drugo što je uočljivo a to je da više džemata živi na istom mjestu, odnosno da su im i zimska staništa i ljetne ispaše zajedničke. Da li je tu postojala rodbinska povezanost, teško je utvrditi.

[…]
Defter pruža podatke o tome da je u okviru timara na području Hercegovine vršena velika izmjena, odnosno da su timarnici u to doba vrlo često mijenjali timare i područja. Najvjerovatnije je to zbog toga što su još uvijek bila osvajanja Osmanlija u velikom zamahu pa su premješteni tamo gdje je bilo potrebno. Zbog toga gotovo kod svakog timara stoji da je prenesen sa nekog drugog timarnika. Timarnici koji su popisani u defteru jednim dijelom su iz naših krajeva. Jedan broj ih je iz Rumelije, a vrlo malo izvan ovih područja. Defter pruža podatke i o utvrdama i o gradovima na području Hercegovine, koji su služili u odbrambene
svrhe.
[…]
Na nekoliko mjesta u defteru se vidi da su vlasti nastojale da nasele opustjela mjesta u ovom sandžaku. Ona su opustjela najvjerovatnije zbog posljedica osvajanja pa se stanovništvo povlačilo pred Osmanlijama izvan Hercegovine ili se povlačio na sigurnija mjesta. Neki vlaški funkcioneri, kao što su vojvode, dobivali su cijela područja na uživanje ali pod uslovom da sva nenaseljena mjesta nasele i to sa stanovništvom koje je tu bilo ranije ili nije. Mogao je doći svak i naseliti se na napuštenom zemljištu. Zbog toga sva napuštena naselja relativno brzo su ponovo naseljena.
[…]
Iz deftera se jasno vidi da je širenje islama u ovo doba među seoskim i vlaškim stanovništvom bilo neznatno, ali se osjeća da je taj proces već bio počeo. Što se tiče ostalih konfesija ne može se ni sa približnom sigurnosti reći koja je konfesija preovladala. Očito je da je bilo i krstjana i pravoslavnih i katolika. Ali u svakom slučaju njihova konfesionalna organizacija je bila na dosta niskom
nivou. Mi ne bismo željeli prejudicirati zaključke ove ili one vrste, ali s obzirom na to da je kasnije prelaženje na islam zahvatilo najveći dio stanovništva Hercegovine moglo bi se zaključiti da je pripadnost bosanskoj crkvi, odnosno krstjanima bila velika. Očito je da druge dvije konfesije još nisu bile potpuno ovladale pa bi vjerovatno najbliže istini bilo da je većina toga stanovništva bilo kripto-kršćani. Izuzetak čine jugoistočna Hercegovina, u današnjem smislu te riječi, i krajnji dijelovi ondašnje Hercegovine, odnosno područja nahija Mileševa, G. i D. Morača. To potvrđuje veoma mali broj svećenih lica ili sakralnih kršćanskih objekata koji se u defteru navode, a praksa je bila da ako su postojala da se i navedu, posebno manastiri.
[…]
Ubikacija toponima vršena je na osnovu svih publiciranih popisa i specijal karata. Ali, s obzirom na velik broj lokaliteta kojih danas nema ili se kriju iza neke površinske toponomastike ili drugih ostataka, dosta velik broj naselja nije ubiciran. Površinsku toponomastiku kao što su njive, livade, vinogradi i zemini, pa i neka selišta (mezre) nije bilo moguće ubicirati. Istina, mi smo obišli i najveći dio terena koji pokriva ovaj defter, što je bilo korisno, ali nije pomoglo da se razriješe svi toponimi. Neke lokalitete sam ubicirao na osnovu predanja koje se čuva, a posebno zahvaljujući drugu Aliji Pašaliću iz Sarajeva, na čemu mu se i ovom prilikom zahvaljujem."
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 27 Veljača 2011, 16:41:22 poslijepodne

Rječnika termina (Aličić, 1985: 655-658)

"Rječnik termina


ahen (āhen), željezo. Uz rudnik označava rudnik željeza

akča (aqçe), aspra ili jaspra, srebreni novac, osnovna novčana jedinica do XVIII. vijeka, kada je zamjenjuje groš, odnosno para.

alef ('alef), zob, ovas.

amil (<amil), zakupac državnih prihoda rudnika.

an ('an), od, dio.

asjab (asyab), mlin za mljevanje žita, a dolazi i uz oznaku stupe za valjanje sukna

badž (bāc), taksa, tržna taksa

badži bazar (bāc-i bazar), tržna taksa, pjacarina

baha (bahā), vrijednost, cijena

berat (berat), carska naredba kojom se nekome nešto dodjeljuje u vidu posjeda ili dužnosti, namještenja ili se reguliraju odnosi između države ,i neke druge stranke. Opći akt kojim se reguliraju prava i dužnosti

bostan (bostān), dinje i lubenice ili često povrće uopće

baština (bāştina), zemljišni posjed, obično kršćana, mada nekada i muslimani drže baštine. Baština je dio mirijske zemlje koja se daje na uživanje uz tapiju. Prema tome nije vlasništvo. Baština se nasljeđivala u porodici uz obavezu plaćanja tapijske pristojbe. Čak se i tapija mogla prodati. ali se baština nije mogla izdvojiti iz feudalnog posjeda, niti zavještati. Prodaja je vršena uz saglasnost uživaoca feudalnog gospodara.

bazar (bāzār), trg, pijačno mjesto

ćehaja (kethodā), zamjenik, pomoćnik, predstavnik, gradski ćehaja (načelnik grada)

čavdar (çavdār), raž

čeri baša (çeri başi), od čeri vojnik i baš glava i znači vojni starješina, zapovjednik raznih poluvojničkih redova ili drugih grupacija. Odgovara izrazu serasker

čift (çift) , zemljišni posjed muslimana. Gotovo je podudaran sa kršćanskom baštinom. Razlika je u tome što je lični porez uživaoca čifta nešto manji nego na baštinu.

čiftluk (çiftlik). zemljišni posjed koji su obično uživali muslimani ali se mogao naći i u posjedu kršćana. Nisu mu određene granice ni veličina. Često je bio mulk posjed (vlasništvo) ali u okviru mirije i feudalnog posjeda iz kojeg se nije mogao izdvajati. Bio je potpuno mobilan i mogao se zavještati ali se nije mogao izdvajati iz feudalnog posjeda.

dunum (dönüm), mjera za površinu vinograda. Prema ovom defteru dunum iznosi 18 rastegalja površine. Kasnije obično 70 terzijskih aršina.

džebelija (cebelū), vojnik, oklopnik, koji ide umjesto nekoga u rat.

džemat (cemāâat), skupina. U ovom defteru označava skupinu vlaha i obično se poistovjećuje sa katunom. Na čelu džemata u Hercegovini je stajao knez. Vrlo rijetko primićur, katun-baša ili džemat-baša. Naiđe se i na zvanje katunara kao i vojvode.

džemat baša (cemāât başi), glava džemata, starješina džemata. U ovom defteru je sinonim sa zvanjem kneza.

erzen (erzen), proso

eškun (eşkün), vrste brze konjice

eškindži (eşkinci), Pripadnik vojne formacije eškindžija koji predstavljaju brzu konjicu, a uživaju manji timar.

fakih (faüih), islamski pravni učenjak, poznavalac šerijata i kanuna.

filurija (filúri), porez koji su plaćali vlasi, a potiče od riječi florin zlatnik ili dukat. Vlasi su plaćali jednu filuriju od svake kuće i to je zamjenjivalo sve ostale lične poreze. Često se nazivaju filuridžije.

furun (furun), ložište za taljenje željeza

ganem (ganem), sitna rogata stoka

gendum (gendum), pšenica vid. hinta.

gulam (gulām), rob, sluga, službenik viših dostojanstvenika

hane (hāne), kuća, domaćinstvo, dom

harač (harāc), lični porez kršćana koji su plaćali na svaku odraslu glavu u Bosni ponekada i na kuću, a na ime štićeništva od strane islamske države. Često se naziva džizja koji se prevodi kao glavarina.

has (haşş). feudalni posjed sultana,visokih dostojanstvenika carskog dvora i namjesnika pokrajina. Iznosio je preko 100.000 akči.

hasene (hasene), zlatnik

hasenei ifrendžije (hasene-iifrenciqyye), franačaki zlatnik, evropski zlatnik

hassa (hāssa), jedna vrsta svojine koju je neko obrađivao u svojoj režiji. Ovaj posjed nije se mogao izdvajati iz feudalnog posjeda. Ako promijeni vlasnika novi vlasnik preuzima sva prava i obaveze ranijeg vlasnika. Obično se sastoji od nekih specijalnih posjeda kao što su njive, vinogradi, mlinovi, voćke.

hinta (hinta), pšenica. Za pšenicu postoji i naziv gendum.

hinzir (hinzir), svinja

hisa (hissa), dio

huk (hūk), svinja.

iskele resmi (iskele resmi), porez koji je plaćen za prelaz preko skele

iz (izz), stopa, trag

kola (kalâ), grad, utvrda.

kapidžija (kapuci), vrata, stražar na carskom dvoru ili dvorovima visokih dostojanstvenika

kapludža (kapluca). krupnik

katun baša (katun başi), vođa katuna. U ovom defteru ima značenje kneza ili u najmanju ruku primićura

keten (ketan), lan

kovan (kovan), košnica, pčele

kolač (kulaç). rastegalj, dužina užeta mjerena između vrha prstiju na raširenim rukama

meden (mâdn), rudnik, majdan

mektu (maktû), odsjekom, ono što je odsječeno

merdžimek (mercimek), bob, leća

mevkuf (mevkūf), posjed uzapćen za državnu blagajnu

mevkufdži (mevkūfci), službenik koji uzapćuje određene posjede za državnu blagajnu

mezra (mezreâ), selište, zemljište koje ima tačno utvrđen atar i ostatke naselja. Obično su na tim selištima ponovo osnivana sela.

muaf (muâāf), oprošten, oslobođen raznih nameta, najčešće vanrednih. Redovno dolazi u sklopu muaf ve muselem, oprošten i oslobođen. U stvari su ove dvije riječi sinonimi

mudžered (mucerred), neoženjen, samac

mukata (mukātaâ), imovina ili posjed dati u zakup odsjekom

mulazim (mülazim), pripravnik, kandidat, obično označava one koji treba da stupe u neki vojnički red kad se nađe upražnjeno mjesto.

muselem (musellem), oslobođen, oprošten od nekih dažbina, najčešće vanrednih nameta. Nekada jedna vrsta vojske poznata kao muselemi. Vid. kod muaf

nada (nado) (nada), čisto taljeno željezo od kojeg se uzimala desetina.

nahija (nāhiye), teritorijalna jedinica koja se obično podudara sa srednjevjekovnom župom. U prelaznom periodu osmanske vlasti bila je i upravna i teritorijalna jedinica.

nedžar (neccār), tesar, stolar, dunđer

nefs (nefs) sami, sama, samo. oznaka za pazarište i kasabu ili neko drugo veće mjesto.

nijabet (niyabet), globa gradskog i vlaškog stanovništva za sitne i krupne prekršaje

organ (organ), uže, svileno uže ili od kanape služilo je za mjerenje površine vinograda

padišah (pādišāh), car, sultan

resm (resüm) , porez, svaka vrsta novčanog poreza.

resmi ganem (resm-i ganem), porez na sitnu rogatu stoku. Obično je ubiran za državu, ali je mogao biti dodjeljivan i spahijama. Plaćan je 1 akči na dvije ovce. Ima slučajeva da se plaća 1 akča na jednu ovcu. U
ovom defteru porez na stoku ubiran je za carski has i has sandžak-bega i to u različitim visinama.

resmi hinzir (resm-i hinzir), porez na svinje kojim je obično bio u visini poreza na ovce.

resmi huk (resm-i hūk), porez na svinje, isto što i resm-i hinzir

samokov (samakov), kovačnica

sandžak (sancak) najveća upravna jedinica u vilajetu

sekban baša (sekban başi) , zapovjednik vojske, zapovjednik sejmena, jedne vrste žandarmerije ili pješadijske vojske općenito

seri džemat (ser-i cemāât), glava džemata, vođa džemata. U ovom defteru je sinonim sa knez

serb (serb), ratar, možda i Srbin, ali je ovdje očito da označava proizvodnu strukturu ratara. Raja.

srf (srf), vid. serb

serasker (ser-i âsker) , vojni zapovjednik, često cijele carske vojske u ratu ili zapovjednik vojske na manjem području. Često zapovjednik raznih poluvojničkih redova. U ovom defteru zapovjednik vojske u jednom vilajetu.

šehir (sehir), oznaka za veće urbano naselje, grad sa ili bez utvrde, mjesto veće od varoši i kasabe. Kod nas uobičajeno šeher

seir (seîr), ječam, još se zove arpa

šira (şira), mošt, vino

tabi (tabî), onaj koji ili ono što pripada nečemu. Označava naselje koje pripada nekoj većoj administrativnoj jedinici. Označava da jedna osoba pripada drugoj u rodbinskom ili nekom drugom odnosu, ali ne kao vlasništvo.

tahvil (tahvil), stavka. u stvari promjena vlasništva

tesaruf (taşarruf), posjed, uživanje obično uz tapiju. Ne označava vlasništvo nego samo pravo uživanja.

ulufedži (ûlufeci), onaj koji ubire plaće za vojne formacije obično janjičare i tvrđavske posade; koji služi za plaću u novcu

ušur (äşür), desetina

vilajet (vilāyet), upravna jedinica, u prelaznom periodu osmanske vlasti vilajet je obuhvatao jednu ili više nahija. Upotrebljava se i u značenju sandžaka kao u ovom defteru. Od XVIII vijeka postaje oznaka za najveću upravnu jedinicu-beglerbegluk, odnosno pašaluk

vojnuk (voynuk), pripadnik poluvojničkog reda vojnuka koji vode porijeklo od vlaha. Bili su dužni da idu u rat ili da obavljaju specijalne poslove za vladara a kao naknadu za to bili su oslobođeni svih ličnih dažbina, kao i njihovi bliži srodnici.

vojvoda (voyvoda), upravni činovnik kojeg je postavljao sandžakbeg ili valija. Upravljao je jednom nahijom ili kazom ili posjedima carskog hasa. Titula vlaškog starješine koji je predvodio više skupina vlaha. Vjerovatno je sinonim sa titulom kneza.

zemberekčija (zemberekçi) onaj koji izrađuje lukove za strijele

zemin (zemin), ziratno zemljište koje nema utvrđene granice ni veličinu. Moglo je biti veće i manje od baštine i čifluka.

zavajid (zevayid), doslovno znači višak, a kao termin znači rezerva i obično se upotrebljava za vojnuke."
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Zavelim - 27 Veljača 2011, 17:14:28 poslijepodne
Citat:
erzen (erzen), proso

Ako je proso erzen da se onda na imockom i sinjskom Aržanu nije sadilo proso, a ne raž?
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 27 Veljača 2011, 17:43:55 poslijepodne
NHF, nije da ni ja ne lupam ko Maksim (Maxim macine gun) po diviziji, ali tema će tražit beleverastu preciznost terminologije, sintagmi, fraza, izraza …

Citat:
Iza sadnje pšenice stoji čitava pripovijetka o čovjeku koji je definitivno izgubio kredibilitet izjavom:
- Mi moramo saditi više pšenice. -
pred slušateljstvom koje je ostarilo sijući pšenicu.
U prvom upisu je "sadnja pšenice" navedena da se istakne nesklad "uzgoja vina".
http://www.imotskenovine.hr/Lokalne-teme/Teo-Klapiric-poljoprivrednici-vise-ne-moraju-lutati.html (http://www.imotskenovine.hr/Lokalne-teme/Teo-Klapiric-poljoprivrednici-vise-ne-moraju-lutati.html)

Niz toponima, oznaka za današnje njive i mekote, pokazuje da se proso jasno razlikovalo od raži nazivom. Naoko svaki laik razlikuje zrno prosa od zrna raži. Čak i kad ih nikad nije vidio. Dijelom zahvaljujući semantici sintagme 'zrno prosa' … don Pavlovu i Raosovom Prosku. Pregled katastarskih knjiga i karata katastarskih općina između Cetine i Neretve bi našao priličan broj toponima 'Prosina' i 'Ražina'.

Aržano u Imotskoj krajini možda vuče ime od tur. erzen. Je li erzen doša u turski iz latinskog ko i npr. sidžil (sigillum) re će nam Belevarac, ako oće.
Turci sigurno nisu utjecali na postanak slijedećeg mjestopisa Aržana:
http://en.wikipedia.org/wiki/Arzano,_Finistère
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Zavelim - 27 Veljača 2011, 17:53:28 poslijepodne
Citat:
Tako npr. česta je zamjena slova b i slova p, slova d i slova t.

Onda Dadoje more lako bit Tadija.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Zavelim - 27 Veljača 2011, 17:54:55 poslijepodne
Odakle si skenira ove materijale? Nekako imam u glavi da je u onoj knjizi iz 1985. umisto Ivan Kačić pisalo Ivan sin Kačića. Ali ne mogu se zaklet.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 27 Veljača 2011, 18:00:45 poslijepodne
Ovo, kao i dosadašnji citati iz knjige, jest možda protivno politici foruma o auktorskim pravima, me š čini da si ti moderator na ovom podforumu. Nu, ne drugi vidim način na koji bismo suvislo raspravljali o sadržaju rasprodatih i nedostupnih knjiga.
Odavde.
http://www.megaupload.com/?d=S0FHHZVWČinilo mi se da, baremko tebi, ne moram proslijeđivat takve linkove, da znaš bolje od mene do njih. Ponekad, doduše rijetko, mi se učini da se činiš nevišt, ko što to neki čine stalno na ovom forumu.

Libar koji si imao u šakama, a me š čini nisi skenira nama na ovoj temi zanimljive dijelove, (OCR od tebe niko nije ni očekiva), po mom skromnom sjećanju potpuno odgovara skenu s gornjega linka.
Po svim dostupnim bibliografijama, narečena knjiga nema dva tiskana izdanja. Ne vjerujem ni u različitost sadržaja ili pak nečiji online ili offline falsifikat izvornog izdanja knjige iz 1985.

Tamo je sken bez OCR-a. U međuvremenu, na non-windows platformama, Acrobat X ima pristojan OCR, od ove verzije je značajno bolji od ostalih način koji se zove "ClearScan", puno bolji od "Searchable Image" i "Searchable Image (Exact)". Uz "Downsample at 600 dpi" daje rezultate bolje od sudobne verzije Fine Reader Expressa (za Mac) i odgovarajuće generacije pod windozama.

Bez ikakve druge optimizacije i reduciranja veličine .pdf datoteke, opcija "Tools > Recognize text > In this file :: Croatian :: ClearScan :: 600 dpi" od datoteke izvornika 258.03 MB dadne pretraživ .pdf od 54.5 MB. Pritom je onih 600 dpi shvaćeno 'as is' jer je izvornik bio skeniran na 300 dpi. Ako pak u postavkama za OCR ClearScan staviš manje od 600 dpi dobit ćeš oku prilično neugodniji .pdf na zaslonu od ovog koji daje u izvorniku nepostojećih 600 dpi.
Kad FineReaderu uz primary language Croatian dodam i Serbian i Turkish i još po nešto i kad mu ručno nacrtam svaki text box dobijem lošiji rezultat, puno više krivo prepoznatih riječi.
Ako nemaš jaku makinu, za ClearScan mu ne daji čitavu datoteku. Zapet će prije kraja s nejasnom porukom o greški. Probaj 100 po 100 stranica za početak, pa povećavaj ili smanjuj. Nekako imam dojam da najtočnije prepoznaje tekst kad mu daš na 'recognize text' stranicu po stranicu, a ko će to tako.

Kad bismo radili kronologiju događaja relevantnih za Imotsku krajinu teško je odsjeć razinu na kojoj ćemo odsjeć neke događaje u svijetu koji su imali utjecaja i ovdje.
Ivan sin Kačića je u zapadnoj sudobnoj notaciji mogao bit Ivan Kačić i puno prije Tridentskog sabora.
Kako i zašto je u hrvatskom jeziku Trentski sabor postao Tridentski, pitaj Belevarca.
Wikipedina, koliko na prvi pogled vidim, ne spominje odluke vezane za vođenje župnij matica.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Tridentski_sabor (http://hr.wikipedia.org/wiki/Tridentski_sabor)
http://en.wikipedia.org/wiki/Council_of_Trent (http://en.wikipedia.org/wiki/Council_of_Trent)

http://www.newadvent.org/cathen/04423f.htm (http://www.newadvent.org/cathen/04423f.htm)
http://www.newadvent.org/cathen/15030c.htm (http://www.newadvent.org/cathen/15030c.htm)

Online varijacije pretraga "Church records and registers + Trent + Council" mi ne pomažu.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 27 Veljača 2011, 19:04:21 poslijepodne
FilesTube i slični nakon pada nabtor.com nisu dorasli. http://foofind.com/ (http://foofind.com/) obećava.

Parish records + registers + Trent … za druge tražilice, zar ću morat proć sve odluke Tridentskog sabora zbogradi toga?
Citat:
In seiner 24. Sitzung ordnete das Konzil von Trient per Erlass des Ehedekretes vom 11. November 1563 die Anlage von Eheregistern und im Zusammenhang damit auch die Einführung von Taufbüchern an. Für die Führung von Sterbebüchern, sowie von Firmmatrikeln wurden erst im Rituale Romanum im Jahr 1614 Formulare entworfen, aber auch für die Tauf- und Traumatrikel findet man erst hier genaue Formulare.
http://de.wikipedia.org/wiki/Kirchenbuch (http://de.wikipedia.org/wiki/Kirchenbuch)
http://en.wikipedia.org/wiki/Parish_register (http://en.wikipedia.org/wiki/Parish_register)
Citat:
24. Sitzung (11. November 1563)
Lehre und Kanones über das Sakrament der Ehe
Kanones über eine Reform der Ehe: Dekret Tametsi
http://de.wikipedia.org/wiki/Konzil_von_Trient (http://de.wikipedia.org/wiki/Konzil_von_Trient)
http://www.rodoslovlje.hr/rodoslovni-izvori/status-animarum (http://www.rodoslovlje.hr/rodoslovni-izvori/status-animarum)

Citat:
Die erste amtliche Ausgabe des Rituale Romanum, das Rituale Romanum Pauli Quinti Pontifici Maximi Iussu editum, erschien 1614 unter Papst Paul V. und spiegelte den Tridentinischen Ritus wider; es ist heute in den Monumenta Liturgica Concilii Tridentini zugänglich. Das Rituale Romanum war in dieser Form lange in Gebrauch, jedoch niemals allgemein vorgeschrieben.
http://de.wikipedia.org/wiki/Rituale_Romanum (http://de.wikipedia.org/wiki/Rituale_Romanum)

U njemačkom wiki-članku upada u oko:

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/50/Ritual_rimski.jpg)

Odgovarajućih hrvatskih wikičlanaka nema. Engleski, dijelom i njemački wikičlanci na ove teme su više orijentirani na protestante. Francuski, italijanski i poljski nisu baš, čini mi se, jezici u kojima se snalaze ovdašnji forumaši i gosti. Di li je Trbotor?

11.11.1563. propisano vođenje matice vjenčanih i matice krštenih
1614. preporučeno neobvezno vođenje ostalih matica
Ova dva godišta ne znače da se kod nas, u Europi i na svijetu ne pojavljuju prezimena i puno prije t16. i 17. stoljeća, i ne samo kod osoba iz viših sudobnih društvenih staleža.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 27 Veljača 2011, 20:29:15 poslijepodne
(Ne) znam zašto moderni priređivači deftera objavljuju prijevode deftera. Zašto baremko ne objave transliteraciju svih ili samo važnijih imena pa nek se moderni čitatelj domišlja.
Aličić 2008. jasno kaže da objavljuje prijevod, a ne transliteraciju.
Tako možemo samo nepouzdano nagađati što se moglo kriti iza prijevoda npr. Stepan ili npr. Dadoje.
Moderni DTP UTF-8 podržani programi mu omogućuju i čist prijepis tevki ortografije tako da može objavit i prijepis, ako bi objava faksimila originala s mikrofilma na lijevoj stranici knjige bila preskupa za izdavača i kupca knjige uz transliteraciju i prijevod na desnoj stranici knjige.
Danas, u doba interneta, čak i online postoji niz dostupnih usluga na kojima se može čitati i zapisivati problematične riječi na različitim pismima.
http://www.google.com/ta3reeb/ (http://www.google.com/ta3reeb/)
http://www.google.com/transliterate/arabic (http://www.google.com/transliterate/arabic)
Osim preraširenog gugla, tu je i rishida
http://rishida.net (http://rishida.net)
http://rishida.net/scripts/pickers/arabic-block/ (http://rishida.net/scripts/pickers/arabic-block/)
i OTAP project
http://courses.washington.edu/otap/ (http://courses.washington.edu/otap/)
http://courses.washington.edu/otap/reverse/reverse/o_Reverse_trans_article728.html (http://courses.washington.edu/otap/reverse/reverse/o_Reverse_trans_article728.html)

harfica
http://domovina.110mb.com/hr_kultura/hrvatska_arebica.htm (http://domovina.110mb.com/hr_kultura/hrvatska_arebica.htm)

i drugi online i offline resursi, danas prilično dostupni širom krugu konzumenata
http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2158.0 (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2158.0)

Prvi turski popisi nisu, izgleda, pisani ovim setom znakova:

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/5/55/Abeceda.jpg)

Prema http://www.google.com/transliterate/arabic (http://www.google.com/transliterate/arabic)


Dadoje ديدج
Tadija تضج

Stepan ستبين
Stipan ستبين

Da bi se bolje vidilo malo su povećana slova arabice.
Dadoje [size=24pt]ديدج[/size]Obeshrabrujuće? Sindrom prof. Moačanina?

Najvjerojatnije tamo ne piše 'Dadoje' jer su se ligature u doslovnom prijepisu te riječi raspale:
ديدج

Broj mogućih izvornih zapisa (reverzibilno do transliteracije i izvornog zapisa na tevki pismu) iz kojih se mogao dobit prijevod "Dadoje" zastrašuje uz sve one opaske o mogućim zamjenama samoglasničkih i suglasničkih znakova, kvalitetu mikrofilma, fotokopije, zapisivačeva kaligrafskog i nekaligrafskog rukopisa, ligature …

Kad pogledaš zadnju stranicu .pdf datoteke (pdf. str. 674.) i faksimil stranice na tevki pismu tamo — za raskrivit se, ko će to dešifrirat. Džaba zoom Ctrl++.
Evo me ko Jokaš kad je govorijo, kakono, "… ko je napisa zna i pročitat …", za uklesani natpis na crkvi.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: Zavelim - 27 Veljača 2011, 21:15:35 poslijepodne
Citat:
Činilo mi se da, baremko tebi, ne moram proslijeđivat takve linkove, da znaš bolje od mene do njih. Ponekad, doduše rijetko, mi se učini da se činiš nevišt, ko što to neki čine stalno na ovom forumu.

Ma proba ja malo pa nije išlo u kratko vrime. Naša sam i skinijo kliški, još kad bi se moga domoć i onog ranijeg bosanskog. :)
Pustio sam ovo kroz FR i što veliš ima grešaka ko u priči, no bitno mi je samo za kakvo takvo pritraživanje, da mogu brzo doć do stranice koja mi triba.

I der znaš li još di bi moga nać "Bekiju kroz vijekove" od Vege? Jednom davno si to bijo stavijo.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 27 Veljača 2011, 21:20:49 poslijepodne
Sumarni je, izgleda maknut s megauploada. Ne znam koliko ti je ovo na scribd-u uporabivo.
http://www.scribd.com/doc/48858868/SUMARNI-POPIS-SANDZAKA-BOSNA-IZ-1468-69-GODINEValjda znaš da svaka objava ovakvog linka na široko dostupnim web mjestima skraćuje život takvim linkovima.

Bekiju … je maklo sos sendspace-a
http://www.sendspace.com/file/8uwndj (http://www.sendspace.com/file/8uwndj) mrtav link
http://forum.bgdcafe.com/index.php?showtopic=16749 (http://forum.bgdcafe.com/index.php?showtopic=16749)
http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=6836:poklanjamo-vam-vijekove-bekije&catid=122:kultura&Itemid=193 (http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=6836:poklanjamo-vam-vijekove-bekije&catid=122:kultura&Itemid=193)

Čak i upisi poput ovog skraćuju život i uporabivost savjetima iz takvih upisa.
Ovog, za kojeg mi se činilo da si ga pročitao i našao sumarni defter.
http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=400.msg38706#msg38706 (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=400.msg38706#msg38706)

Filecrop izgleda radi.
http://www.filecrop.com/search.php?w=sumarni&size_i=0&size_f=100000000&engine_r=1&engine_m=1&engine_h=1 (http://www.filecrop.com/search.php?w=sumarni&size_i=0&size_f=100000000&engine_r=1&engine_m=1&engine_h=1)
Tragom filecropa izgleda da megaupload još drži sumarne deft.
http://www.megaupload.com/?d=Y7HYGWRBProvjereno. Radi.

Upit "Marko Vego" na filecrop-u daje nešto rezultata čiji tragovi nisu do kraja provjereni:
http://www.filecrop.com/search.php?w=marko+vego&size_i=0&size_f=100000000&engine_r=1&engine_m=1&engine_h=1 (http://www.filecrop.com/search.php?w=marko+vego&size_i=0&size_f=100000000&engine_r=1&engine_m=1&engine_h=1)
kao i "Vego".
Ako si admin, miči ove upise skroz (ili na dio foruma zaštićen od gugle botova - zlu ne tribalo).
bekije… još nigdi na vidiku.

Zašto mi se ti priviđaš ki svojedobni member na jednom drugom forumu koji za članove ima povijesne literature ko u priči, za nečlanove procuri tu i tamo popis linkova, poput slijedećeg (929 naslova):
http://www.istorijabalkana.com/Istorija%20i%20srodne%20naucne%20grane.xls
Većina tkz. gugle hackz za pretrage ovog tipa je onemogućena, traže se novi.
Čitav niz review-a tražilica ovog tipa postoji na webu.
Npr.
http://filesharefreak.com/2009/04/16/the-25-best-ddl-search-engines-for-rapidshare-links/ (http://filesharefreak.com/2009/04/16/the-25-best-ddl-search-engines-for-rapidshare-links/)
naslov more zvarat, nisu samo rapidšejr linkovi.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 27 Veljača 2011, 22:27:25 poslijepodne
čak i na fuckbooku ima pokušaja koje vriedi prilistat
http://www.facebook.com/topic.php?uid=37040768416&topic=16569 (http://www.facebook.com/topic.php?uid=37040768416&topic=16569)

Čitao ja l' ne čitao review-e takvih tražilica, ja se slažem s ocjenom iz onog starog review-a (2009.)
http://filesharefreak.com/2009/04/16/the-25-best-ddl-search-engines-for-rapidshare-links/ (http://filesharefreak.com/2009/04/16/the-25-best-ddl-search-engines-for-rapidshare-links/)
filecrop je br. 1. Ako nema tamo nema na nijednoj online tražilici toga tipa.
Za fuckbook mlađariju "offline", preciznije "non-web", ftp, nntp — usenet binaries … pa čak i P2P tražilice su druga priča.

Nego filecrop ti ne more nać nešto na medijafire, mislim da š ovo skinit, iako se skenerist malo zaletijo oko crop-a
http://www.mediafire.com/?0nywmtwlojwbtw. filecrop ne nađe isti naslov ni na megauplojadu
http://www.megaupload.com/?d=WEP89V1U
Poćiri i na
http://bosnahistorija.16.forumer.com/a/ebiblioteka_post3015-15.htmlMuvekit je, između ostalih, fora za čitat.
I malo okolo te web adrese za acta turcica related books
http://bosnahistorija.16.forumer.com/a/E-biblioteka-16/
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 28 Veljača 2011, 11:38:15 prijepodne
Citat:
Današnje ime, od perzijske riječi (دربند,čitaj: Darband) u značenju "zatvorena vrata", je ušlo u uporabu koncem 5. stoljeća ili početkm 6. stoljeća,
http://hr.wikipedia.org/wiki/Derbent (http://hr.wikipedia.org/wiki/Derbent)
Ako je pisac htio zapisat Derbent, opet vuče na klanac - selo Podbilje.

Derbent يربينت

Dubint بنت

Radopolje je, nema zbora, Radobilja/Radobilje

Radopolje ادوبولجي

Radobilje ادوبيلجي

Radobilja ادوبيلجا


Dbnt

Dabnt
Debnt
Dibnt
Dobnt
Dubnt

Dabant
Dabent
Dabint
Dabont
Dabunt

Debant
Debent
Debint
Debont
Debunt

Dibant
Dibent
Dibint
Dibont
Dibunt

Dobant
Dobent
Dobint
Dobont
Dobunt

Dubant
Dubent
Dubint
Dubont
Dubunt

Dabnat
Dabnet
Dabnit
Dabnot
Dabnut

Debnat
Debnet
Debnit
Debnot
Debnut

Dibnat
Dibnet
Dibnit
Dibnot
Dibnut

Dobnat
Dobnet
Dobnit
Dobnot
Dobnut

Dubnat
Dubnet
Dubnit
Dubnot
Dubnut

Drbnat
Drbnet
Drbnit
Drbnot
Drbnut
… ko će nastavit sve kombinacije?
Naslov: Nahija Mostar 1477.; miriliva
Autor: glonga - 28 Veljača 2011, 20:26:24 poslijepodne

Hasovi mirilive

(Aličić, 1985: 201-206)

"Nahija Mostar


Sami pazar Mostar spomenuti, has spomenutog sandžakbega

Radoje sin Vukašina,
Radovan sin Radoja,
Ruško sin Radojina,
Vukić sin Uška,
Radoje sin Uška,
Cvetko sin Vukašina,
Ivan sin Cvetka,
Radosav sin Radina,
Vitas sin Ivke,
Radko sin Stepka,
Božidar sin Radivoja,
Ivak sin Radka,
Radko sin Stepka,
Milosav sin Vlaha,
Vuk sin Pribila,
Dragić sin Radina,
Radič sin Radohne,
Nenada sin Dubravca,
Radojko sin Godca,
Pavo sin Radovana,
Radad sin Dobrivoja.

domova 19, neoženjen 1

ispendža 500;
pšenica, lukana 7, vrijednost 168;
ječam, lukana 5, vrijednost 75;
proso, lukana 2, vrijednost 30;
mošt medri 230, vrijednost 1.150;
bostan 30;
hasa vinograd 1;
mošt medri 200, vrijednost 1.000;
košnica 30;
porez na svinje 15;
nijabet 20;
mlin vlasništvo imama Mostara 1, porez 15;
mlin svojina dizdara 2, porez 45;
porez na sitnu stoku 687;

Mukata tržne takse i globa hasova Mostara i globa vlaha spomenutog Mostara godišnje 2.700;
dunum od vinograda 250, po svakom dunumu po 5, 1.250;

Mezra Zahum pripada Vukmiru, sinu Belosava, domova 1.

ukupno sa mezrom 7.910

Dizdar tvrđave Mostar i posadnici tvrđave, svaki od njih ima u posjedu vlastite vinograde. To su mulkovi koji su nekima od njih pripadali, a neki ih kupili; posjeduju ih kao mulk i prema zakonu za muslimane daju po pet akči na svaki dunum. ◊82b


Selo Počiće (860), has spomenutog sandžakbega

Radan sin Miluna,
Radoje sin Radojina,
Milko sin Vukoja,
Ivaš sin Milka,
Vukas sin Boželjka,
Božidar sin Milovca,

domova 6

ispendža 150;
pšenica, lukana 4, vrijednost 96;
ječam, lukana 5, vrijednost 75;
zob, lukana 3, vrijednost 27;
bostan 6;
košnice 12;
porez na svinje 5;
smokava 12;
mošt medri 28, vrijednost 140;
nijabet 6;
porez na sitnu stoku 60;
ukupno: 589

 
Selo Podgorani, (861) spomenuti has

Dobruško sin Milića,
Vladimir njegov brat,
Marko sin Milića,
Milša sin Radenka,
Milašin njegov brat,
Radašin sin Milše,
Vladko sin Branka,
Radoje sin Radobrada,
Radak sin Radonje,
Milovan njegov brat,
Milovac sin Brajana,
Vladić sin Radoša,
Vukoje sin Ruže,
Brašica sin Ružinje?,
Radosav sin Ružinje,
Radoje sin Pavala,
Bratiš sin Radosava,

domova 16, neoženjen 1

ispendža 425;
hasa vinograd 2, medri 30, vrijednost 150;
hasa vinograd 1, zapušten;
hasa oraha 5, prihod 20;
pšenica, lukana 3, vrijednost 72;
ječam, lukana 4, vrijednost 60;
bostan 22;
košnica 30;
porez na svinje 4;
mošt medri 55, vrijednost 275;
nijabet 17;
porez na sitnu stoku 600;

ukupno: 1.675


Selo Dolnje Zoimlji, (862) has spomenutog sandžakbega

Vukas sin Vukosava,
Radovan sin Radka,
Grubiša sin Radavca,
Vukas sin Stepana,
Radak sin Dodoja,
Radivoj sin Vladića,
Radivoj sin Miletka,
Vukan sin Vladka,
Radoje sin Vukana,
Vukač sin Vladka,
Vukašin sin Vukača,
Branisav sin Vukača,
Radonja sin Uglješe,
Radivoj sin Radomira,
Radak sin Radka,
Cvetko sin Račka,
Radavac sin Cvetka,
Živko sin Radiše,
Budisav sin Živka,
Vukša sin Dobrivoja,
Vučihna sin Vukše,
Radko sin Radivoja,
Bolko sin Budisava,
Radovan sin Radaka,
Brajilo sin Radka,
Radila sin Milovca,
Milašin sin Milovca,
Radosav sin Tvrdiše, ◊83a
Radoje sin Radina,
Božidar sin Radina,
Radosav sin Branića,
Radašin sin Dobrašina,
Petar sin Mileše,
Brajo sin Mileše,
Ivko sin Hranka,
Dobrun sin Radka,

domova 34, neoženjenih 2

ispendža 900;
pšenica, lukana 10, vrijednost 240;
hasa livada 1, Stup;
ječam, lukana 23, vrijednost 345;
krupnik, lukana 10, vrijednost 120;
zob, lukana 32, vrijednost 288;
proso, lukana 25, vrijednost 375;
bostan 40;
košnice 20;
porez na svinje 10;
nijabet 40;
porez na sitnu stoku 1.386;

ukupno: 3.764


Selo Cimlje (863), has spomenutog sandžakbega

Vukić sin Novaka,
Radivoj sin Vukića,
Vučihna sin Radiča,
Rajan sin Ivana,
Nikola sin Radovana,
Vukosav sin Radoja,
Vukas sin Vukića,
Marko sin Veselka,
Ivan sin Veselka,
Radohval sin Radohne,
Vladko sin Budimira,
Cvetko sin Milića,
Vitas sin Milića,
Vukač sin Grubaka,
Vukašin sin Radosava,
Dragić sin Radosava,
Radat sin Milana,
Radavac sin Milića,
Radoje sin Perunca,
Petko sin Radosava,
Radohna sin Radosava,
Radoje sin Radosava,
Stanihna sin Radka,
Ivan sin Radka,
Vukić sin Milana,
Radašin sin Bogila,
Radoje sin Milana,
Mituš sin Stojisava,
Božidar sin Mituša,
Dabiživ sin Mituša,
Ivan sin Grubaka,
Cvetoje sin Ivana,
Radoje sin Radiča,
Vukilja sin Radiča,
Miloš sin Pavla,
Stepan sin Miloša,
Radosav sin Radonje,
Bolihna sin Pribisava,
Radovan sin Vukmira,
Vladko sin Vukasa,
Milša sin Milojina,
Ivko sin Milše,
Radoje sin Radivoja,
Tvrdoje sin Radka,
Milovac sin Vitka,
Radonja sin Milovca,
Vitko sin Brajana,
Radalja sin Vitka,
Radoje sin Vitka,
Milutin sin Vukoja,
Ivko sin Milihne,
Ljubiša sin Vukašina,
Radivoj sin Milića,
Božidar sin Radosava,
Radašin sin Radosava,
Udovica Gojisava, drži baštinu,
Novak sin Radivca,
Radosav sin Milojina.

domova 50, neoženjenih 8

ispendža 1.450;
hasa vinograd 1, medri 30, vrijednost 150;
mlinova 2, zapušteni;
hasa njiva 1 , prihod 20;
hasa smokava 3, zapušteni;
pšenica, lukana 7, vrijednost 168;
ječam, lukana 12, vrijednost 180;
raž, lukana 4, vrijednost 48;
proso, lukana 13, vrijednost 195;
bostan 41;
košnica 40;
lan 20;
porez na svinje 10;
mlinova 2, porez 30;
mošt medri 330, vrijednost 1.650;
porez na sitnu stoku 994;

ukupno: 5.055 ◊83b


Selo Rakitno (864) has spomenutog sandžakbega

Cvetko sin Radiše,
Radivoj sin Ružoja,
Milan sin Beloja,
Vladisav sin Milana,
Radoje sin Milana,
Ostoja sin Vladića,
Mataj sin Vitasa,
Božidar sin Dobravca,
Stepan sin Budile,
Ivan sin Radohne,
Radinac sin Radojka,
Đurađ sin Dobrivoja,

domova 12

ispendža 300;
pšenica, lukana 2, vrijednost 48;
ječam, lukana 4, vrijednost 40;
raž, lukana 4, vrijednost 60;
bostan 12;
košnica 2;
porez na svinje 5;
nijabet 12;
porez na sitnu stoku 243;

ukupno: 742


Selo Gornje i Dolnje Goranci (865) has spomenutog sandžakbega

Vladimir sin Tvrdoja,
Vladisav njegov sin,
Milun sin Đordoja?,
Radat sin Budisava,
Vukašin njegov sin,
Vladko sin Budisava,
Božidar sin Radata,
Milobrad sin Dabiživa,
Radonja sin Dabiživa,
Radič sin Dabiživa,
Radko sin Mirosava,
Radonja sin Mirosava,
Radoje sin Radmana,
Radivoj sin Radoja,
Radoje sin Pribisava,
Cvetko sin Radoja,
Radojin sin Pribisava,
Dragilo sin Dabiživa,
Radiran njegov sin,
Radič sin Bulata,
Radoje sin Bulata,
Radosav sin Petka,
Juraš sin Ivana,
Petar sin Ivana,
Vukmir sin Milojina,
Vukić sin Milojina,
Radil sin Pribila,
Vukota sin Radoja,
Dobraš sin Vučine,
Vukić sin Radavca,
Radoje sin Vukića,
Viđen sin Gojaka,
Radič sin Viđena,
Vladko sin Gojaka,
Ostoja sin Budije,
Radoje sin Radavca,
Vukan sin Obrada,
Milić njegov brat,
Radat sin Bolašina,
Vučihna sin Ivke,
Radosav sin Ivana,
Vukač sin Vujaka,
Vukota sin Obrada,
Vukosav sin Dubrovca,
Ostoja njegov brat.

domova 42, neoženjenih 3

ispendža 1.125;
pšenica, lukana 12, vrijednost 288;
ječam, lukana 20, vrijednost 300;
Kartica 227
zob, lukana 30, vrijednost 270;
raž, lukana 35, vrijednost 522;
bostan 30;
košnica 70;
porez na svinje 20;
lan 20;
nijabet 45;
porez na sitnu stoku 1.562;

ukupno: 4.252 ◊84a


Selo Ljubotići (866) has spomenutog sandžakbega

Vladimir sin Vladka,
Vladisav sin Vladka,
Tulan sin Mihoča,
Stepan sin Tulana,
Šišoje sin Vukoja,
Bratovac sin Vukote,
Vukša sin Teše,
Nadihna sin Vitana,
Voluša sin Javihne,
Vukmir sin Milašina,
Vladko sin Milanka,
Radovan sin Petra,
Radman sin Petra,
Vukač sin Milovca,
Ivaniš sin Bogića,
Vukić sin Radoja,
Stepan sin Vladimira
Radman sin Vladimira,
Pava sin Božete,
Vladisav sin Božidara,
Radojin sin Radivoja,
Radonja njegov brat,

domova 21, neoženjen 1

ispendža 550;
pšenica, lukana 12, vrijednost 282;
mošt medri 215, vrijednost 1.075;
raž, lukana 10, vrijednost 150;
proso, lukana 3, vrijednost 45;
bostan 24;
košnice 50;
porez na svinje 10;
lan 10;
nijabet 22;
porez na sitnu stoku 735;

ukupno: 2.953


Selo Tati, (861) spomenuti has

Ivko sin Radonje,
Radko sin Radojka,

domova 2

ispendža 50;
pšenica, lukana 2, vrijednost 48;
raž, lukana 2, vrijednost 30;
proso, lukana 2, vrijednost 30;
zob, lukana 5, vrijednost 45;
mošt medri 31, vrijednost 155;
bostan 6;
košnice 7;
nijabet 2;
porez na sitnu stoku 61;

ukupno: 435


Selo Tušići (868) pripada selu Belgrad? (869) ali odvojeno stanuju, pa je i njegov prihod odvojeno upisan.

Radosav sin Vukice,
Radivoj sin Vladka,
Radič sin Vukice,
Radonja sin Prkuta,
Radivoj sin Milobrada,
Vukić sin Vukmila,
Rađanja sin Vukmila,
Tomaš sin Vukmira,

domova 8

ispendža 200;
porez na sitnu stoku 225; ◊84b

ukupno: 19.500


860. Nepoznato.
861. Danas istoimeno selo u općini Mostar.
862. Danas Donje Zijemlje, selo u općini Mostar.
863. Nepoznato. Može se čitati kao Cimlje i pretpostaviti da se radi o selu Cim u općini Mostar.
864. Područje u općini Mostar.
865. Istoimeno selo u općini Mostar.
866. Danas selo u općini Lištica.
867. Nepoznato.
868. Nepoznato.
869. Danas Biograd, pripada Nevesinju."
Naslov: Belevarija, Tušići, Tati, Belgrad
Autor: glonga - 28 Veljača 2011, 21:05:29 poslijepodne
Štivo, dio vezan za poreze u Otomanskoj carevini.
http://www.scribd.com/doc/25974628/5/Practices (http://www.scribd.com/doc/25974628/5/Practices)


Selo Počiće (860)
860. Nepoznato.
http://www.geonames.org/3265384/povine.html (http://www.geonames.org/3265384/povine.html)
http://www.geonames.org/3265503/podine.html (http://www.geonames.org/3265503/podine.html)

Selo Tati, (861)
861. Danas istoimeno selo u općini Mostar.
(Aličić 2008: 250) (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1538.msg47626#msg47626):
"[3488] U originalu Tati. Danas istoimeno selo u okolini Mostara."
Ja ne znam gdje je ovo. Geonames.org također.
http://www.geonames.org/3263747/tatar.html (http://www.geonames.org/3263747/tatar.html)

Selo Tušići (868) pripada selu Belgrad? (869) ali odvojeno stanuju, pa je i njegov prihod odvojeno upisan.
868. Nepoznato.
869. Danas Biograd, pripada Nevesinju.
(Aličić 2008: 250) (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1538.msg47626#msg47626):
"[3487] U originalu Tošć. Nepoznato."
Navodi se u nizu pustih sela: … Bilešić - Tošić - Tati - Jar(e) - Uzariće - Mokro …
Po ovomu mi izgleda da bi Tošić/Tušić/Tošć i Tati trebali bit negdje između ili okolo Bilišića i Jara.
http://www.geonames.org/3264814/bilisici.html (http://www.geonames.org/3264814/bilisici.html)
http://www.geonames.org/3198860/jare.html (http://www.geonames.org/3198860/jare.html)
http://www.geonames.org/3188437/uzarici.html (http://www.geonames.org/3188437/uzarici.html)
Tušići-Tošići-Tošć, moguće krivo čitanje, ali nema ništa slično, ili ne mogu nać.
Ovaj Belgrad su današnji Biograci. Moguće je da su nekad bili samo Gradac ili slično.
http://www.geonames.org/3204125/biograci.html (http://www.geonames.org/3204125/biograci.html)
Po opisu i prihodu (samo sitna stoka), unatoč raseljenosti područja i mogućnosti da je samo dio mještana ostao, vrijedi pogledati prezimena i mikrotoponime u današnjem naseljenom mjestu
http://www.geonames.org/3291770/stajetina.html (http://www.geonames.org/3291770/stajetina.html)

Posebnost ovog popisa (Hercegovina 1477.) je u tome da osim cara i sandžakbeg ima prihode od vlaha (globe) i porez na sitnu rogatu stoku.
Nakon Nahije Mostar u dijelu hasova sandžakbega slijede globe vlaha za sve nahije (str. 206. - ), znakovito da u tom popisu nema Nahije Mostar, što dodatno upućuje na to da porezni obveznici u toj kategoriji nisu uopće nastanjeni već da su još u izbjeglištvu (Ivaniš, Vladimir, Dadoje, Krmpotić …), ili da sandžakbeg još uvijek ne kontrolira to područje.
Nahije Mostar nema ni u narednom popisu poreza na sitnu stoku Vilajeta Hercegovine, u tom popisu je par zanimljivosti u nazivlju.
Nekoliko nahija u podnaslovu imaju — županluk. Treba li to značit da druge popisane nahije odgovaraju ili ne odgovaraju područjima srednjovjekovnih župa koje je popisivač zatekao?

(Aličić, 1985: 207-211)

"Porez na stoku Vilajeta Hercegovine:
koji se kao naknada daje sandžakbegu. Od svakog sela svake godine u vidu novca treba obračunati na svaku ovcu po jednu akču. Na osnovu toga ovdje se navodi.

Nahija Sokol
to je županluk Župana Vladka;
[…]
Nahija Bistrica, Goražde i Osanica ◊85a
županluk Tvrdka
[…]
Nahija Zagorje
županluk Radonje
[…]
Nahija Samabor sa Pribudom i Vinicka
Županluk Ivana
[…]
Nahija Breznica
pripada Kuknju, županluk Ivana"

Upada u oči i 250 dunuma vinograda u Mostaru. Ako je po terzijskim aršinim i rastegljajima (18) i bio oko 900 m2 to je svakako preko 20 hektara vinograda. Ne vjerujem da je u to uključen i carski has vinograda - Gnojnice (pp. 6-7), nu tamo nema značajna prihoda od vinograda. Ako dobro razumijem definiciju dunuma na str. 7. to je, mjereno organom (18 rastegalja) x (2 dobra rasteglja i 1 stopa). Bez obzira na tadašnje prosječne antropometrijske podatke ovo treba premjerit.
A organ? U Rječniku termina par upisa ranije.
Rastegalj je oko 2 m, mjereno. Uzet ćemo japanske.
Citat:
ken ili rastegljaj 1,818m, kane ili šaku ili stopa, 30,30cm , sun, palac 3,03cm i bu (linija) koji iznosi 1/10 sun.
http://maldini.wetpaint.com/page/recnik+arhitektonskog+projektovanja (http://maldini.wetpaint.com/page/recnik+arhitektonskog+projektovanja)
(18*1.818)*(2*1.818+0.303)=128.9 m2
Uz jedan vinograd se pojavljuje 'stup'
Citat:
Mjere za površinu: stup 455 m2, motika oko 455 m2, ralo 1820 m2, i kosa 3640 m2.
http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2003-12-16&id=14599 (http://www.pobjeda.co.me/citanje.php?datum=2003-12-16&id=14599)
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 01 Ožujak 2011, 00:17:11 prijepodne
Ako je pisac htio zapisat Derbent, opet vuče na klanac - selo Podbilje.
Je li Dbnt samo oznaka za derbent — klanac?

"Derbendžije (tur. derbenci: čuvar klanca, od pers. derbend: klanac) je bio poluvojnički red u Osmanskom carstvu koji je nastao zbog oružanih otpora protiv turske vlasti okupiranih naroda u carstvu. U XVII i XVIII Turci su za obezbeđivanje ugroženih puteva, na prevojima, u tesnacima i šumskim regionima upotrebljavali stanovništvo dotičnog kraja, zvano Derbendžije umesto vojnika koji su ranije vršili te zadatke. Derbendžije su za tu službu uživale povlastice. Derbendžija je bilo u svim jugoslovenskim zemljama pod turskom vlašću u kojima je saobraćaj bio ometan.

Činili su ih mahom hrišćani. Uglavnom su cela sela bila derbendžijaska; isprva ih nije bilo mnogo ali posle im je broj porastao naročito uz Carigradski drum. Krajem 16. i početkom 17. veka polako nestaju jer se pojavljuju palanke.

Dažbine su im umanjene ili skroz ukinute. Od vremena Mehmeda II oslobođeni su odlaska u vojne pohode."
http://sr.wikipedia.org/sr-el/Дербенџије
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 01 Ožujak 2011, 14:28:43 poslijepodne
Popis timara po nahijama počinje na p. 212 n.dj. Upada u oči da je jedini naslov — Nahija Sokol (okolica Foče). Čini se da su samo tu nahiju 1477. smatrali prilično sigurnom od ratnih pustošenja, iako u popisu timara ima timara u nahijama: Osanica, Bistrica, Zagorje, Poblaće … Blagaja (mezra Bunica, pusta p. 241)

Na p. 238. je je i timar Radoja Rupčića ('nevjernik koji je predao grad Sokol'). Rupčića Aličić 2008. čita kao Zupčića, što je vjerojatnije. Postojalo je selo Zupčići u okolici Goražda, slova z i r se prema uvodnim opaskama lako zamijene u čitanju.
Zupčići, destroyed populated place   
http://www.geonames.org/3186286/zupcici.html (http://www.geonames.org/3186286/zupcici.html)
"Timar Radoja sina Rupčića. To je nevjernik koji je predao tvrđavu Sokol. Uživa ga i ide u rat. Dat je bez ispendže." (p. 258)
Zupčić.
(p. 260) 'Svega timar spomenutog Radoja, sina Zupca: …"

Str. 239. 'sa stavke Kadije Drine'. Drina je ime kadije, a ne kadiluka, ova i ostale pojavnice (str. 245.) kadije Drine mogu zbuniti.

Dio nahije Poblaće (p. 220), nahija Bistrica (p. 267), Dubštica (p. 275), Konac-polje (p. 281), Neretva (p. 282) … pokazuju da je Sadržaj knjige mogao bit detaljniji u ovom dijelu, tamo stoji samo Nahija Sokol, što može zbuniti čitatelja.

'Selo Spiljani, timar spomenutog pripada Neretvi, u vilajetu Kralj' (p. 248)
'Nahija Neretva pripada vilajetu Hercegovina' (p. 282).
'Dio sela Krkovići, timar spomenutog, pripada Borovcu, u vilajetu Neretva.' (p. 292)

Dvije su nahije Neretve, jedna u vilajetu Hercegovina, druga u vilajetu Kral.
Spiljani su u vilajetu Kral.
http://www.geonames.org/3190269/spiljani.html (http://www.geonames.org/3190269/spiljani.html)
Termin 'pripada' ovdje je zbunio i popisivača. Obično je relacija — selo pripada nahiji. Rjeđe — selo pripada tvrđavi, i to ne kao posjed posadnika-timarnika iz te tvrđave nego u smislu obrane područja. Borovac je tvrđava u nahiji Neretva. Neretva nije vilajet u ovom popisu.

Krkovići. Bizaran je toponim Ž*ebato (p. 53; f 456. Nepoznato). Zapišani Lug nije u ovom popisu, ni u ovom vilajetu.

Zanimljiv zapis na p. 385.

"Nahija Črešnjeva,
pripada Neretvi, vilajet Hercegovina
Dio džemata ešktindžija koji su straža!rili u tvrđavi Črešnjeva, koja je ranije spomenuta. Sada je naredbom našeg Cara naređeno da se spomenuta tvrđava uništi i da posadnici koji su u njoj idu u eškun. Oni, koji su imali timare u Kraljevoj zemlji, upisani su u Kiraljevoj zemlji, a oni čiji su timari u Hercegovini, ponovo su upisani za Hercegovinu."

Tvrđava Trešnjevica služila je osiguranju granice kraljevih i hercegovih posjeda i u ovoj zoni granica ne slijedi rijeku Neretvu. Područje je označeno terminom nahija. Turcima je za daljnje napredovanje nebitna. Ruše ju da se njome ne bi koristili kraljevi i hercegovi podanici koji su se posklanjali u okolici.
Zanimljivo mi je iz kuta međusobno bliskih utvrda Proložac i Imotski.
http://www.geonames.org/3344609/tresnjevica.html (http://www.geonames.org/3344609/tresnjevica.html)
Niz mjesta, npr. Repca, Repci … i sl. možda nisu ubicirana jer se smatra da je ovo područje u vilajetu Kral.
Potrebno je detaljno mapirati granicu nahija Dolnja Rama i Neretva. Možda se pokaže da i ne postoji nahija Neretva u vilajetu Kral.
http://www.geonames.org/3344303/kraljev-sto.html (http://www.geonames.org/3344303/kraljev-sto.html)
Repovci
http://www.geonames.org/3191725/repovci.html (http://www.geonames.org/3191725/repovci.html)
Tošć (Tušići kod Jara i Uzarića su drugo) kao korijen toponima, ovo mi ne zvuči predturski — tošć.
http://www.geonames.org/3344167/tosc-anica.html (http://www.geonames.org/3344167/tosc-anica.html)
Možda. Stuš
http://www.geonames.org/3344149/stus.html (http://www.geonames.org/3344149/stus.html)
Od Mokriskika i dočeka -kik vs. -kuk bilježim sve Kikove na koje naiđem.
http://www.geonames.org/3289655/kik.html (http://www.geonames.org/3289655/kik.html)
Još kad ima u blizini nešto ovakvo — Skrabonos
http://www.geonames.org/3290778/skrabonos.html (http://www.geonames.org/3290778/skrabonos.html)

Do p. 390 ne vidim više ništa za pribilježit. Možda je promaklo.
U nastavku su posadnici tvrđave Ljubuški. Bilješke za poseban upis.
Naslov: Ljubiśki
Autor: glonga - 01 Ožujak 2011, 15:25:04 poslijepodne
Tvrđava Ljubuški, dizdar (pp. 390-393), 1. posadnik

"Posadnici tvrđave Ljubuški, pripada vilajetu Hercegovini, kao naknada za svoje plaće imaju timare bez ispendže.

Timar Muse, dizdara tvrđave Ljubuški, sa stavke mirilive.
Dat je bez ispendže.

Selo Orlac, (1272) timar spomenutog, pripada Mostaru.

Milić sin Sedlara,
Radovan sin Milića,
Radoje sin Mlilića,
Radat sin Radohne,
Radoman sin Radohne,
Radonja sin Stanimira,
Ivaniš sin Stanimana,
Jakov sin Radonje,
Vukašin sin Radoja,
Vukač sin Stepana,
Vukač sin Radoja,
Vukas sin Radoja,
Radič sin Milića,
Radojko sin Božidara

domova 13, neoženjen 1,

hasa vinograd 1, zapuštan; Izgrad,
njiva 1: Otočine,
hasa oraha zapuštan 1,
hasa smokava zapuštana 1,

desetina od pšenice, lukana 6, vrijednost 144;
desetina od ječma, lukana 7, vrijednost 105;
desetina od prosa, lukana 4, vrijednost 60;
desetina od mošta, medri 90, vrijednost 450;
desetina od košnica 20;
desetina od lana 10;
nijabet 14;
porez na sitnu stoku 241;

ukupan prihod sa porezom na sitnu stoku bez ispendže 1.054.


Selo Vlasnici, (1273) timar spomenutog, sa hasa mirilive, pripada Mostaru.

Radoje sin Radoča,
Vukša sin Vladka,
Vukač sin Vladka,
Radobrad sin Radovca,
Milobrad sin Milaka,
Radovan sin Bojaka,
Radivoj sin Radmila,
Ivko sin Radivoja,
Ivan sin Radosava,
Vukač sin Božidara,

domova 10,

hasa vinograd 1: Sad, medri 20, wijednost 150,

pšenica, lukana 3, vrijednost 72;
raž, lukana 4, vrijednost 60;
mošt medri 34, vrijednost 170;
ječam, lukana 5, vrijednost 75;
proso, lukana 3, vrijednost 45;
desetina od bostana 13;
desetina od košnica 24:
desetina od lana 4;
porez na svinje 4;
nijabet 10;
porez na sitnu stoku 203;

ukupan prihod 785 ◊168b


Selo Vihovići, (1274) timar spomenutog dizdara Muse, sa hasova mirilive, pripada Mostaru.

Vukić sin Radoja,
Vuk sin Vukića,
Marko sin Vukača,
Vukač sin Radoja,
Vukosav sin Radoja,
Radko sin Radoja,
Živan sin Ilije,
Radonja sin Vukosava,
Brajan sin Vladka,
Božidar sin Radivoja,
Radivac sitn Radonje,

domova 11,

pšenica, lukana 1, vrijednost 24;
ječam, lukana 2, vrijednost 30;
proso, lukana 3, vrijednost 45;
mošt medri 80, vrijednost 400;
desetina od bostana 8;
desetina od košnica 30;
nijabet 11;
krupnik, lukana 3, vrijednost 36;
porez na sitnu stoku 153;
svinje 2;

ukupan prihod 759


Selo Sutina, (1275) timar spomenutog, sa hasa mirilive, pripada Mostaru.

Radivoj sin Ostoje,
Vukić sin Vukosava,
Rađan sin Stepana,
Ivan sin Ljubca,
Radan sin Bubca,
Radval sin Marka,
Ostoja sin Radonje,
Radivoj sin Radoja,
Cvetko sin Vučka,
Cvetan sin Vučka,
Vukša sin Tihoja,
Radoje sin Miladina,
Juraj sin Radosava,
Đurašin njegov brat,
Radič sin Dragula,
Radonja sin Vladosava,
Radovan sin Miladina,

domova 16, neoženjen 1,

pšenica, lukana 6, vrijednost 144;
raž, lukana 12, vrijednost 180;
ječam, lukana 8, vrijednost 120;
zob, lukana 15, vrijednost 135;
desetina od bostana 14;
desetina od košnica 90;
desetina od lana 25;
porez na svinje 10;
nijabet 11;
porez na sitnu stoku 723;

ukupan prihod 1.458


Selo Nastrani, (1276) timar spomenutog, sa stavke Madžara Hasana, Madžara Sarudže, i Sarudže iz Bosne. Pripada Zagorju.
[…]
Mezra Vitalina, (1277) timar spomenutog, pusto.
prihod iz vana 400.

Svega: sela 5, mezri 1, domova 67, neoženjenih 5, prihod sa porezom na sitnu stoku 5.395.


1272. Danas zaselak u Mostaru.
1273. Danas zaselak u Mostaru.
1274. Danas selo u Mostaru.
1275. Danas selo u Posušju.
1276. Vjerovatno se radi o današnjem zaseoku Strane u Glavatičevu. Nastrani ne postoje.
1277. Danas Vitaljina, selo u Ljubuškom."
Naslov: Hamza iz Niša
Autor: glonga - 01 Ožujak 2011, 17:13:49 poslijepodne
Tvrđava Ljubuški, Hamza iz Niša (pp. 393-395), 2. posadnik


"Timar Hamze iz Niša, posadnika spomenute tvrđave Ljubuški, sa stavke tobdžije Ahmeda. Dat je bez ispendže.


Selo Knežpolje, (1278) timar spomenutog, pripada Mostaru, sa hasova mirilive.

Radonja sin Bolca,
Vukač sin Pribila,

domova 2,

pšenica, lukana 3, vrijednost 72;
ječam, lukana 2, vrijednost 30;
proso, lukana 2, vrijednost 30;
zob, lukana 3, vrijednost 27;
desetina od mošta medri 4, vrijednost 20;
desetina od bostana 4;
porez na svinje 2;
desetina od košnica 4;
desetina od lana 4;
nijabet 2;
porez na sitnu stoku 86;

ukupan prihod 281


Selo Kočerin, (1279) timar spomenutog, sa hasova mirilive. Pripada Mostaru.

Radovan sin Miluta,
Vladisav sin Vukašina,
Radonja sin Ostoje,
Đuraš sin Milohne,
Braniša sin Bojisava,
Ivko sin Radonje,
Radonja sin Jeliča,

domova 7. ◊169b

pšenica, lukana 7, vrijednost 186;
raž, lukana 6, vrijednost 90;
zob, lukana 6, vrijednost 54;
mošt medri 50, vrijednost 250;
desetina od košnica 80;
porez na svinje 15;
desetina od lana 3;
nijabet 7;
desetina od bostana 16;
porez na sitnu stoku 320;
ječam, lukana 10, vrijednost 150;

ukupan prihod 1.163


Selo Čemljani, (1280) iz rezerve vojnuka, sa stavke čeribaše Mahmuda. Pripada Mostaru. Timar spomenutog.

Tvrdko sin Radoja,
Radoje sin Radonje,
Vučihna sin Radonje,
Radovan sin Radonje
Juraj sin Vukosala,
Ivan sin Dragiše,
Babiživ sin Radoja,
Radman prešlac,

domova 8,

ukupan prihod 8.


Dio sela Vihovići, rezerva vojnuka, sa stavke ceribaše Mahmuta, pripada Mostaru.

Vukmir sin Radosava,·
domova: 1,


Dio sela Pregrajani, (1281) rezerva vojnuka, sa stavke ceribaše Mahmuta. Pripada Mostaru.

Ivaniš sin Dobrašina,

domova: 1.


Dio sela Kuti, (1282) rezerva vojnuka, sa stavke ceribaše Mahmuta, pripada Mostaru.

Tvrdko sin Vukosava

domova 1.

Svega timar spomenutog Hamze iz Niša: sela sa rezervom vojnuka 6, domova 20, prihoda 1.448.


1278. Danas selo u Lištici.
1279. Danas selo u Lištici.
1280. Nepoznato.
1281. Danas selo u Mostaru.
12a2. Danas selo u Mostaru."
Naslov: Jusuf iz Koprule i Hamza iz Moreje
Autor: glonga - 01 Ožujak 2011, 17:48:09 poslijepodne
Tvrđava Ljubuški, Jusuf iz Koprule i Hamza iz Moreje (pp. 395-396), 3. i 4. posadnik


"Timar Jusufa iz Koprule i Hamze iz Moreje, posadnika tvrđave Ljubuški. Dat je bez ispendže.


Selo Rogača, (1283) pripada Nevesinju, sa stavke Hiziza, timar spomenutog.

Prihod dat nevjerniku po imenu Pava pod mukatu, godišnje zlatnika 10, vrijednost 450.


Selo Vina, (1284) timar spomenute dvojdce, sa hasova mirilive. Pripada Mostaru.

Vukosav sin Marina,
Radonja sin Vukosava,
Radoje njegov brat,
Radivoj sin Vukosava,

domova 4, ◊170a

pšenica, lukana 5, vrijednost 120;
proso, lukana 2, vrijednost 30;
ječam, lukana 4, vrijednost 60;
raž, lukana 5, vrijednost 75;
desetina od bostana 4;
desetina od košnica 8;
desetina od voća 3;

ukupan prihod 300


Selo Hrasno, (1285) timar spomenute dvojice, pripada Čemlju, sa stavke kadije Drine.

Mile sin Brze,
Radovan sin Bogmila
Vukosav sin Beloja,
Radojko sin Ružića,
Stojak sin Radosava,
Radihna sin Bogilje,
Skrvoje sin Šurbca,
Ivko sin Šurbca,
Cvetko sin Škrvoja,
Božidar sin Mihajla,
Boguta sin Radmana,
Milovan mn Vladka,

domova 12,

hasa vinograd 1, medri 200, vrijednost 1.000,

desetina od pšenice, lukana 10, vrijednost 240;
ječam, lukana 8, vrijednost 120;
zob, lukana 10, vrijednost 90;
mošt, medri 200, vrijednost 1.000;
desetina od bostana 14;
desetina od košnica 70;
porez na svinje 5;
desetina od lana 10;
desetina od voća 10;
nijabet 14;

ukupno sa porezom na čifluk i desetina Hadži Jusufa 2.595.

U spomenutom selu Hadžijusufović Skender ima sedam malih vinograda. Posjeduje ih i prema zakonu daje desetinu. Njihovi nazivi su slijedeći: Paprat, Stup, Dvorište, Potput, Vrbica, Pogovine, Krepljja, a također irna i sedam njiva, porez na čift 22.

Svega: sela 3, čifluk 1, domova 16, prihod 3.345.


1283. Danas selo Rogače u Nevesinju.
1284. Nepoznato. Moguće je čitati kao Vitina u općini Ljubuški.
1285. Danas selo Rasno u Lištici."
Naslov: 5., 6., 7.
Autor: glonga - 01 Ožujak 2011, 17:59:44 poslijepodne
Tvrđava Ljubuški, Nesuh iz Timurhisara, Karadža iz Midije i Skender iz Trabzuna (pp. 396-397), 5., 6. i 7. posadnik


"Timar Nesuha iz Timurhisara, Karadže iz Midije i Skendera iz Trabzuna, posadnika tvrđave Ljubuški, sa stavke kadije Drine. Dat je bez ispendže.


Selo Sopilja, (1286) timar spomenutih, pripada Nevesinju.
[…]
desetina od boba 29;
[…]
desetina od crnog graha i graha 7 akči
[…]
svega prihod 4.228 ◊171a

1286. Danas selo u Nevesinju."

4.228/3=1409.33
Naslov: 8. Madžar Sarudža
Autor: glonga - 01 Ožujak 2011, 18:04:51 poslijepodne

Tvrđava Ljubuški, Madžar Sarudža (pp. 397-398), 8. posadnik


"Timar Madžara Sarudže, posadnika tvrđave Ljubuški, sa stavke kadije Drine. Dat je bez ihspendže.


Selo Seličani, timar spomenutog, pripada Zagorju.
[…]
mlin 1, porez 30;
[…]

desetina od boba 29;
[…]
desetina od boba i crnog graha 50;
[…]
svega prihod 1.515"
Naslov: 9. — 13.
Autor: glonga - 01 Ožujak 2011, 18:38:49 poslijepodne
Tvrđava Ljubuški, (pp. 398-399), 9. Ibrahim, 10. imam, 11. Hasan iz Moreje, 12. kapidžija Jusuf, 13. Hamza iz Bosne


"Timar Ibrahima, imama, Hasana iz Moreje, Kapidžije Jusufa i Hamze dz Bosne, posadnika tvrđave Ljubuški, sa stavke Kočija sina Mehmeda, bez ispendže.


Selo Prokat?, (1287) timar spomenutih, pripada Ljubuškom.

Radiša sin Božička,
Vladisav sin Radiše,
Radonja sin Radiše,
Dibižov sin Radoja,
Radoje sin Pauška,
Radavac sin Vuka,
Ivan sin Milanka,
Stepan sin Bodoja,

domova 8,

hasa livada 1: Vrbica,
hasa njiva 1 : Suravnica,

pšenica, lukana 10, vrijednost 240;
ječam, lukana 5, vdjednost 75;
proso, lukana 3, vrijednost 45;
mošt medri 10, vrijednost 350;
desetina od bostana 16;
desetina od košnica 45;
porez na svinje 10 ;
desetina od lana 3;
nijabet 8;

ukupno 792 ◊171b


Selo Ljubuški, (1288) timar spomenutog, pripada Ljubuškom.

Vukas sin Novaka,
Radovac sin Vukasa,
Mlilovac m Petuše,
Dragić sin Milovca,
Milša sin Rakovca,
Vukmio siromah,
Ivan sin Milutina,
Radilo sin Kovača,

domova 7, neoženjen 1,

hasa njiva 5: Podpeće, Nadžabjak, Kamenica, Jelovada?, Podbranica,
hasa lidvada 1 : Mala Jelovada?,

pšenica, lukana 30, vrijednost 720;
ječam, lukana 13, vrijednost 195;
proso, lukana 6, vrijednost 90;
zob, lukana 5, vrijednost 45;
mošt medri 50, vrijednost 250;
desetina od bostana 16;
desetina od košnica 40;
porez na svinje 21;
desetina od lana 3;
nijabet 8;

ukupno 1.388


Selo Gornji Studenci, (1289) timar spomenutih, pripada Ljubuškom.

Dragić sin Bakile,
Vukas sin Radiča,
Ivan njegov Sin,
Tomaš sin Pave,

domova 4,

hasa njiva 1: Opotočje?,
hasa livada 1 : Luka,
hasa mlinova 1, zapuštan,
hasa stupa, zapuštana,

pšenica, lukana 10, vrijednost 240;
ječam, lukana 5, vrijednost 75;
proso, lukana 7, vrijednost 105;
mošt medri 30, vrijednost 150;
porez na svinje 1 ;
desetina od bostana 4;
desetina od košnica 10;
desetina od lana 2;
nijabet 4;

ukupno 601


Selo Lise, (1290) timar spomenutih, sa stavke Alije, sina Dizdara, pripada Mostaru.

Vukas sin Ružoja,
Yuraj sin Vuka, [sic! Y]
Cvetko sin Radohne,
Radovan njegov brat,
Milko njegov brat,

domova 5,

pšenica, lukana 6, vrijednost 144;
raž, lukana 3, vrijednost 45;
proso, lukana 2, vrijednost 30;
desetina od bostana 4;
desetina od košnica 3;
porez na svinje 5;
desetina od lana 3;
desetina od mošta medri … vrijednost 20;
mlinova 4, vrijednost 120;
stupa 1 , porez 30;
nijabet 4;

ukupan prihod 403 ◊172a


Selo Kukalje?(1291) timar spomenutih, sa stavke Radoja Rupčića, pripada Nevesinju.
[…]
mošt medri 400, vrijednost 2.400;
[…]
ukupno 2.780


Mezra, Gornji Studenac, (1292) pusta,
prihod iz vana 200.


Mezra Likanj? pusta,
prihod iz vana 200.

Mezra Hrastova Mladica, pusta,
prihod iz vana 100.


Mezra Mravnica, pusta
prihod iz vana 200.


Svega: sela 5, mezri 4, domova 35, neoženjenih 5, prihod 6.664.


1287. Nepoznato.
1288. Danas mjesto u Hercegovini.
1289. Danas selo u Ljubuškom.
1290. Danas selo u Lištici.
1291. Nepoznato.
1292. Danas postoje Studenci u Nevesinju, a možda su u pitanju Studenci u Ljubuškom."

6664/5=1332.8
6664/6=1110.66 (< 1.200, Ibrahim nije imam, zarez u tekstu.)
Naslov: 14. — 15.
Autor: glonga - 01 Ožujak 2011, 18:50:42 poslijepodne
Tvrđava Ljubuški, (pp. 400-401), 14. Hamza iz Izdina, 15. Ilijas iz Skoplja


"Timar Hamze iz Izdina i Ilijasa iz Skoplja, posadnika tvrđave Ljubuški, sa stavke  ulufedžije Mehmeda. Dat je bez ispendže.


Selo Luka, timar spomenutih, pripada Konac Polju.
[…]
domova 30, neoženjenih 5,
[…]
ukupan prihod 1.733


Selo Kruševljani, timar spomenutih, sa stavke spomenutog Mehmeda. Pripada Konac Polju.
[…]
domova 25,
[…]
ukupan prihod 1.491

Svega: sela 2, domova 59, neoženjenih 8, prihod 3.222. ◊173a"
Naslov: 16. — 17.
Autor: glonga - 01 Ožujak 2011, 19:02:58 poslijepodne
Tvrđava Ljubuški, (pp. 401-403), 16. Hizir iz Trikale, 17. Ilijas iz Nikopolja,


"Timar Hizira iz Trikale i Ilijasa iz Nikopolja, posadnika tvrđave Ljubuški, sa stavke janjičara Karađoza. Posjeduju ga i idu u rat. Dat je bez dspendže.


Dio sela Grabovica, pripida Nevesinju.
[…]
domova 49, neoženjenih 11,
[…]
ukupan prihod 2.000


Selo Strane, timar spomenutih, pripada Viševu, sa stavke spomenutog Karađoza.
[…]
domova 9, neoženjenih 1, ◊173b
[…]
ukupan prihod 371


Selo Hotovine, timar spomenutih, sa stavke Mahmuda, Hamze i Mustafe, posadnika spomenute tvrđave. Pripada Zagorju.
[…]
domova 8, muslimana čift 6, džaba l, neoženjenih 1, porez 147,

ukupan prihod 500
Svega timar spomenutih: sela 2, dijelova sela 1, domova 67, neoženjenih 12, muslimana 8, prihod 2.871. ◊174a"


Mahmud, Hamza i Mustafa, posadnici spomenute, jesu li i oni (već) spomenuti - pobrojani?
Naslov: 18. — 20.
Autor: glonga - 01 Ožujak 2011, 19:26:09 poslijepodne
Tvrđava Ljubuški, (pp. 403-405), 18. Karadža iz Bosne, 19. Hizir iz Soluna, 20. Halil iz Nikopolja


"Timar Karadže iz Bosne, Hizira iz Soluna i Halila iz Nikopolja, posadnika tvrđave Ljubuški, sa stavke janjičara Karađoza. Posjeduju ga i idu u rat. Dat je bez dspendže.


Selo Gornji Postoljani, (1293) timar spomenutih, pripada Nevesinju.
[…]
domova 6, neoženjen 1, musliman 1, porez 22,
[…]
ukupan prihod 373


Selo Donja Bitunja, (1294) timar spomenutih, sa stavke Đurana sina Vladisala i Junaka sina Vitača?, pripada Viduškoj.
[…]
domova 7, neoženjenih 2, musliman 1, porez 22,
[…]
desetina od rajinskih vinograda,mošt medri 100, vrijednost 900;
[…]
ukupan prihod 1.966


Selo Ošanovići (1295) timar spomenutih, sa stavke spomenutih. Pripada Viduškoj
[…]
domova 9, neoženjenih 2, ◊174b
[…]
ukupan prihod 850
Mulk Heraka, uživa ga prema vlaškom zakonu, njive 4, mlin 1, i vinograda 9.


Selo Vihovići, (1296) timar spomenutih, sa stavke Tuhtalmiš Čelebije, pripada Zagorju.
[…]
domova 8, neoženjenih 3,
[…]
ukupan prihod 759


Selo Poplačići, (1297) timar spomenutih, sa stavke Sinana, gulama Ishak-paše, pripada Popovu.
[…]
mlinova raje 2, porez 30;
stupe 2, porez 30;
[…]
ukupan prihod 541


Selo Mjehovina (1298) timar spomenutih, sa stavke Hamze i Jusufa, posadnika spomenute tvrđave. Pripada Zagorju.
[…]
domova 11, neoženjenih 1,
[…]
ukupan prihod 500
[…]
Svega: sela 3, domova 56, neoženjenih 9, muslimana 2, prihod 5.025. ◊175a"


1293. Danas istoimeno selo sjeveroistočno od Nevesinja.
1294. Istoimeno selo u Stocu.
1295. Danas Ošanjići, selo u Stocu.
1296. Danas selo u Kalinoviku.
1297. Nepoznato.
1298. Danas selo u Kalinoviku."

5025/3=1675
Naslov: 21./22.
Autor: glonga - 01 Ožujak 2011, 19:55:49 poslijepodne
Tvrđava Ljubuški, (pp. 406-407), 21. Mehmed iz Vranja, 22. Musa iz Ćustendila,


"Timar Mehmeda iz Vranja i Muse iz Ćustendila, posadnika tvrđave Ljubuški, sa stavke Vukića, sina Milaša. Dat je bez ispendže.


Selo Lipovac, (1299) timar spomenutih, pripada Zagorju.
[…]
domova 18, neoženjenih 2,
[…]
mošt medri 30, vrijednost 240;
[…]
ukupan prihod 1.683


Selo Gradac, pripada Mostaru, sa stavke Alije, sina Dizdara, timar spomenutih.

Radoje sin Stanoje,
Bolko sin Grubana,
Miladin njegov brat,
Vukosav sin Grubava,
Radoje sin Cvetoja,
Radman njegov brat,
Nenada sin Vladka,
Petre sin Vukosava,
Dragić sin Vukosava,
Radavac sin Radmana,
Radin sin Vukote,
Radosav sin Tasovca,
Ivan sin Ivanka,
Vukašin sin Grubača,
Vučihna sin Grubača,
Radovan sin Vukosava,
Radobrad sin Radmana,
Milivoj sin Radina,

domova 17, neoženjen 1,

pšenica, lukana 9, vrijednost 216;
ječam, lukana 11, vrijednost 165;
krupnik, lukana 13, vrijednost 156;
zob, lukana 22, vrijednost 198;
proso, lukana 2, vrijednost 30;
mošt medri 90, vrijednost 450;
desetina od bostana 18;
desetina od košnica 50;
porez na svinje 6;
desetina od lana 15;
desetina od voća 3;
nijabet 20;
bob 16;
desetina od graha (bakle) 10;

ukupan prihod 1.253


Svega: sela 2, domova 35, neoženjenih 3, prihod 2.935.


1299. Danas zaselak Lipovci u Kalinoviku."
Naslov: 23.
Autor: glonga - 01 Ožujak 2011, 20:00:46 poslijepodne
Tvrđava Ljubuški, (p. 407), 23. Mehmed iz Vranja

"Timar Mehmedija iz Nikopolja, posadnika tvrđave Ljubu§ki, sa stavke Vukića, sin Mlađa. Dat je bez ispendže.


Selo Seljani, (1300) drugi naziv Selac, pripada Konac Polju,timar spomenutog.
[…]
domova 30, neoženjenih 3,
[…]
Svega timar spomenutog Mehmedija, prihod 1.438.
[…]


1300. Danas selo u Neveslnju."
Naslov: 24.
Autor: glonga - 01 Ožujak 2011, 20:08:18 poslijepodne
Tvrđava Ljubuški, (pp. 407-408), 24. ćehaja Iljas

"Timar Cehaje Iljasa, posadnika spomenute tvrđave Ljubuški, sa stavke Tvrdka. Dat je bez ispendže.

Dio sela Luka, pripada Zagorju, timar spomenutog, dio.
[…]
domova 18, neoženjenih 3, musliman 1 , porez 6.
Mulk Ivaniša, sina Vukića, on je vojnuk, mlin 1, ◊176a
[…]
ukupan prihod 956


Selo Gradiljina, (1301) timar spomenutog. Pripada Zagorju.
[…]
domova 5, neoženjen 1, musliman 1 , porez 22,
[…]
ukupan prihod 459

Svega: sela 1 , dijelova sela 1 , domova 22, neoženjenih 5, mslimana 2, prihod 1.415.


1301. Danas Gradiljina u Glavatičevu."
Naslov: 25.
Autor: glonga - 01 Ožujak 2011, 21:55:51 poslijepodne
Tvrđava Ljubuški, (pp. 408-409), 25. Karadža iz Nikopolja


"Timar Karadže iz Nikopolja, posadnika tvrđave Ljubuški, sa stavke Vukića, sina Vlađa. Dat je bez ispendže.


Selo Osatica,(1302) timar spomenutog, pripada Zagorju.
[…]
domova 8, neoženjen 1, muslimana 5, porez 110. ◊176b
[…]
ukupan prihod 1.133


Dio sela Argud, (1303) timar spomenutih, pripada Zagorju.

domova 4, neoženjenih 6, musliman 1, porez 22,
[…]
mlin 1, porez 30;
[…]
ukupan prihod 261
[…]
Svega: sela 2 , domova 12, neoženjenih 7, muslimana 6 , prihod 1394.


1303. Danas selo u Glavatičevu."
Naslov: 26.
Autor: glonga - 01 Ožujak 2011, 22:04:42 poslijepodne
Tvrđava Ljubuški, (pp. 409-410), 26. Hamza iz Nikopolja


"Timar Hamze iz Nikopolja, posadnika tvrđave Ljubuški, sa stavke Vukića, sina Vlađa. Dat je bez ispendže.


Selo Mokro, (1304) timar spomenutog, pripada Zagorju
[…]
domova 13, musliman 1, porez 22,
[…]
ukupno 896


Selo Sopot, (1305) timar spomenutog, pripada Zagorju
[…]
domova 13, musliman 1 , porez 6.
[…]
ukupan prihod 550


Svega: sela 2, domova 26, muslimana 2, prihod 1.446.


1304. [?]
1305. Danas selo u Glavatičevu"
Naslov: 27. — 29.
Autor: glonga - 01 Ožujak 2011, 22:23:19 poslijepodne
Tvrđava Ljubuški, (pp. 410-413), 27. Hamza iz Dimotike, 28. Jusuf iz Timurhisira, 29. Balaban iz Timurhisira,


"Timar Hamze iz Dimotike, Jusufa iz Timurhisira, Balabana iz Timurhisira, posadnika tvrđave Ljubuški, sa stavke Vukića, sina Vlađa. Dat je bez ispendže.


Selo Prkovići, (1306) timar spomenutog, pripada Konac Polju. ◊177b
[…]
domova 9, neoženjen 1 ,
[…]
ukupan prihod 494


Selo Žitomislići, (1307) timar spomenutih sa stavke spmenutog Vukića, sina Vlađa, pripada Blagaju. Obrađuju ga iz vana.
[…]
domova 1,
[…]
ukupan prihod 578


Selo Brezovići, (1308) timar spomenutih, sa stavke Vukića sina Vlađa, pripada Viševu.
[…]
domova 11, neoženjen 1,
[…]
ukupan prihod 520


Selo Bastači, timar spomenutih, sa stavke Hizira, pripada Sokolu.
[…]
domova 14,
Kartica 479:
[…]
ukupan prihod 750


Selo Kutine, timar spomenutih, sa stavke Madžara Hasana, Sarudže i drugog Sarudže. Pripada Zagorju.
[…]
domova 3,
[…]
ukupan prihod 602
U ovom selu, u starom defteru, [sic!] bilo j e upisano, 3 njive, 1 livada i 1 stablo oraha,. Međutim, kad je vršena inspekcija, pokazalo se da je raja spomenutog sela ponovo upisana također i u selu po imenu Seličani, (1310) spomenuti hassa posjedi također su se nalazili u spomenutom selu Seličani, pa su zbog toga upisani u tom selu.


Selo Kuti, (1311) timar spomenutih, sa stavke Madžara Sarudže i drugog Sarudže i Madžara Hasana, pripada Zagorju.
[…]
domova 10, neoženjeniih 3
[…]
ukupan prihod 1.209

Svega: sela 6, domova 48, neoženjenih 4, musliman 1?, prihod 3.983


1306. Danas Prkovići sjeverno od Nevesinja.
1307. Danas selo u općini Mostar.
1308. Nepoznato.
1309. Danas selo u Kalinoviku.
1310. Nepoznato.
1311. Danas selo Kuta u Kalinoviku."
Naslov: 30./31.
Autor: glonga - 01 Ožujak 2011, 22:44:41 poslijepodne
Tvrđava Ljubuški, (pp. 413-416), 30. Ahmed iz Lofče, 31. Nesuh sin Kasima,


"Timar Ahmeda iz Lofče i Nesuha, sina Kasima, posadnika tvrđave Ljubuški, sa stavke Ahmed-age.. Dat je bez ispendže.


Selo Ljubuški, [sic!] timar spomenutih, sa rezerve vojnuka, pripada Zagorju. [sic!]
[…]
domova 12, neoženjenih 2 ◊179a
[…]
ukupan prihod 197


Selo Ribac, (1312) timar spomenutih, sa stavke spomenutog Ahmed-age, pripada Zagorju.
[…]
domova 11 , neoženjenih 2
[…]
ukupan prihod 235


Dio sela Repci, (1313) većina ga je rezerva vojnuka; timar spomenutih sa stavke Ahmed-age, pripada Zagorju, dio.
[…]
ddmova 32, neoženjen 1 (jedan)
[…]
ukupan prihod 288


Selo Golubići, (1314) timar spomenutih, sa stavke Grgura, Vojvode, pripada Zagorju.
[…]
ukupan prihod 275 ◊179b


Selo Primilovići, (1315) drugli naziv Dobratići, timar spomenutih, sa stavke Ungurus Jusufa, pripada Komu.
[…]
domova 15,
[…]
ukupan prihod 782

Selo Ribari, timar spomenutih sa stavke Ungurus Ilijasa, pripada Komu.
[…]
domova 6, neoženjen 1,
[…]
ukupan prihod 616


Selo Gornji Kučići, (1316) pripada Komu sa stavke Ahmeda iz Sarajeva, pripada Kavi. Timar spomenutih.
[…]
domova 3, neoženjen 1
[…]
ukupan prihod 201 ◊180a


Selo Donje Čičevo, (1317) timar spomenutih, sa stavke Radonje Boršića, pripada Komu.
[…]
domova 7
[…]
ukupan prihod 248

Svega: sela 7, dijelova sela 1, domova 92, neoženjenih 9, prihod 2.852

1312. Nepoznato.
1313. Nepoznato.
1314. Danas selo u Kalinoviku.
1315. Nepoznato, ali se sačuvalo pod drugim nazivom Dobretići u Miljevini. Mada je upisano da pripada Komu.
1316. Nalaze se u Glavatičevu.
1317. Danas selo u Glavatičevu."
Naslov: 32.
Autor: glonga - 01 Ožujak 2011, 22:50:43 poslijepodne
Tvrđava Ljubuški, (pp. 416-417), 32. Madžar Hasan


"Timar Madžara Hasana sa stavke Sulejmana, posadnika tvrđave Ljubuški. Dat je bez ispendže.


Selo Ljuta, (1318) timar spomenutog, pripada Zagorju.
[…]
domova 26, neoženjenih 4, muslimana 9, porez 105
[…]
ukupan prihod 1.505 ◊180b


1318. Danas selo u Kalinoviku."
Naslov: 33. — 36.
Autor: glonga - 01 Ožujak 2011, 23:02:53 poslijepodne
Tvrđava Ljubuški, (pp. 417-418), 33. Mustafa iz Sereza, 34. Sulejman iz Janjine, 35. Hamza iz Trikale, 36. tobdžija Ahmed,


"Timar Mustafe iz Sereza, Sulejmana iz Janjine, Hamze iz Trikale i Tobdžije Ahmeda, posadnika tvrđave Ljubuški, sa stavke Ibrahima. Dat je bez ispendže.


Dio sela Ribići, timar spomenutih, pripada Borovcu, u vilajetu Neretva.
[…]
domova 22, neoženjenih 3, musliman 1, porez 22
[…]
ukupan prihod 3.509


Selo Gluhči, (1319) timar spomenutih, sa stavke Ibrahim-bega, pripada Komu
[…]
domova 7, udovica 1
[…]
hasa njiva 2: Babjak i Miletina
[…]
ukupan prihod 341


Selo Križan, (1320) timar spomenutih, pripada Viduški, sa stavke Madžara Hasana Sarudže i Hamze i Sarudže drugog.
[…]
domova 1
ponovo mlin ? 1, porez 15
[…]
ukupno 595

Svega: sela 2 , dijelova sela 1 , domova 30, neoženjenih 3 , udovica 1, musliman 1, prihod 4.445 ◊181a

1319. Nepoznato ako nije u pitanju lokalitet Gluhača u Konjicu.
1320. Danas zaselak Križane u općini Stolac."

4445/4=1111.25
Naslov: 37. svega 37
Autor: glonga - 01 Ožujak 2011, 23:10:50 poslijepodne
Tvrđava Ljubuški, (pp. 418-419), 37. Ćehaja Alija, ili drugi ćehaja?


"Timar Ćehaje Alije, posadnika tvrđave, Ljubuški, sa stavke Ibrahima. Dat je bez ispendže.


Selo Idbar, timar spomenutog, pripada Borovcu, u vilajetu Neretva.
Dio sela Ribići, timar spomenutih, pripada Borovcu, u vilajetu Neretva.
[…]
domova 28, neoženjenih 5
hasa njiva 1 : Podborovac [podgrađe Borovca] prihod 100
[…]
svega prihod 1.408 ◊181b"
Naslov: Dizdar tvrđave Rog
Autor: glonga - 01 Ožujak 2011, 23:24:05 poslijepodne
TvrđavaRog, (pp. 419-420), 1. dizdar Arabadži? Hizir


"Tvrđava Rog
čuvaju je vojnuci.

Timar Arabadži? Hizira, dizdara spomenute tvrđave. Dat je bez ispendže.


Selo Seljani, timar spomenutog, pripada Borovcu, u vilajetu Neretva.

Božidar sin Radohne,
Milovac sin Bunića,
Milutin sin Obrada,
Radivac sin Cvetka,
Radonja sin Vučete,
Grgur sin Vukosava,
Radivoj sin Vukosava,
Vukić sin Vukosava,
Radin sin Bogdana,
Radihna sin Bogdana
Radak sin Bogdana,
Radovan sin Radina,
Vukas sin Radohne,
Borovac sin Mihača,
Radosav sin Vučine,
Radič sin Grgura,
Radoško sin Dobrivoja,
Musliman: Nesuh, džaba

domova 14, neoženjenih 3, musliman 1, porez 9

hasa vinograda 3, medri 70, vrijednost 840
hasa oraha 2
hasa trešanja 3
prihod 26

pšenica, lukana 5, vrijednost 120;
ječam, lukana 5, vrijednost 75;
zob, lukana 8, vrijednost 72;
krupnik, lukana 7, vrijednost 84;
proso, lukana 3, vrijednost 45;
mošt medri 60, vrijednost 720;
desetina od bostana 12;
desetina od košnica 5;
porez na svinje 13;
desetina od lana 5;
desetina od voća 15;
nijabet 18;
raž, lukana 5 , vrijednost 75;

svega prihod 2.135 ◊182a"

Posadnike / džemat tvrđave Rog vidi u upisu #106 (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.msg47888#msg47888) na drugoj temi drugog podforuma.
Naslov: Posada tvrđave Rog (37)
Autor: glonga - 01 Ožujak 2011, 23:30:54 poslijepodne

Crosspost. Brojno stanje posade — 37 s dizdarom.

"Nahija Blagaj [p. 128]
[… p. 153]
Džemat tvrđave Rog koji je oprošten i oslobođen vanrednih (zakonskih) poreza i opterećenja. Daju vlaški porez. Idu u rat sa sandžakbegom. Stanuju u podnožju tvrđave Rog.

Đurić sin Ivana,
Matej sin Radivoja,
Pavko sin Doroga,
Stepan njegov brat,
Petrij njegov brat,
Matej sin Ivana,
Radosav sin Zorića,
Mihajil sin Duška,
Radivoj sin Mrkova,
Vukić sin Mastila,
Marko sin Radoča,
Pava sin Ozrina,
Mihovil sin Belosava
Božidar sin Ljubiše, ◊61b
Vukić sin Vuka,
Badrija sin Mojaka,
Vuk sin Juce,
Radoje sin Krđe,
Juraj sin Galoje,
Đurinac sin Brajka,
Tvrdiša sin Cice,
Ciniđa? sin Ugrina,
Radosav sin Goje,
Juraj sin Miklovuša,
Ostoja sin Budilje,
Mihajil sin Mojaka,
Barto sin Brdoja,
Mihovil sin Đurađa,
Radak sin Petka,
Jako sin Radula,
Ivaniš sin Hunjata,
Mihajil sin Kulina,
Pavko sin Vuka,
Nenada sin Otihoja,
Radoje sin Duše,
Lovrenac, tesar,

domova 36,"
Naslov: mostarski dizdar
Autor: glonga - 02 Ožujak 2011, 01:01:26 prijepodne
Tvrđava Mostar (pp. 438-441) 1. dizdar

"Posadnici tvrđave Mostar, pripada Vilajetu Hercegovina.


Timar Madžara Hamze, dizdara spomenute tvrđave Mostar, sa stavke mirilive Hercegovine. Dat je bez dspendže.


Selo Zalik, ^1342 timar spomenutog, pripada Mostaru

Dabiživ sin Smoljana,
Radat sin Vučka,
Radilo sin Radete,
Radosav sin Došlaca,
Radovan sin Radivoja,
Kostadin sin Heraka,
Radovan sin Heraka,
Vukilja sin Radete,
Vukač sin Radosava,

domova 9,


pšenica, lukana 6, vrijednost 144;
ječam, lukana 2, vrijednost 30;
mošt medri 130, vrijednost 650;
desetina od bostana 10;
desetina od košnica 10;
porez na sitnu stoku 332;
desetina od voća 5;
porez na svinje 7;
nijabet 9;

ukupan prihod 1.197


Selo Dolnji Suhodo, ^1343 timar spomenutog, pripada Mostaru.

Radašin sin Ostoje,
Božidar sin Pribisava,
Božičko sin Pribisava,
Ivaniš sin Božićka,
Radovac sin Boždara,
Dragi njegov sin,
Vučihna sin Milobrada,
Milobrad sin Radosava,
Živko sin Radihne,
Radko sin Boluna,
Radoje sin Vladka,

domova 11,

hasa vinograda 6, zapuštani,
hasa njiva 7,
hasa oraha 6,
hasa trešanja 7,
hasa smokava 10,

desetina od vinograda raje, šira, medri 120, vrijednost 650;
pšenica, lukana 8, vrijednost 192;
ječam, lukana 10, vrijednost 150;
desetina od bostana 12;
desetina od košnica 30;
porez na svinje 16;
desetina od voća 10;
desetina od smokava 10;
nijabet 11;
porez na sitnu stoku 375;
ukupan prihod 1.456  ◊191b


Selo Potok, ^1344 timar spomenutog, pripada Mostaru.

Radovac sin Ostoje,
Cvetan sin Ostoje,
Radivoj sin Ostoje,
Milić sin Radiše,
Branko njegov brat,
Cvetan sin Radaka,
Vukmio sin Radaka,
Vukić sin Radaka,
Cvetan sin Ostoje,
Stepašin sin Pribašina,
Milovan sin Radka,
Tvrdko sin Grgura,
ove dvije osobe su stare spahije. Prema vlaškom zakonu, daju filuriju.

domova 11, neoženjenih 2,

hasa vinograd 1 , medri 40, vrijednost 200,
hasa njiva 4: Poputnica, Nabarak, Nadrino i Načetko,
hasa mlinova 2, prihod 200,
Mulk Sulejmana gulama vojnuka Hoškadema, mlin 1, porez 30,

pšenica, lukana 12, vrijednost 288;
mlinova raje 2, porez 60;
ječam, lukana 13, vrijednost 180;
desetina od bostana 10;
desetina od košnica 20;
desetina od smokava 10;
porez n a sitnu stoku 322;
porez na svinje 5;
nijabet 12;
desetina od mošta medri 100, vrijednost 500;

ukupan prihod 1.848


Selo Gornje Zoimlje, ^1345 timar spomenutog, pripada Mostaru.

Radko sin Radonje,
Milorad sin Radonje,
Radovan sin Radosava,
Božidar sin Belosava,

domova 4,

hasa njiva 2,

pšenica, lukana 2, vrijednost 48;
ječam, lukana 3, vrijednost 45;
krupnik lukana 3, vrijednost 27;
desetina od bostana 4;
porez na svinje 4;
nijabet 4;
ukupan prihod 132


Selo Želuža, ^1346 timar spomenutog, sa stavke Karadže iz Trnova, sa hasova mirilive, pripada Mostaru.

Vlađ sin Vukosava,
Ivan sin Vukasa,
Vukič sin Cvetka,
Ivan sin Vukosava,
Radoje sin Radiše,
Radivac sin Radoja,
Ivko sin Radonje,
Radonja sin Radivca,
Dabiživ sin Živoje,
Radašin sin Radina,
Radosav sin Ozinca?

domova 11,

hasa vinograda 3, zapuštani,
hasa njiva 3 : Stup, Dužica i Pokorina, prihod 66,

pšenica, lukana 7, vrijednost 168;
ječam, lukana 24, vrijednost 360;
mošt medri 50, vrijednost 250;
desetina od bostana 12;
desetina od košnica 4;
porez na svinje 5;
desetina od smokava 10;
nijabet 11;
porez na sitnu stoku [?]

ukupno 1.019

Svega: sela 5, domova 46, neoženjenih 2, prihod 5.652. ◊192a


1342. Danas predio Mostara.
1343. Vjerovatno Suhi Do, zaselak u Mostaru.
1344. Vjerovatno danas Potoci, selo sjeverno od Mostara.
1345. Danas selo Zijemlje sjeverno od Mostara.
1346. Danas Željuša, zaselak u Bijelom Polju, sjeverno od Mostara."
Naslov: MO 2
Autor: glonga - 02 Ožujak 2011, 01:16:37 prijepodne
Tvrđava Mostar (pp. 441-442) 2.

"Timar Arnauta Karadže, posadnika tvrđave Mostar, sa hasova mirilive Hercegovina. Dat je bez ispendže.

Selo Livač, ^1347 timar spomenutog, pripada Mostaru

Stepan sin Milana,
Cvetko sin Radilje,
Pribio njegov sin,
Radovan sin Tvrdka,
Milorad sin Kopila,
Mileta njegov brat,
Radovan sin Milića,
Radojko sin Radovana,
Radonja sin Petana,
Šahin sin Radosava, musliman,

spomenuti Šahin daje desetinu i godišnje 1 filuriju.

domova 9, musliman 1 ,

hasa vinograda 2, zapuštani,
hasa njiva 5 ; Selište, Nadpod, Vinak, Sinokos i Vukovina,
hasa oraha 5,
prihod sa orasima 80,

pšenica, lukana 6, vrijednost 144;
ječam, lukana 11 , vrijednost 165;
mošt medri 50, vrijednost 250;
desetina od bostana 10;
desetina od košnica 10;
desetina od smokava 10;
porez na svinje 5;
nijabet 9;
porez na sitnu stoku 117

ukupan prihod 800


Selo Hum ^1348 timar spomenutog, pripada Mostaru.

Milorad sin Radaca,
Radosav sin Radoja,
Milan sin Radaca,
Pavko sin Milivoja,
VLadisav sin Hrelje,
Milobrad sin Radonje,
Vučihna sin Radaca,
Vukosav sin Vučihne.

domova 8,

hasa oraha 4,
prihod 10,

pšenica, lukana 3, vrijednost 72;
ječam, lukana 5, vrijednost 75;
mošt medri 35, vrijednost 175;
desetina od bostana 8;
desetina o d košnica 15;
nijabet 8;
porez na sitnu stoku 369;

ukupan prihod 132

Svega: sela 2, domova 17, prihod 1.532. ◊192b


1347. Danas zaselak u Mostaru.
1348. Dio današnjeg sela Humilišani koje se, očito, ranije smatralo kao dva naselja: Hum i Lišani, sjeverno od Mostara."
Naslov: MO 3
Autor: glonga - 02 Ožujak 2011, 01:21:00 prijepodne
Tvrđava Mostar (p. 442) 3.

"Timar Mahmuda iz Gumuldžine, posadnika tvrđave Mostar, sa hasova cara. Dat je bez ispendže.

Selo Bojište, ^1349 timar spomenutog, pripada Nevesinju.
[…]
domova 17, neoženjenih 2,
[…]
nijabet 19;

svega prihod 1.546
spomenuti Šahin daje desetinu i godišnje 1 filuriju.


1349. Danas selo kod Nevesinja."
Naslov: MO 4
Autor: glonga - 02 Ožujak 2011, 01:35:13 prijepodne
Tvrđava Mostar (pp. 442-443) 4.

"Timar Atmadže iz Sofije, posadnika tvrđave Mostar. Dat je bez ispendže.


Selo Preseka, ^1305 [1350] timar spomenutog, pripada Nevesinju, sa hasova cara.
[…]
domova 6,
[…]
ukupan prihod 180  ◊193a


Selo Lišanj, ^1351 timar spomenutog, pripada Mostaru, sa stavke Hizira, sina Ibrahima, sa hasova mirilive.

Pavlo sin Tvrdisava,
Radibrad sin Tvrdka,
Radosav sin Brajana,
Vukilja sin Radosava,
Vladisav sin Brajana,
Radoje sin Stojaka,
Pribio njegov brat,
Milić sin Dabiživa,
Stepan sin Radivoja,
Miladin sin Radivoja,
Bratul sin Bratije,
Milić sin Mihača,
Milivoj sin Mihača,
Božidar sin Radoja,
Radoje sin Tvrdaka,
Vuk sin Brajana,
Radosav njegov brat,
Radoje sin Marka,
Petar njegov brat,

domova 18, neoženjenih 1,

hasa njiva 5 ; Žabljani, Dvorište, Vinište, Bare i Gubavica, prihod 100,

pšenica, lukana 10, vrijednost 240;
ječam, lukana 13, vrijednost 195;
proso, lukana 3, vrijednost 45;
desetina od bostana 22;
desetina od košnica 22;
mošt medri 80, vrijednost 400;
porez na svinje 5;
nijabet 19;
porez na sitnu stoku 202;

ukupan prihod 1.350

Svega: sela 2, vrijednost [domova] 24, neoženjenih 1, prihod 1.530.


1350. Danas Presjeka, selo sjeverno od Nevesinja.
1351. Danas selo sjeverno od Mostara."
Naslov: MO 5,6,7,
Autor: glonga - 02 Ožujak 2011, 01:41:42 prijepodne
Tvrđava Mostar (pp. 443-444) 5., 6., 7.

"Timar Sarudže iz Niša, Mahmuta iz Kruševca i Senkura iz Plovdiva, posadnika tvrđave Mostar, sa hasova cara, da mu je vječna vladavina. Dat je bez ispendže.


Selo Zidol, ^1352 timar spomenutog, pripada Nevesinju.
[…]
domova 65, neoženjenih 9,
[…]
ispaša 80;
[…]
nijabet 75;
svega prihod 4.938

1352. Danas selo jugoistočno od Nevesinja. U originalu j e pogrešno upisan naziv ovog sela kao Zidol. [?]"
Naslov: MO 8
Autor: glonga - 02 Ožujak 2011, 01:45:08 prijepodne
Tvrđava Mostar (pp. 444-445) 8.

"Timar imama Hamze, fakiha, u spomenutoj tvrđavi obavlja službu imama. Dat je bez ispendže, sa hasova cara, da mu je vječna vlast.

Dio sela Koleško, timar spomenutog, pripada Nevesinju.
[…]
domova 24, neoženjenih 2,
[…]
ispaša 40;
[…]
nijabet 26;
svega timar spomenutog, prihod 1.562"
Naslov: MO 9-12
Autor: glonga - 02 Ožujak 2011, 01:51:08 prijepodne
Tvrđava Mostar (pp. 445-446) 9., 10., 11., 12.,

"Timar Hizira iz Sereza, Madžara Skendera i Ahmeda i Karadže iz Smedereva, posadnika tvrđave spomenutog Mostara, sa stavke cara, bez ispendže.


Selo Žiljevo, ^1353 timar spomenutih, pripada Nevesinju.
[…]
domova 60, neoženjenih 5,
[…]
ispaša 150;
[…]
nijabet 65;
svega prihod 7.517

1353. Selo jugoistočno od Nevesinja."
Naslov: MO 13-19
Autor: glonga - 02 Ožujak 2011, 02:00:18 prijepodne
Tvrđava Mostar (pp. 446-448) 13., 14., 15., 16., 17., 18., 19.,

"Timar Iljasa iz Moreje, Alije iz Sofije, Hamze iz Vranja, Ismaila iz Trnove i Sarudže, Širmerda iz Niša i Hizira iz Sereza, posadnika tvrđave Mostar, sa stavke cara. Dat je bez ispendže.


Selo Belgrad, ^1354 timar spomenutih, pripada Nevesinju.
[…]
domova 146, neoženj enih 15, muslimana 2, porez 18,
[…]
ispaša 310;
[…]
ukupan prihod 7.418

Mezra Lukavac, timar spomenutih . Neki nevjernici Belgrada je obrađuju.
[…]
ukupan prihod 1 .206

Svega timar spomenutih: sela 1, mezri 1, domova 146, neoženjenih 15, muslimana 2, prihod 8.624.


1354. Danas Biograd južno od Nevesinja."

8624/7=1232
Naslov: MO 20-21
Autor: glonga - 02 Ožujak 2011, 02:19:57 prijepodne
Tvrđava Mostar (pp. 448-449) 20., 21.,

"Timar Karadže iz Trnove i Širmerda iz Lovče, posadnika tvrđave Mostar, sa stavke miralema. Dat je bez ispendže.


Selo Pregrajani, ^1355 timar spomenutih, pripada Mostaru.

Tvrdko sin Vučete,
Radak njegov sin,
Radoje sin Radoja,
Božidar njegov brat,
Radoje sin Mirosava,
Pavko sin Dabiživa,
Pribašin sin Jake,
Radoje sin Vukača,
Radibrad sin Radoja,
Radonja sin Milše,
Borovac sin Milorada,
Milko sin Mirosava,
Božidar sin Radete,
Vukač sin Gazvode,
Radivoj njegov brat,

Ove dvije osobe su stare spahije. Stanuju u ovom selu i prema zakonu daju svoje desetine. Ali prema vlaškom zakonu daju filuriju.

domova 15,

hasa vinograd 1, medri 80, vrijednost 400,
hasa njiva 4: Baštice, Boganorina, Dučac i Tešine,
hasa oraha 6,
hasa krušaka 4,

pšenica, lukana 3, vrijednost 72;
ječam, lukana 4 , vrijednost 60:
mošt medri 31, vrijednost 155:
porez na sitnu stoku 205;
desetina od bostana 16;
desetina od košnica 13;
porez na svinje 5;
nijabet 13;

ukupan prihod 939

Mezra Vituša, sijalište spomenutog sela.


Selo Crnač, ^1356 timar spomenutih, pripada Mostaru.

Vukić sin Vladoja,
Radič sin Radivca,
Stepan sin Juraja,
Radivoj sin Gojaka,
Radonja sin Radivca,
Radovan sin Gojaka,
Vladimir sin Brajana,
Pešter sin Brajana,
Radonja sin Brajana,
Vladisav sin Vladka,
Vladisav sin Slavoja,
Radosav sin Radana,
Milko sin Radohne,
Radonja sin Milana,
Vladko sin Vukašina,

domova 15,

pšenica, lukana 8, vrijednost 192;
ječam, lukana 8, vrijednost 120;
zob, lukana 9, vrijednost 81;
proso, lukana 3, vrijednost 45;
desetina od košnica 95;
desetina od lana 10;
desetina od bostana 18;
porez na svinje 10;
porez na sitnu stoku 582;
nijabet 15;
desetina od vinograda, mošt medri 90, vrijednost 450;

ukupan prihod 1.618


Dio sela Uzarići, ^1357 timar spomenutih, sa stavke Hizira, sina Ibrahima.

Vukač sin Milića,

domova 1,

porez na sitnu stoku 54,

ukupno prihod sa žitaricama 103.

Svega  sela 2, dijelova sela 1, mezri 1, domova 31, prihod 2.660. ◊196b


1355. Danas Prigrađani sjeverozapadno od Mostara
1356. Danas Gornji i Donji Crnač u Lištici.
1357. Danas selo u Lištici."
Naslov: MO 22
Autor: glonga - 02 Ožujak 2011, 02:27:35 prijepodne
Tvrđava Mostar (pp. 449-450) 22.,

"Timar Ahmeda iz Niša, posadnika tvrđave Mostar, sa hasova cara neka mu je vječna vlast. Dat j e bez ispendže.


Sam pazar Belgrad, ^1358 timar spomenutog, pripada Neretvi.
[…]
domova 13, neoženjenih 1,
[…]
ukupan prihod 594


Selo Gurušci, ^1359 timar spomenutog, pripada Komu u Neretvi.
[…]
domova 7, muslimana 5, porez 39,
[…]
ukupan prihod 805


Svega timar spomenutog: sela 2, domova 20, neoženjenih 3, muslimana 5, prihod 1.399. ◊197a


1358. Danas Konjic.
1359. Vjerovatno Grušča, selo u Glavatičevu."
Naslov: MO 23
Autor: glonga - 02 Ožujak 2011, 02:34:58 prijepodne
Tvrđava Mostar (pp. 450-451) 23.,

"Timar Bajramlije i Jusufa, sinova Ahmeda, posadnika tvrđave Mostar. Naizmjenično idu u rat, a zajednički ga uživaju.


Selo Osek, ^1360 timar spomenutih, krstjani su, pripada Neretvi.

Gost sin Bolisava,
Radak krstjanin,
Milivoj krstjanin,
Radosav krstjanin,
Mradiša? krstjanin,
Radovac sin Radojina,
Cvetko sin Vlaha,

domova 7.

pšenica, lukana 6, vrijednost 144;
ječam, lukana 12, vrijednost 180;
zob, lukana 28, vrijednost 252;
mošt medri 240, vrijednost 1.080;
desetina od bostana, 28;
desetina od voća 25;
desetina od lana 13;
desetina od boba 20;

nijabet 7;

ukupan prihod 1.749


1360. Nepoznato."
Naslov: MO 24-25
Autor: glonga - 02 Ožujak 2011, 02:51:05 prijepodne
Tvrđava Mostar (pp. 451-452) 24., 25.,

"Timar Iljasa iz Sereza i Karađoza iz Črnovila, posadnika tvrđave Mostar, sa hasova cara, neka mu je vječna vlast. Dat je bez ispendže.

Selo Trebun, ^1361 timar spomenutih, krstjani su, pripada Neretvi.

Vukmir sin krstjanina,
Budisav krstjanin,
Tomaš sin Gosta,
Radohna njegov brat,
Stepan sin Milatina,
Radivac sin Gojisava,
Radonja sin Mirosava,
Živko sin Strajana,
Radavac sin Vladana,
Radoje sin Radaka,
Vučihna sin Radivoja,
Ivaniš sin Radivoja,
Radič krstjanin,
Radas krstjanin,
Radašin krstjanin,
Radilo sin Milašina,
Stepan sin Milašina,

domova 17.

pšenica, lukana 13, vrijednost 312;
ječam, lukana 2, vrijednost 30;
proso, lukana 5, vrijednost 75;
raž, lukana 4, vrijednost 60;
krupnik, lukana 3, vrijednost 27;
zob, lukana 20, vrijednost 180;
mošt medri 100, vrijednost 1.200;
desetina od boba 30;
desetina od bostana, 18;
desetina od košnica 67;
desetina od lana 20;
desetina od voća 15;
porez na svinje 15;
mlin 1, porez 30;
nijabet 17;
porez na sitnu stoku 153;

ukupan prihod 2.249 ◊ 197b


Selo Kuti, timar spomenutih, pripada Mostaru.

Ostoja sin Radana,
Ivan sin Radosava,
Ivan sin Pribila,
Vladoje njegov sin,
Radovan sin Burića,
Vukač sin Ostoje,
Grujan sin Tvrdka,

domova 9, neoženjenih 1,

hasa vinograda 2, zapuštani,
hasa njiva 5; Podkutina, Podvornica, Vilište, Bogovina i Torište, prihod 50,
hasa oraha 5, prihod 20,

pšenica, lukana 9, vrijednost 216;
ječam, lukana 8, vrijednost 120;
raž, lukana 8, vrijednost 72;
desetina od bostana 8;
desetina od košnica 10;
desetina od smokava 4;
porez na svinje 5;
nijabet 7;
desetina od rajinskih vinograda, mošt medri 40, vrijednost 200;
porez na sitnu stoku 54;

ukupan prihod 766

Svega timar spomenutih: sela 2, domova 23, neoženjenih 1, prihod 3.015.


1361. Nepoznato."
Naslov: MO 27-29
Autor: glonga - 02 Ožujak 2011, 03:00:49 prijepodne
Tvrđava Mostar (pp. 452-453) 26., 27., 28., 29.,

"Timar Širmerda i Karadže, Širmerda iz Moreje i Sarudže iz Bosne, posadnika spomenute tvrđave, sa hasova cara. Dat je bez ispendže.

Selo Gradičani, ^1362 timar spomenutih, pripada Neretvi.
[…]
domova 13,
[…]
Imena spomenutih njiva su ovo što se navode: Opolje, Dobrodol, Zagradačje, Nagustina, Nabanja, Koprivnica.

U ovom selu nevjernik po imenu Petar ima 3 mulk vinograda. Prema zakonu daje desetinu, prihod mošt medri 80 vrijednost 960. Ova 3 vinograda, po naredbi našeg cara, određeni su kao hassa. ◊198a
[…]
ukupan prihod 1.871


Selo Dražilja?, ^1363 timar spomenutih, pripada Dabru.
[…]
domova 42, neoženjenih 4,
[…]
hasa livada 1: Beljan, prihod 50,
[…]
ukupan prihod 3.964


Svega timar spomenutih: sela 2, domova 55, neoženjenih 4, prihod 5.835. ◊198b


1362. Nepoznato.
1363. Danas ne postoji pod ovim nazivom. U jednom kasnijem popisu nije upisano pod ovim nazivom, ali je upisano kao Dragljevo. Moguće je da se radi o istom lokalitetu, ili Dražlevo koje danas pripada Gacku."
Naslov: Mo 30/31
Autor: glonga - 02 Ožujak 2011, 03:13:42 prijepodne
Tvrđava Mostar (p. 454) 30., 31.,

"Timar Mahmuda i Turhana, sinovi Jusufa, zajednički ga uživaju, a naizmjenično idu u rat, posadnika tvrđave Mostar, sa stavke mirilive Hercegovine. Dat je bez ispendže.


Selo Hrasno, timar spomenutih, pripada Mostaru.

Radoje sin Radonje,
Vukmir sin Rado brada,
Pavko sim Vuika,
Radan sin Milana,
Radavac sin Bogavca,
Vučihna sin Vladka,
Radoje sin Vladka,
Ivko sin Vukića,
Vukas sin n Vlača,

domova 9,

pšenica, lukana 4, vrijednost 96;
ječam, lukana 3, vrijednost 45;
raž, lukana 5, vrijednost 75;
proso, lukana 4 , vrijednost 60;
desetina od bostana 18;
desetina od košnica 10;
desetina od voća 4;
porez na svinje 5;
nijabet 9;
bostan 18;
ponovo, desetina od rajinskih vinograda medri 45, vrijednost 225;
porez na sitnu stoku 220;
ukupanprihod 797


Selo Dobrič, ^1364 timar spomenutih, pripada Mostaru.

Radonja sin Gojaka,
Vuk sin Ivke,
Vukič sin Ivana,
Grgur sin Đurađa,

domova 4,

pšenica. lukana 7, vrijednost 168;
ječam, lukana 2, vrijednost 60;
proso, lukana 3, vrijednost 45;
zob, lukana 4, vrijednost 36;
krupnik, lukana 4, vdijednost 24;
desetina od bostana 6;
desetina od košnica 10;
desetina od lana 4;
porez na svinje 8;
nijabet 4;
porez na sitnu stoku 422;

ukupan prihod 787

Svega: sela 2, domova 13, prihod 1.554.


1364. Vjerovatno se radi o istoimenom selu u općini Lištica."
Naslov: MO 32-33
Autor: glonga - 02 Ožujak 2011, 03:23:52 prijepodne
Tvrđava Mostar (pp. 454-455) 32., 33.,

"Timar Jusufa i Širmerda iz Novog Brda, posadnika spomenute tvrđave. Dat je bez ispendže, sa hasova cara, neka mu je vječna vlast.


Selo Zalužje, ^1365 timar spomenutih, pripada Nevesinju.
[…]
domova 20, neoženjenih 3, musliman l, porez 22
hasa njiva 3: Ozrisav, Ogradac i Hranite, to su imena njiva
hasa livada 2: Seljakova Bara i Gradojeva Bara
[…]
ispaša 60;
[…]
nijabet 24;
[…]
ukupno 2.516


Selo Jasenjani, ^1366 timar spomenutih, pripada Mostaru.

Dobrilo sin Stepana,
Bolaš sin Radosava,
Dobroje njegov sin.
Vladisav sin Bolca,
Radilja sin Vladisava,

domova 5,

pšenica, lukana 2, vrijednost 48;
ječam, lukana 2, vrijednost 30;
raž, lukana 2, vrijednost 30;
zob, lukana 3, vrijednost 27;
desetina od košnica 15;
desetina od lana 10;
porez na svinje 3;
nijabet 5;
porez na sitnu stoku 273;

ukupno 441

Svega timar spomenutih: sela 2, domova 25, neoženjenih 3, musliman 1, prihod 2.957


1365. Danas selo u općini Nevesinje.
1366. Danas Donji i Gornji Jasenjani sjeverno od Mostara."
Naslov: MO 34-35. (35 posadnika)
Autor: glonga - 02 Ožujak 2011, 03:40:54 prijepodne

Tvrđava Mostar (pp. 455-457) 34., 35.,

"Timar Hamze iz Anadola i Jusufa iz Niša, posadnika tvrđave Mostar. Dat j e bez ispendže, sa hasova cara, neka mu je vječna vlast.


Selo Slatina Kosalići, ^1367 timar spomenutih, pripada Nevesinju.
[…]
domova 9, neoženjenih 1,
[…]
ispaša 40;
[…]
ukupan prihod 515


Selo Donji Postoljani, timar spomenutih, pripada Nevesinju.
[…]
domova 3, musliman 1, porez 22,
[…]
nijabet 8;
[…]
ukupan prihod 1.019


Selo Čičevo; ^1368 timar spomenutih, pripada Dabru.
[…]
domova 6,
[…]
ukupan prihod 663


Selo Obršje, ^1369 timar spomenutih, pripada Mostaru.

Radonja sin Vukosala,
Radko sin Vukosala,
Radosav sin Vukosala,
Tihoje sin Radka,
Radič sin Vukosala,

domova 4, neoženjen 1 ,

hasa njiva 4 : Orahovi Dol, Kratina, Sinokos Gornji Rakovi Dol

pšenica, lukana 5, vrijednost 120;
ječam, lukana 10, vrijednost 150;
desetina od bostana 4;
mošt medri 42, vrijednost 210;
desetina od košnica 15;
porez na svinje 10;
nijabet 5;

ukupan prihod 514

Svega: sela 3, dijelova sela 1, domova 21, neoženjenih 2, musliman 1 , prihod 2.712. ◊200a

1367. Pod ovim nazivom danas ne postoji, ali postoji selo Slato; vjerovatno je to prvi dio ovog naziva.
1368. Danas selo Gornje i Donje Ćičevo u Trebinju.
13G9. Nepoznato pod ovim nazivom."
Naslov: Grabova Draga (Vladimir)
Autor: glonga - 02 Ožujak 2011, 04:51:51 prijepodne
(pp. 479-481) (Tvrđava Blagaj)

"Timar ćehaje Jusufa, posadnika tvrđave Blagaj, sa hasova cara. Dat bez ispendže.

Selo Rotimlja, ^1410 pripada Blagaju.

Radibrad sin Pribila,
Radivoj sin Dabiživa,
Vuksan sin Radivoja,
Vukosav sin Radašina,
Radko njegov sin,
Dobrak sin Novaka,
Radoje sin Radibrada,
Vukašin Sin Radivoja

domova 8,

U spomenutom selu, nevjernik po imenu Stepko, sin Brajana i njegova braća, i nevjernik po imenu Dragoje, sin Radana, imaju svoje baštine, uživaju ih i prema zakonu daju desetinu.

pšenica, lukana 5, vrijednost 120;
ječam, lukana 4, vrijednost 60;
proso, lukana 4, vrijednost 60;
mošt medri 20, vrijednost 100;

hasa vinograd 1, zapuštan
hasa livada 1, prihod 30

desetina od košnica 45;
porez na svinje 5;
porez na sitnu stoku 25;
nijabet 7;
desetina od bostana 8;

ukupan prihod 460 ◊210a


Selo Sitnik, ^1411 timar spomenutog, sa stavke Jakuba i Hamze,pripada Zagorju.
[…]

Dio sela Brajčići, ^1412 timar spomenutog, sa stavke Jakuba i Hamze, pripada Blagaju.
[…]


Selo Krabova, ^1413 timar spomenutog, pripada Mostaru, sa hasova mirilive

Radivoj sin Brajice,
Radonja sin  Raduna,
Vukoje siromah,
Vukač sin Vlaha,
Radovan sin Bogavca,
Vukašin sin Ostoje,
Božidar sin Petka,
Vuikašin sin Milaka

domova 8,

U spomenutom selu, Vladimir vojvoda ima svoju baštinu. Ponovo je tako upisano.

porez na sitnu stoku 264

Ukupan prihod sa porezom na sitnu stoku i žitaricama 444.


Selo Dobrč, ^1414 timar spomenutog, sa rezerve vojnuka, pripada Mostaru, sa stavke seraskera Mahmuda.

Tvrdko sin Vukoše,
Ljuboje sin Radojka,
Vukmir sin Radonje,
Budislav sin Radoja, …
Nikola sin Vukobrada,
Radko sin Bolašina,
Bratuš sin Popa,
Radovan sin Bogdana,

domova 8,

ukupan prihod od globe 8,


Svega: sela 4, domova 43, neoženjenih 2, prihod 1.908. ◊210b


1410. Danas selo u Stocu.
1411. Danas selo u G1avatičevu.
1412. Nepoznato.
1413. Moguće je čitati kao Grabova i pretpostaviti da se radi o današnjem selu Grabova Draga u Lištici.
1414. Danas selo u općini Mostar."
Naslov: Manastir Mileševo
Autor: glonga - 02 Ožujak 2011, 05:10:22 prijepodne
(p. 573) (Tvrđava Mileševo)
(pp. 598-599)

"Manastir u nahiji Mileševo.

Kaluđeri koji stanuju u ovom manastiru posjeduju carsku odluku da su od davnina stalno prema zakonu oslobođeni i oprošteni od harača i ispendže i da im se niko ne miješa u ono što oni posjeduju, njihove kulukčije i njihove demirdžije te zemlje, vinograde, bašče i mlinove koje su stalno uživali od vremena Hercega;

Oni se ovdje navode:

Damjan,
Vasilj,
Ruvin,
Jovan,
Mihajlo,
David,
drugi Vasilj,
Rafajlo,
Roman,
Ravle,
Ravle drugi,
Jakov,

domova 13, [12?]

Kad je defter donesen na Portu i predočen caru njihovo oslobađanje nije prihvaćeno nego je naređeno da plaćaju harač. ◊268a"
Naslov: pusto
Autor: glonga - 02 Ožujak 2011, 05:28:32 prijepodne
(pp. 601-602) pusto


"Dio Nahije Mostar, drugi naziv Kopruhisar.

Selo Stepenkovići, ^1588 pusto, u posjedu Radibrada.
Selo Bahačkovići, ^1589 pusto, u posjedu Radibrada.
Selo Kruševo, ^1590 pusto, u posjedu Radoja Nespenića.
Selo Bilešić, ^1591 pusto.
Selo Uzarići, pusto u posjedu Radivoja.
Selo Mokro, pusto, u posjedu vojvode Vladimira.
Selo Lipno, ^1592 pusto, u posjedu spomenutog Vladimira.
Selo Buhovo, ^1593 pusto, u posjedu Stranputića.
Selo Borotine, ^1594 pusto, u posjedu Opanaka.
Selo Vijonica, ^1595 pusto, u posjedu kneza Heraka.
Selo Gradac, ^1596 pusto, u posjedu Radibrada.
Selo Jare, ^1597 pusto u posjedu Vukosava, sina Kalimana i vlaha.
Selo Paoče, ^1598 pusto, u posjedu kneza Sokola.
Selo Prešnjevo, ^1599 pusto.
Selo Gradac, ^1600 drugi, pusto, u posjedu kneza Heraka.
Selo Gradac, drugi, pusto, u posjedu Radibrada.
Selo Bahačići, ^1601 pusto.
Selo Dobro Selo, ^1602 pusto.
Selo Kaloševići, ^1603 pusto, u posjedu vojvode Petra.

1588. Nepoznato.
1589. Vjerovatno Bačevići u općini Mostar.
1590. Danas istoimeno selo u Mostaru.
1591. Danas selo Biletići u općini Čitluk.
1592. Danas istoimeno selo u Ljubuškom.
1593. Danas selo u Lištici.
1594. Ne znam, na koje se naselje odnosi.
1595. Danas selo kod Čitluka.
1596. Danas vjerovatno zaselak u Ljubuškom.
1597. Danas selo u Lištici.
1598. Danas selo Paoča u Čitluku.
1599. Nepoznato.
1600. Postoje četiri Gradca u ovom popisu ne znam o kojem se radi.
1801. Nepoznato.
1602. Danas selo u Čitluku.
1603. Nepoznato na ovom području."

Radibrad: Stepenkovići, Bahačkovići, Gradac, Gradac,
Vladimir: Mokro, Lipno,
Stranputić, a ne Vladimir: Buhovo,
Opanak: Borotine, (Brotnje Polje, Brotnjo, kakav Lovreć-Opanci?)
Kaloševići su Maloševići
Bilešić je (su) Bilišići
Naslov: 1477.
Autor: glonga - 02 Ožujak 2011, 05:54:50 prijepodne
(p. 604)

"Selo Miločani, polovica je u ruci Radosava i njegova brata Hamze.
Dio spomenutog sela, polovica u ruci Tvrtka, sina Vukice. Njihova desetina je uzapćena.

Mezra Bivolje Brdo ^1644 i Turkovići, pripada Blagaju. One se sastoje iz 8 dijelova, pusta je. To su zemlje srpske od davnina u posjedu Vladisava i njegovog sina kneza Heraka. Njihova desetina je uzapćena.
… 40
Mezru Kunlišići, Mirnići i Dvornica, pripada Viševu, jedan mlin u mjestu zvanom Kozice, ^1645 te baštine Zavala i Klotnica, pokojni Isa-beg dao je kao baštinu knezu Heraku, njegovu sinu i njegovim sinovima Tvrdku i Petru. Osim toga, paša Jigit-beg također im je dao baštine koje su ostale puste iza Vukašina Stepkovića i Vuka Pavčića u selu Kruševo u okolici Mostara i oni ih posjeduju. Na zemlje, osim Zavale i Klopotnice, nisu plaćali desetinu, a davali su desetinu na zemlju zvanu spomenuta Zavala i Klopotnica.
[…]
1644. Danas selo Bivolje Brdo u Čapljini
1645. Ne znam da li se radi o zaseoku Kozice u Mostaru ili o selu Kozice u Vrgorcu."

(p. 605)

"Nahija Počitelj

Nazivi pustih mezri koje drže vlasi:
Mezra Gojanovići, pusta.
Mezra Ričica, ^1655 pusta.
Mezra Kukrica, pusta, hasa vinograda 3.
Mezra Opličiča, ^1656 pusta.
Mezra Plešivac, ^1657 pusta.
Mezra Svitava, ^1658 pusta.
Mezra Šanica, pusta.
Mezra Kozica, pusta.
Mezra Gornja Ljubnica, ^1659 pusta.
Mezra Donja Ljubnica, pusta.
Mezra Skočin, ^1660 pusta
Mezra Dretelj, [^1661] pusta
Spomenute mezre ustvari su srpske zemlje. Sada su u posjedu vlaha.
[…]
1655. Danas vjerovatno Rečice u Čapljini.
1656. Danas selo Opličići u Čapljini.
1657. Ne znam da li se radi o današnjem selu Plješivac u Stocu, Mostar.
1658. Danas selo u općini Čapljina, Mostar.
1659. Ne znam da li se radi o selu Ljubljanica kod Stoca.
1660. Danas zaselak Skočim u Čapljini.
1661. Danas selo u Čapljini."

(pp. 605-606)

"Popis zapuštenih  mezri
koje nisu ni u čijem posjedu nego tako stoje neobrađene.

Mezra Kosava, pusta.
Mezra Bravno, pusta.
Mezra Crvica, pusta, sastoji se iz tri komada.
Mezra Čečevo, pusta.
Mezra Dabrica, ^1662 pusta.
Mezra Dretelj, pusta.
Mezra Čapljina, ^1663 pusta.
Mezra Loznica, ^1664 pusta.
Mezra Mrkovići, pusta.
Mezra Crnča, ^1665 pusta.
Mezra Pršten, pusta.
Mezra Vrnja Glava, pusta. [Vrđa i Repci, Dadoje, ubikacija]
Mezra Vinica, pusta.
Mezra Porećine.
[…]
1662. Danas dio Počitelja.
1663. Danas mjesto u Hercegovini.
1664. Danas zaselak u Čapljini.
1665. Nepoznato, ne vjerujem da se radi o selu u Nevesinju ili o selu Crnići u općini Stolac."


p.608 (uzapćeni posjedi)
"Selo Skrkovići, ^1669 pripada Ljubuškom, pusto.
Selo Bodanj, ^1670 pripada Ljubuškom, pusto.
Selo Strozi, ^1671 pripada Ljubuškom, pusto.
Selo Šetovilj, ^1672 pripada Ljubuškom, pusto.
Selo Blazi, ^1673 pusto, pripada Ljubuškom.
[…]
1669. Nepoznato.
1670. Nepoznato.
1671. Nepoznato.
1672. Nepoznato.
1673. Nepoznato."

p. 611

"Ove četiri mezre su u posjedu vlaha
Mezra Skočim, pripada Mostaru.
Mezra Dračevo, pripada Mostaru.
[…]"
eoc
Naslov: Nepodnošljiva lakoća ubiciranja
Autor: glonga - 08 Ožujak 2011, 12:44:18 poslijepodne

Ne samo Grabovac. I Glibota. Tek ustvrdim da Vladko Opanak nema dokazane veze s Lovreć-Opancima, kad tamo, vjerojatno temeljeno i na tom nedokazanom temeljnom kamenčiću nađem Dodič-Dragič-Vukovič-a ubiciranog na Studence kod Imotskog (danas u općini Lovreć).
S nimalo manjom vjerodostojnošću, čak malo većom (Dodik, Dragić, Vučić …), Dodiča možemo ubicirat u Blatnicu kod Čitluka, ili pak (Vuković, 'Vukovići sa Popodje', Podbablje, Ponoje …) u današnje Grubine. Može i u Golinjevo/Galinjevo (Vučičić) u Buškublatu.
Zar u popisu 1475.—1477. Studenci nisu najbliže Ivanišu iz Podbile?

[…] (Aličić, 1985: 83)
"Džemat Opanak, knez Vladko
[…]
Zimuju i ljetuju zajedno sa vojvodom Vladimirom.
(Alićić, 1985: 84)
"Džemat Dodič? Dragič Vukovič
[…]
Zimuju i ljetuju zajedno sa vojvodom Vladimirom.
[…]
Čuj "Spomenuti" Dodić-Dragić-Vuković. Ko Milić-Barjaktarević-Vukašinović. Sompopmpilovićjolesolemitipitikovski. Ne razrješava ubikaciju. Dodik, Dodig, Dadić?
(pp. 601-602) pusto
"Dio Nahije Mostar, drugi naziv Kopruhisar.
[…]
Selo Mokro, pusto, u posjedu vojvode Vladimira.
Selo Lipno, ^1592 pusto, u posjedu spomenutog Vladimira.
Selo Buhovo, ^1593 pusto, u posjedu Stranputića.
Selo Borotine, ^1594 pusto, u posjedu Opanaka. [Brotnjo]
Milan Glibota. Crtice iz prošlosti Studenaca. Studenci, list Župe sv. Ilije u Studencima, XXV., 1 (49), 2010., pp. 86.—87.
http://studenci.hr/index.php/list-studenci (http://studenci.hr/index.php/list-studenci)
http://studenci.hr/images/pdf/studenci_49.pdf (http://studenci.hr/images/pdf/studenci_49.pdf)

»Ugarski kralj Matija, na želju Poljičana da mu se ponovno podvrgnu, izdao je 25. kolovoza 1480. Ispravu kojom je primio Poljičku župu u svoje podložništvo, odredio visinu poreza, a plemiće, osobito one koji su izgubili svoje posjede zbog Turaka, obdario je novim posjedima. Ti su posjedi bili izvan Poljica u selima Studenci, Zwithzele u distriktu Čačavina, Bitelić, Rebac i Hrvatsce, Kamenmost, Košute, Močila, Vedrine i druga.

Za vrijeme turske uprave Studenci su bili džemat (seoska općina) na čijem je čelu bio knez. Tu čast obnašali su uglavnom pripadnici plemena Vuković. U turskom defteru 1475.-77. Studenci su popisom odmah iza džemata Opanak (Opanci) kao džemat kneza Dragića Vukovića, koji tada broji 20 obitelji i četiri neoženjena muškarca koji su plaćali poseban porez. U defteru iz 1530. knez Studenaca je Vukić Vuković. Zbog važnosti plemena Vuković u Studencima turski je defter iz 1547. selo Studence popisao kao selo Vukovići, a u popisu se nabraja između Ričica i Dolića Drage. Popisivač je zbog značenja i ugleda plemena Vukovići cijelome selu dao ime "Vukovići sa Popodje".«

Glibota, je ovo crtica u župnom listu. Nu čitateljstvo župnog lišća, pogotovo onog koje je dostupno na internetu, nije ono što je nekad bilo. Valjalo bi i uz takvu crticu pobrojat maločak izvorah.
Ili? The secret to geniality is how to hide your sources?
Defteri iz 1530. i 1547.?
Ne znam da su objavljeni.
Ako su neobjavljeni, gdje su dostupni? Znam di triba bit izvornik. Nije valjda auktor iša u Stambol, na Bospor? Izvještio se u čitanju tevki-ja i siyakat-a?

Izgleda da to nije tako ni nečitko.
Na slijedećoj web stranici
http://tarihvemedeniyet.org/2009/09/tahrir-sistemi-ve-tapu-tahrir-defterleri/ (http://tarihvemedeniyet.org/2009/09/tahrir-sistemi-ve-tapu-tahrir-defterleri/)
ova dva faksimila bosanskih
http://tarihvemedeniyet.org/wp-content/uploads/2009/09/Bosna-livasi-mufassal-tahrir-defteri.jpg (http://tarihvemedeniyet.org/wp-content/uploads/2009/09/Bosna-livasi-mufassal-tahrir-defteri.jpg)
http://tarihvemedeniyet.org/wp-content/uploads/2009/09/Bosna-livasi-mufassal-tahrir-defteri-2.jpg (http://tarihvemedeniyet.org/wp-content/uploads/2009/09/Bosna-livasi-mufassal-tahrir-defteri-2.jpg)
i jednog ercegovačkog para defterskih listova
http://tarihvemedeniyet.org/wp-content/uploads/2009/09/Hersek-livasinin-Propoli-kazasi-nufus-ve-hasilatini-gosteren-mufassal-tahrir-.jpg (http://tarihvemedeniyet.org/wp-content/uploads/2009/09/Hersek-livasinin-Propoli-kazasi-nufus-ve-hasilatini-gosteren-mufassal-tahrir-.jpg)
pokazuju da bi se to dalo pročit(av)at.
Naslov: etc
Autor: glonga - 08 Ožujak 2011, 16:20:03 poslijepodne
   
A website dedicated to the economic history of the Ottoman Empire for the measurement of prices, incomes, and economic welfare and for the study of the nature, causes and consequences of economic institutions.
http://www.ottoman.uconn.edu/index.htm (http://www.ottoman.uconn.edu/index.htm)
Metin M. Cosgel. Ottoman Tax Registers (Tahrir Defterleri)
http://digitalcommons.uconn.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1295&context=econ_wpapers (http://digitalcommons.uconn.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1295&context=econ_wpapers)
ili
http://www.cosgel.uconn.edu/Publications/2004HM.pdf (http://www.cosgel.uconn.edu/Publications/2004HM.pdf)

Web mjesto jednih defterskih izvornika (Carigrad, predsjedništvo, arhiv) T.C. Başbakanlık Devlet Arşivleri Genel Müdürlüğü
http://www.devletarsivleri.gov.tr (http://www.devletarsivleri.gov.tr)

Web mjesto drugih defterskih izvornika (Ankara, vlada, katastar, arhiv) Tapu ve Kadastro Genel Müdürlüğü
http://www.tkgm.gov.tr (http://www.tkgm.gov.tr)
http://www.tkgm.gov.tr/tkgm/index.php (http://www.tkgm.gov.tr/tkgm/index.php)
[ovih dana ne radi u svim web preglednicima]

Uzputno štivo.
Anton Minkov. Conversion to Islam in the Balkans / Kisve Bahası Petitions and Ottoman Social Life, 1670-1730
http://books.google.com/books?id=zQsB_AghBKkC (http://books.google.com/books?id=zQsB_AghBKkC)
http://www.brill.nl/default.aspx?partid=210&pid=17927 (http://www.brill.nl/default.aspx?partid=210&pid=17927)
Download:
http://www.bandung2.co.uk/Books/Files/Religion/Conversion%20to%20Islam%20in%20the%20Balkans.pdf (http://www.bandung2.co.uk/Books/Files/Religion/Conversion%20to%20Islam%20in%20the%20Balkans.pdf)
Među ostalim pdf-knjigama:
http://www.bandung2.co.uk/books/allbooks.htm (http://www.bandung2.co.uk/books/allbooks.htm)
i pdf-člancima
http://www.bandung2.co.uk/articles/allarticles.htm (http://www.bandung2.co.uk/articles/allarticles.htm)
možda ima još što relevantno za ovu temu, ne samo za temu 'Besplatne elektroničke knjige'.
Naslov: Prosijavanje Bobjaka
Autor: glonga - 08 Ožujak 2011, 18:07:50 poslijepodne
Bobjak

Online potraga za Bobjakom daje samo jedan rezultat čiji tragom je možda vrijedilo proći.
Josip Karavla. Rječnik bilja
dostupan na web stranici:
http://www.karavla.com/ (http://www.karavla.com/)
izravno:
http://www.karavla.com/pdf.pdf (http://www.karavla.com/pdf.pdf)
pp. 105-106
"Cirsium P.Mill. emend. Scop. = hr.- osjak.
[…]
- e. Thistle.   - nj. Kratzdistel.   r. Bobjak., Igoljčatka, Tatarnik."

Ruski — Bobjak je očita omaška. Web potraga za engleskim "Thistle" ode nakrivo. Nijemci su precizniji "Kratzdiestel".
http://de.wikipedia.org/wiki/Kratzdisteln (http://de.wikipedia.org/wiki/Kratzdisteln)
Za 'Marko koji mari' domišljanja, odgovarajuči zanimljivi wiki-članci su:
http://az.wikipedia.org/wiki/Qanqal (http://az.wikipedia.org/wiki/Qanqal)
http://et.wikipedia.org/wiki/Ohakas (http://et.wikipedia.org/wiki/Ohakas) (osje i/ili osoje?, Osje > Osoje)
http://lt.wikipedia.org/wiki/Usnis (http://lt.wikipedia.org/wiki/Usnis) (Oš — ne š? Unišće)
http://nl.wikipedia.org/wiki/Vederdistel (http://nl.wikipedia.org/wiki/Vederdistel) (Vedrišće)
http://pl.wikipedia.org/wiki/Ostro%C5%BCe%C5%84_(ro%C5%9Blina (http://pl.wikipedia.org/wiki/Ostro%C5%BCe%C5%84_(ro%C5%9Blina)) (Ostroženj, Rošljina, Ostrožac, Stražbenica, Stražnica, Roša, Roško, Rošnjače)
http://ru.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D0%BE%D0%B4%D1%8F%D0%BA (http://ru.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D0%BE%D0%B4%D1%8F%D0%BA) (Bodjak, Zec jede kupus. Nije b nego d. Bodjak, Karavla, Bodjak, a ne Bobjak.)
http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D1%83%D0%B4%D1%8F%D0%BA (http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D1%83%D0%B4%D1%8F%D0%BA) (Budjak, Budi jak, čak i Budžak, Tatar-Budžak)

Što imamo u ε-okolišu (Έψιλον)? Bo-, Bu-, etc.?

U uvodnom upisu ove teme je možda rješenje — Ružići. Samo treba nać ruševine utvrde.
"16. mezra Ružići, drugi naziv Božjak i mezra Grude (oni koji love ribu iz spomenuta dva sela), timar dizdara tvrđave Rog"

Opet ja i božjaci-templari? Drugi nedaleki Božjak je na ušću Studenčice u Trebižat. Na obližnjim uzvisinama oko kupališta Božjak nam je tražit ostatke utvrde koju su svojedobno držali templari.
http://www.geonames.org/3288894/studencica.html (http://www.geonames.org/3288894/studencica.html)

Što ima oko Ružića, a da je očuvalo makar malo od drugog naziva — Božjak?
Boboška, mikrolokacija nije baš za utvrdu
http://www.geonames.org/3288180/boboska.html (http://www.geonames.org/3288180/boboska.html)
Bovani, uz srednjovjekovno b > v, Bobani
http://www.geonames.org/3283701/bovani.html (http://www.geonames.org/3283701/bovani.html)
uz susjedna Graovišta (i grah i bob) skoro uvjerljiv fitonim
http://www.geonames.org/3283697/graovista.html (http://www.geonames.org/3283697/graovista.html)
Re ćete to su Drinovci? Ništa, još jedan fitonim.

Jedini ostaci-ruševine na području Ružića koji se jasno vide na satelitskim slikama niske razlučivosti su na brdu neposredno iztočno uz naseljeno mjesto Grad (znakovito), još malo istočnije je kamenolom (Cerov Dolac?).
http://www.geonames.org/3288248/grad.html (http://www.geonames.org/3288248/grad.html)
Tu su i Zidine
http://www.geonames.org/3288250/zidine.html (http://www.geonames.org/3288250/zidine.html)
I prapovijesni Samograd
http://www.geonames.org/3288242/samograd.html (http://www.geonames.org/3288242/samograd.html)
Tvorbeno zanimljiva Drnova Ljut, nema i, nije Drinova.
http://www.geonames.org/3288261/drnova-ljut.html (http://www.geonames.org/3288261/drnova-ljut.html)
Ova lokacija istočno od Grad-a liči na lokaciju za utvrdu.

Gdje love ribu seljani ovih dviju mezri. Koja kontradikcija? Mezra ima seljane.
Na Prispi, Baranu? Teško.
http://www.geonames.org/3288182/prispa.html (http://www.geonames.org/3288182/prispa.html)

Pošto su toponimi iz klase Božjak sustavno zagubljeni, idemo b > p, Popjak i slično iskrivljeno.
Police, (ove) ne liče, iako se u okolici ovakvih mjesta mogu nać stare utvrde, oko brdskih rtova u polje.
http://www.geonames.org/3283741/police.html (http://www.geonames.org/3283741/police.html)
Petnjik, daleko od Bobjak, ali ipak na tragu obližnjih Bovana i Graovišta.
http://www.geonames.org/3283667/petnjik.html (http://www.geonames.org/3283667/petnjik.html)
Tu smo kod slijedećeg važnog klanca (bogazi jumru, hisar) okolo Imote.
Ploca ne liče.
http://www.geonames.org/3283664/ploca.html (http://www.geonames.org/3283664/ploca.html)
Popovača < Bobovača
http://www.geonames.org/3284689/popovaca.html (http://www.geonames.org/3284689/popovaca.html)
Opačka < Bobačka, Opačka (opat, božjak, templar)
http://www.geonames.org/3213179/opacka.html (http://www.geonames.org/3213179/opacka.html)
Držim da je Bobjak < Božjak tu negdje. Kontrolira klanac.
Na online mapama nema imena za naseljeno mjesto na
43°20'26.80" / 17°18'14.21"
Kako li se zove?
Neposredno istočno do njeg bi mogle bit ruševine Bobjaka, ovdje negdje:
43°20'25.78" / 17°18'21.93"
Lokacija je značajna od prapovijesti, vidi se gradina na:
43°20'26.23" / 17°18'32.36"

Treće lokacije ne liče. Pit? Čini se da je puno ranije napušten.
Pit — Nečajno.
http://www.geonames.org/3194566/necajno.html (http://www.geonames.org/3194566/necajno.html)
Možemo po Bodjaku, Osju, Osoju (na)kalemit Osoje i svadit se s jezikoslovcima koji osoje definiraju kao antonim od prisoje. A što ako osju ne godi prisoje?
http://www.geonames.org/3193894/osoje.html (http://www.geonames.org/3193894/osoje.html)
Na to da je u rimska vremena tuda bilo utvrda upućuju Mitri:
http://www.geonames.org/3284012/mitri.html (http://www.geonames.org/3284012/mitri.html)
Još da su Bošnjaci < božjaci? Na ovo će se mnogi naljutit. Posebno bošnjački izkonoslovci.
http://www.geonames.org/3284066/bosnjaci.html (http://www.geonames.org/3284066/bosnjaci.html)
Ne isključujem Gradinu, ni kao prapovijesnu, ni kao ranosrednjovjekovnu
http://www.geonames.org/3284008/gradina.html (http://www.geonames.org/3284008/gradina.html)
Kontrolira nekoliko starih putova.

Po osju, ima tu još Osoja.
http://www.geonames.org/3280949/osoje.html (http://www.geonames.org/3280949/osoje.html)
Bliža okolina ne govori noišta u prilog.

Ako se okanim templara, svi samoglasnici se u Riječi Bobjak mogu čitati drukčije.
Što se da izvest iz korijena Bob-?
Bobanova Draga
http://www.geonames.org/3283944/bobanova-draga.html (http://www.geonames.org/3283944/bobanova-draga.html)
Ruševine iznad Jelaševca izgledaju malo prestaro.
http://www.geonames.org/3283967/jelasevac.html (http://www.geonames.org/3283967/jelasevac.html)
Ove tu:
43°24'25.17" / &nbsp;17°21'7.85"
Botuta je u polju
http://www.geonames.org/3284722/botuta.html (http://www.geonames.org/3284722/botuta.html)
ko i Boljava
http://www.geonames.org/3283856/boljava.html (http://www.geonames.org/3283856/boljava.html)
i obližnji Bađulovići (bažul, važol, gra, bob, bobjak)
http://www.geonames.org/3284724/bagulovici.html (http://www.geonames.org/3284724/bagulovici.html)

Beb-? Bebek mi da rezultate ko oni pendek i mandek po Javi.
U Vojnićima-Šipovači ima prezime Bebek.
http://www.geonames.org/3288357/vojnici.html (http://www.geonames.org/3288357/vojnici.html)

Bab-? Babjak
Baba
http://www.geonames.org/3204749/baba.html (http://www.geonames.org/3204749/baba.html)
Obližnja Gradina
http://www.geonames.org/3281601/gradina.html (http://www.geonames.org/3281601/gradina.html)
Bu-. Obližnji Buljani
http://www.geonames.org/3281497/buljani.html (http://www.geonames.org/3281497/buljani.html)
Ako je Bobjak tu negdje, zašto je podgrađe utvrde u svim popisima prilično prazno?

To je negdi sjeverno (sjeveroistočno) od Opačke.
Naslov: selo muselema Kočereva
Autor: glonga - 30 Listopad 2013, 02:40:07 prijepodne

"Ratarski" defteri za sandžak Hercegovina iz 1585. nisu bili objavljeni 1985., a koliko znam nisu objavljeni ni dan danas. Vidi i (Aličić 1985). Prije petnaestak godina mi je rečeno da su mikrofilmovi i kopije deftera koji se spominju u (Aličić 1985) i (Aličić 1991) uništeni u ratu. Otada su se mogli pribavit i ažurniji (nedatirani defter iz 16. st.) mikrofilmovi i digitalizirani spomenuti i nespomenuti defteri i pročitati u dijelovima i ili u potpunosti.
Tko god da se poziva na rad (Aličić 1985) pa i na rad (Aličić 1991) glede mase detaljnih podataka za Nahiju Imotski, neispravno navodi objavljene izvore. Ti podatci, koliko znam, moraju biti iz još neobjavljenih izvora.
Ankara Tapu ve Kadastro Genel Müdürlüigü № 483 (8), 484 (7). Fotokopije u Orijentalnom institutu u Sarajevu, br. 226. (Aličić 1991)
tj.
Poimenični popis Hercegovine iz 1585. godine. Tapu ve Kadastro Ankara, 483. i 484. (7., 8.), fotokopije u ANBiH. (Aličić 1985)
i
Vlaški defter za Hercegovinu. BBA, № 987, Orijentalni institut u Sarajevu, defteri br. 97., fol. 7. — 24. (Aličić 1985)
Sumarni popis Hercegovine. BBA, № 76, Orijentalni institut; defteri br. 95, fol. 122. i dalje.
Nedatirani sumarni popis Hercegovine. Tapu ve Kadastro, Ankara. Orijentalni institut, defteri br. 137, fol. 85. — 96. (Aličić 1985)

Ahmed Aličić. Prilog izučavanju istorije Ljubuškog i okolice u XV. i XVI. stoljeću. (http://prijepisi.blogspot.com/2013/10/alicsich1985.html) Zbornik: 100 godina Muzeja na Humcu. SIZ kulture općine Ljubuški. Ljubuški. 1985. pp 187. — 201.
Ahmed Aličić. Privredna i konfesionalna struktura stanovništva u Hercegovini krajem XVI stoljeća. (http://prijepisi.blogspot.com/2013/10/alicsich1990.html) Prilozi za orijentalnu filologiju. Vol. 40. Orijentalni Institut Sarajevo. Sarajevo. 1991. pp 125. — 192.

Nahija Imotski u "ratarskom" defteru iz 1585. (Aličić 1991). U popisu su samo nazivi i ukupan broj "ratarskih" poreznih obveznika.
Odgovarajući GoogleDocs Spreadsheet Sheet je ovdje (https://docs.google.com/spreadsheet/pub?key=0AnI-FL1wgISldHlEdG5KY2F0alFHTm4teVpGMk5TLVE&output=html). SMF BBCode tablica i njezini atributi (border, colspan, rowspan), oprobano, ne daju neku preglednost.

Nahija Imotski u Kazi (Mostar) 232
sama tvrđava Imotski 4
mezra Popovije 8
selo Prgul 2
selo Podbila 1
selo Zvindol 1
selo Vinac 10
selo Grabuljan 11
selo Dračan 4
selo Kozice 4
selo Dračan 4
selo Ljubiše sa Sutnom 1
selo Podbilić 4
selo Nevesel 1
selo Godanova 6
selo Godanovo 16
selo Oksovići 7
mezra Seljašnica 4
selo Provredol 1
selo Podastrane 13
mezra Preratin Laz 2
selo Grasova 24
selo Crnogovac i Vinac 2
selo Poljica, Drenovac, Grude, Dutup 5
selo Slodnica 2
selo Lužjak 3
selo Grabuljan 1
selo Studenci 1
selo Drenovci 1
vinogradi selo Podbila 5
selo Gorice 3
selo Vrhdol 4
selo Kozice 3
selo Podgrađe 2
selo Gornji Snozin 2
selo Podastrane 1
selo Rečica 8
selo Studenica 2
selo Veselica 2
selo Studenci 1
selo Ružići 1
selo Donji Snozin 1
čifluk Kola 7
mezra Musoča 6
selo Gorica 3
čifluk Bešlije Ilijasova 2
selo Vinac 3
selo Humljani 3
selo Brzgul 30

A veselo štivo? O Mrnjavčevićima? Mrrrnjauuuu. Na tragu Šimuna Barskog i Luke Vladimirovića?

Ivan Švear. Ogledalo Iliriuma, iliti dogodovština Ilirah, Slavinah, stražnji put Horvatah zvanih, od potopa, to jest godine sveta 1656. Opseg 4. 1842.
http://books.google.com/books?id=yLMAAAAAcAAJ

»… Godalsko polje, u Imotskom okružju, blizu Posušine, na pismenom sam dao Gojku Mrnaviću…«
pp 166
http://books.google.com/books?id=yLMAAAAAcAAJ&hl=hr&pg=PA166
Naslov: selo muselema Kočereva
Autor: glonga - 30 Listopad 2013, 12:15:10 poslijepodne

Kad pogledam deftere 1475.-1477., Imotskom najbliže selo koje je popisano s naturalnim davanjima, a ne po vlaškom zakonu, je Kočerin.
Popisano je i kao selo muselema Kočereva. Selo muselema je genitiv množine? Prije jednine jer je u selu muselema Kočereva popisan samo jedan musliman (Aličić 1991).

Što je to Dabiša dao Gojku Mrnaviću osim slave i priznanja zasluga?
Fojnicu u kojoj je Fojnički samostan? Fojnicu/Hvojnicu/Vojnicu u Radobilji/Radobolji, Poljicima?

Ako je Kočerin dobio ime po muselemu Kočerevu u 15./16. st. onda je Fojnica Gojka Mrnavića u ili oko Godalskog polja, a to može bit neko polje ili dio polja okolo Kočerina. Raško polje u brdu? Kraljica? Priko ceste na sjever od Podkraja ima zaselak Budim na Kočerinu. Geonames nema naselje Vojnica na Kočerinu. Meni stoji na očima putokaz za Vojnicu na Kočerinu. Gdje? Sjet se Mujo!
Godalsko polje je blizu Posušine. I ovo je.
Je li Kočerin - Godaljevo? Privalj-Godalj?
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: belevarac - 30 Listopad 2013, 15:13:14 poslijepodne
Vojnica je dio Podkraja (zaselak Kvesichi, prvi podjuch od Kocserina priema Vranichu).
Naziv Kocserin postoji najkasnije od 1404. godine, a gdi je tada bio Kocserev?
I kakve, brte, veze su time ima Budim! Uzto, u popisu iz 1468. Postoji tocsno "Kocserin", pusto misto (svi pobigli).
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 30 Listopad 2013, 16:21:04 poslijepodne
Vojnica je dio Podkraja (zaselak Kvesichi, prvi podjuch od Kocserina priema Vranichu).
Naziv Kocserin postoji najkasnije od 1404. godine, a gdi je tada bio Kocserev?
I kakve, brte, veze su time ima Budim! Uzto, u popisu iz 1468. Postoji tocsno "Kocserin", pusto misto (svi pobigli).
Hvala za Vojnicu.
Hvala i za Kočerin 1404., još da mi navedeš izvor, gdje bi mi bio pod-kraj zahvalnosti?
Previše Budima ima u defterima koje spominje Grabovac okolo Prološca odnosno u nahiji Imotski.

Kočerin je 1475.-1477. popisan kao što je rečeno u prethodnom i u ovom (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1538.msg48129;topicseen#msg48129) upisu.
Popisano je i Rakitno na takav način.
1585. Ctrl+F "kočer" na alishic1991 (http://prijepisi.blogspot.com/2013/10/alicsich1990.html) daje selo muselema Kočereva (1 m., 12 k.) i selo  Kočerin (1 m., 4 k). Daklem popisivač i ili čitač (Aličić) su mogli "Kočerin" zapisat i ili pročitat i kao "Kočereva".
To što se neko mjesto pojavljuje više puta u popisu je uobičajeno, selo je podijeljeno na više poreznih cjelina.

Stalno me gnjavi Tvrđava Rog. 1475.-1477. popisana u nahiji Blagaj. Još od ovog (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1930.msg47888#msg47888) upisa. I ovog (http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=1538.msg48166#msg48166). Glede vremena i načina ulaska Turaka u Imotsku Krajinu.
Ivaniš Ivanov iz Podbile, posebno kad pogledam brojno stanje u mjestu Brzgul 1477. i 1585. izgleda da je samo s dijelom stanovnika tamo pobrojanih "njegovih" sela priznao tursku (poreznu) vlast.

Popis iz 1468. nema ništa blizu osim Huma/Podhuma/Grgurića  livanjskog i Pavla Grgurića i "njegovih" sela.
Oko Duvna nema ništa ni 1468. ni 1477. Roga nema ni 1585. Postoje Ržane u Nahiji Duvno. Doduše u tom popisu iz 1585. nema carskih hasova, ali Rog iz popisa 1477. i nije carski has.

Četrdesetak askera iz tvrđave Ljubuški 1477. i četrdesetak vojnuka u tvrđavi Rog (pa sve i da je u Rošku Polju, a ne u Nahiji Blagaj) ne liči mi na nekakvo osiguranje spram Klisa do pada Klisa i osiguranje pristupa s juga k Jajcu do pada Jajca.

Sve skupa i sporadi tvrdnje o padu Vira pod Turke 1493. i ili 1513.
Evo i ovdje iako tu svatko svašta piše:
»U cijeloj Hercegovini Vir je posljednji pao pod tursku vlast i to davne 1513.«
http://hr.wikipedia.org/wiki/Vir_(Posušje,_BiH)Kako se Vir u takvom okružju održavao od 1477. do 1513., napose ako je tvrđava Rog u Roškom Polju?

Ne znam ima li se osobitog smisla gnjavit s ubikacijom sela iz deftera, posebno kad vidim što je napravio Petrić 1961. za Livno.
»Od 49 sela iz popisa danas ih je poznato samo 12…«
Ja tek letimičnim pogledom na popis neubiciranih vidim npr. "Brešić" i čini mi se da bi se to dalo ubicirat jer to prezime i dans nađeš najčešće na Megdanu u Vidošima u telefonskom imeniku za pozivni 034 i pozivni 063.
http://www.hteronet.ba/telefonski-imenik

(http://htmlimg4.scribdassets.com/6fstwymy4g1dqzde/images/3-95a356387f.jpg) (http://htmlimg4.scribdassets.com/6fstwymy4g1dqzde/images/3-95a356387f.jpg)

http://bs.scribd.com/doc/80473094/Mario-Petric-Porijeklo-Stanovnistva-Livanjskog-Polja
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 30 Listopad 2013, 19:19:52 poslijepodne

Još o stanju u okružju polovicom 15. st.

Prva prodaja Dalmacije Mlecima.^ (http://hr.wikipedia.org/wiki/Prodaja_Dalmacije_Mlecima_1409.)

Ferdo Šišić. Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo vrijeme.^ (http://www.hercegbosna.org/preuzimanja/povijest--politika/ferdo-sisic-vojvoda-hrvoje-vukcic-hrvatinic-i-njegovo-vrijeme-215-mb-podijeljeno-u-devet-poglavlja-296.html) Zagreb. 1902.

Druga prodaja Dalmacije Mlecima.
pp 220-221
»Ovim je primirjem zaglavljena sudbina Dalmacije, jer nakon ponovnoga neuspjela rata od g. 1418.—1420. sklopi Žigmund napokon dne 7. aprila 1433. s Venecijom mir, ali tako, da joj je prodao svoje pravo na tu zemlju za deset hiljada dukata. Od toga doba rastavljena je Dalmacija od Hrvatske na više vijekova, a za taj dugi niz godina promijeniše se u njoj donekle i etnografske prilike, dapače i teritorijalne, tako da je ona stala značiti nekaku posebnu cjelinu, tobože različnu od one, kojoj je nekoć bila prva jezgra i srce, naime od Hrvatske.«^ (http://www.hercegbosna.org/dokumenti_upload/20091208/herceg_bosna200912081506070.pdf)

Dijana Korać. Vjerske prilike na području knezova Jurjevića – Vlatkovića.^ (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=42248) Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, No.49 Prosinac 2007.

pp 231-232
»Kada se protiv hercega Stjepana 29. ožujka 1452. pobunio njegov sin Vladislav, na njegovu stranu stao je i vojvoda Ivaniš Vlatković s braćom.42 Herceg Stjepan će Vlatkoviće 1455. godine zbog "nevjere" protjerati s njihovih posjeda. Dubrovčani, koji su im ranije uskratili pomoć, preuzeli su brigu oko njih pa su kralju Tomašu uputili fra Ivana Bogišića, kao strogo tajnog poslanika, s molbom da se za njih pobrine. U tom pismu o njima se kaže da su "hrabri, velikodušni, omiljeni i odani".43 Pomoć Dubrovčana Vlatkovićima uvrijedila je hercega Stjepana pa se Dubrovčani i tom prilikom obraćaju Radinu Butkoviću da za njih posreduje kod hercega.44 Dubrovčani su uvijek bili na strani Vlatkovića, pogotovo poslije rata s hercegom. Nakon što je oduzeo hercegu Vrgorac, Žarko Vlatković je kao poslanika u Dubrovnik poslao svoga brata, fra Augustina, koji je ondje boravio u studenom 1472., no toga puta dubrovačka vlada odlučila je raditi na slozi između hercega i Vlatkovića.45 Vlatkoviće će iz doline Neretve početkom 70-ih godina 15. stoljeća potisnuti Turci, a iz njihovih primorskih posjeda, nešto kasnije, herceg Vlatko Kosača, koji se u međuvremenu pomirio s bratom Vladislavom. Kao relativno neovisna politička snaga Vlatkovići nikada više neće igrati onu ulogu koju su imali posljednjih, gotovo 150 godina u okviru srednjovjekovne bosanske države. Ni nakon pada Koša ne može se reći da su Turci osvojili i posljednji dio države Kosača. Naime, više od godinu dana kasnije, po svemu sudeći, prostor zapadno od Imotskog još su uvijek uz pomoć Ugarske držali vjerojatno neki od preostalih Vlatkovića. Ne zna se dokad je tako ostalo.46

42 S. Ćirković, Istorija srednjovekovne bosanskedržave, str.267.
43 Državni arhiv u Dubrovniku (DAD), Lettere di Levante, sv.16, fol.161–161', 12.2.1456. 44 M. J. Dinić, Iz dubrovačkog arhiva, sv.III, str.213.
45 M. Ćirković, Herceg Stefan…, str.224–225, bilj.108; V. Atanasovski, Pad Hercegovine, str.68–69.
46 V. Atanasovski, Pad Hercegovine, str.119,143.«

Trpimir Macan. Saopćenje o povijesnim istraživanjima Radovana Jerkovića.^ (http://www.historiografija.hr/hz/1968/HZ_21-22_19_MACAN.pdf) Historijski zbornik godina XXI-XXII, Povijesno društvo Hrvatske – Zagreb, Zagreb 1968.-1969.

p 505
»Naime, po postojećim podacima nezna se pouzdano da li su oko 1470. Drijeva bila u mletačkim rukama ili možda u ugarskim, kad je već ugarska posada bila u utvrdi Košu na Posrednici, nizvodno od Drijeva. M. J. Dinić čak kaže da su sedamdesetih godina Turci uspjeli privremeno zauzeti trgovište, a da su ga trajno zauzeli poslije smrti Matije Korvina 1490.14 Neprihvatljivo je da bi Dubrovčani utvrđivali Drijeva kad su napustili i utvrđivanje Posrednice i samu Posrednicu; nespojivo je to s poznatim odnosima Dubrovčana prema Turcima, a nemoguć bi bio otpor Gabele čak do 1529, kad je Počitelj pao već 1471, a Koš 1490.15 Sam Jerkovićje posumnjao: »Da li se je Gabela u istinu tako dugo opirala Turcima i da li jeuopće bila tako utvrđena, ne znamo. Nu …

14 Dinić, Godišnjica N. Čupića, 141. Tu godinu pisac donosi i u članku "Drijeva" u Enciklopediji Jugoslavije.
15 H. Kreševljaković, u članku "Gabela" u Enc. Jugoslavije, kaže da su Turci Gabelu osvojili 1526, a da su je podigli Mlečani poslije 1452, što očito ne može biti tačno, jer su je Mlečani mogli podići tek poslije 1465, ako su se održali u Drijevima.«

A što s "i drivske gabele dio," iz Kreševske povelje 12. 8. 1432.? Pisane kod Podvisuća, pod Kreševom poljičko-radobiljskim (Bože Mimica. Omiška krajina, Poljica i Makarsko primorje. Rijeka. 2003.)?
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 30 Listopad 2013, 22:45:58 poslijepodne
… Uzto, u popisu iz 1468. Postoji tocsno "Kocserin", pusto misto (svi pobigli).
Hvala. Tako je. A tako je i kad se neima ja l' zagubi pregled.


Dio nahije Koprü-hisar, drugo ime Mosd(t)ar

Selo Kočeri(n?) [3492], pusto

[3492] U originalu Kučerin. Danas istoimeno selo Kučerin u okolini Mostara.…

Međutim, u poimeničnom popisu 1475.-1477. nema Imotskog, a u sumarnom 1468. ima.

◊79a
Timar Širmerda, gulama careva — neka mu je vječna vladavina.
Za spomenutog je Hamza-beg izvijestio sljedeće: "Spomenuti je postao ćehaja tvrđave Imocki." (1920) Zbog toga je ovaj timar dat Jusufu, sinu Lulićevom?, uz obavezu da ide u rat.
Pisano: u prvoj dekadi ramazana, 875. godine, u Konstantiniji. (1921)

(1920) Kako se vidi, tvrđava Imocki je već bila organizirana u potpunom vojnom poretku, prije 1471. godine
(1921) 21. 2. — 2. 3. 1471.

Daklem, između 1468. i 1471. Turci su zauzeli utvrdu Imotski. Predao ju netko kao Paval Grgurić Travnik i Hum? Do 1475. ili najkasnije 1477. su ju izgubili.
Nema izvješća o preotmu Imotskog. Kosače, Vladislav/Vladimir, Vlatko ili Vlatkovići, Ivaniš, Vladimir, Vlatko…
Netko bi ih pohvalio. Od lokalnih ili nelokalnih povjesničara.
Uzput. Vlado je Dado? Možda je Dadoje prije Vladko nego Tadija i prije Vlatković, nego Hercegović (Kosača).

Pošto je Druga Prodaja Dalmacije prilično zataškana i zamiškana, najlogičnijim mi se čini da su u Imotsku Krajinu uletili Mlečani.
I posikli drvlje. I isprivrćali kamenje. I izbrisali dokaze.
Vlatkovićima (Vladimir, Vlatko, Dadoje iz popisa 1477.) Ivanišu Ivanovom iz Podbile, Kačićima… nije bilo mista. Utekli (se) Hamza-begu u defter 1477.

Jerbo, otkud Stjepanu Pavičiću ovo? A svi drugi šute. Ili ja ne znam nać?

»Usko primorje od Nina do Splita držali su Mlečani, koji su ga godine 1408. kupili od kralja Ladislava. Oni su u polovini 15. stoljeća stekli i Poljica, a nešto kasnije i Krajinu ispod Biokova. Ostali dio Krajine, od visova Biokova na istok, pa Imotsko polje, Zadvarje i Radobilja sve do blizu Trilja i Čačvine, pripadali su pred dolazak Turaka Bosni. Od njih je Imotsko polje Bosni pripalo već prije, a ostale je spomenute krajeve od Hrvatske oteo Stjepan Kosača. Tako se pred sam dolazak Turaka po tim južnijim krajevima donekle razvila bosanska, a kasnije hercegovačka tradicija.«^ (http://www.muzic-ivan.info/vlasi_u_starijoj_hrvatskoj_historiografiji.pdf)
Ma, ne to.

Sad ne mogu nać. Samo hrpa kontradikcija. Imotski se ne spominje u defteru 1477. glede i unatoč:

»Iako defter iz 1477. godine navodi pored ovih tvrđava i neke druge tvrđave u Hercegovačkom vilajetu kao što su tvrđava Tođevac, Kobra, Črešnjeva, Đurđevac, Imotski, Klobuk, Ljubuški, Mileševo, Mostar, Počitelj, Rog, u ovom defteru iz 1519. godine nije ni jedna od njih navedena. Navedeni su samo oni timari koje je dodijelio spomenute godine sultan Selim-han, sin Bajezid-hana. Stoga podaci ovog deftera nisu potpuni da bi se na osnovu njih mogao evidentirati ukupan broj tvrđava vilajeta Hercegovina.«^ (http://www.scribd.com/doc/88131729/Hercegovina-13-i-14-2001)
Azra Gadžo-Kasumović. Stolac u osmanskom periodu. Hercegovina - časopis za kulturno i historijsko naslijeđe. Vol. 13-14. Mostar. 2001. p 24

Aha! Pola baci u more. Rog na sjeverozapadu? Otkud je popisan u Nahiji Blagaj 1477.?
Više je Makarskog primorja popisano u defterima 1477. nego Imotske Krajine. Ali ajde neka.
Izvori za mirovni ugovor iz 1503.? Plus desetak godina za uspostavu, možda i više sve do pada Klisa?

»Smrt hercega Stjepana u gradu Novom 22. maja 1466. godine zatekla je njegovu zemlju u potpunom rasulu. Ono što su Osmanlije zauzeli bilo je nepovratno izgubljeno. Nakon toga Vlatko, posljednji herceg, držao je u svojoj vlasti osim Novog i Risna u Dračevici i jedan uzan i prilično neodređen pojas zemljišta od Boke do ušća Neretve.5
Ostaci hercegove zemlje bili su presječeni na dva dijela. Ostatak zemlje, ukoliko nije bio zauzet od Osmanlija, držali su knez Vladislav, Mlečani i Mađari. Vladislav je kontrolirao dio Hercegovine, istočno od Neretve, Mlečani su okupirali Imotsku krajinu i Makarsko primorje a Mađari Trg Drijeva i utvrdili se na ušću Neretve u Počitelju. Oblasti i gradove koje su oduzimali od hercega Stjepana i njegovih sinova od početka svoje ofanzive 1465. godine do početka 1470. godine Osmanlije su pretvorile u Vilajet Hersek ili ("Zemlja hercegova") i priključili ga Bosanskom sandžaku.

5/ M. Dinić, Zemlje hercega Sv. Save, isto, p.262.

Zauzimanjem Počitelja izvan osmanske vlasti ostali su još neosvojeni Novi i Risan u Primorju, koji su se nalazili u rukama hercega, zatim grad Koš, na ostrvu Posrednici, u kojem su se Mađari utvrdili poslije pada Počitelja te Imotska krajina i Makarsko primorje, koji su i dalje ostali u vlasti Mlečana. Do 1475. godine Osmanlije su zaposjele područje od Mostara do Kočerina. Nešto prije 1477. godine, Osmanlije su se utvrdile i na desnoj strani Neretve i držali gradove Ljubuški na jugu i Rog na sjeverozapadu.

Početkom aprila 1491. godine tvrđava Koš na ostrvu Posrednici je pala u osmanske ruke. Sa padom tvrđave Koš izvan osmanske vlasti bili su još samo Imotska krajina i Makarasko primorje. Navedene krajeve Osmanlije su počeli uznemiravati još 1468. godine.9
Ovim krajevima Osmanlije su zavladale 1493. godine, a pravno tek mirovnim ugovorom sa Mlečanima 1503. godine, po kome su oni dobili kraj između Vrulje i ušća Neretve, odnosno rta Višnjice i sva sela na području južnih obronaka Biokova. Pod osmansku vlast došli su: Posušje, Imotski, Vrgorac, Brela, Drašnica, Igrane, Gradac, Podaca, Otoča, Jasenica, Rogoznica i Grnčarić. Time je teritorija Hercegovačkog sandžaka bila uglavnom zaokružena. Hercegovački sandžak se i kasnije širio dalje u Dalmaciju, ali samo privremeno, do osnivanja Kliškog sandžaka 1537. godine, kada se opet sveo na granice s početka XIV stoljeća, koje se nisu znatno mijenjale sve do početka Kandijskog rata 1645. godine i drugih ratova vezanih za period opadanja cjelokupnog Osmanskog carstva.

9/ V. Tripković, Vilajet Primorje, GDI BiH br. XIV, Sarajevo, 1964, p. 236«^ (http://www.scribd.com/doc/88131758/Hercegovina-15-i-16-2003)
Smajo Halilović. Prilog podsjećanju na formiranje Hercegovačkog sandžaka i njegov teritorijalni razvoj. Hercegovina - časopis za kulturno i historijsko naslijeđe. Vol. 15-16. p 20.
Naslov: Zavelimeeee
Autor: glonga - 30 Kolovoz 2015, 18:23:42 poslijepodne

Opširni katastarski popis oblasti Hercegove 1585. (http://www.bosanskehistorije.com/index.php?option=com_content&view=article&id=2068:imghttpiimgurcomg9vtxdgjpgimg-opirni-katastarski-popis-za-oblast-hercegovu-iz-1585-godine-1-dio-httpwwwmediafirecomview1062wje13ddphc4opc5a1irnikatastarskipopis1585ipdf-opirni-katastarski-popis-za-oblast-hercegovu-iz-1585-&catid=52:biblioteka&Itemid=63)

Zavelime, vrati se.
Fazileta Hafizović. Opširni popis timara mustahfiza u tvrđavama Kliškog sandžaka iz 1550. godine. Sarajevo. 2014.
Fehim Spaho et al. Opširni popis Kliškog sandžaka iz 1550. godine. Sarajevo. 2007.
Veljan (Trpković) Atanasovski. Vilajet Primorje. Sarajevo. 1964.

Belevarac, kako ti se čini ovo ubiciranje?
Rijeka Čelina (sa str. 365. i drugih stranica n. dj.) je rijeka Matica. Pčelin(j)a > Čelina. Pčelinja Matica > Čelina > Matica.
Naslov: Posušina
Autor: glonga - 31 Kolovoz 2015, 10:40:37 prijepodne
Ivan Švear. Ogledalo Iliriuma, iliti dogodovština Ilirah, Slavinah, stražnji put Horvatah zvanih, od potopa, to jest godine sveta 1656. Opseg 4. 1842.
http://books.google.com/books?id=yLMAAAAAcAAJ
»… Godalsko polje, u Imotskom okružju, blizu Posušine, na pismenom sam dao Gojku Mrnaviću…«
pp 166 http://books.google.com/books?id=yLMAAAAAcAAJ&hl=hr&pg=PA166

Recimo da Posušina nema izravne veze s Posušjem. Posušina je dio polja koje se ukaže kad se voda u jezeru/blatu puvuče. Recimo.

OberGodin. Untergodin. Gornji, Donji, Mali, Veliki Godinj.

(http://i.imgur.com/6O6unbH.jpg)

Na različitom uvećanjima vide se različiti toponimi na geoportalu DGU. TK25 piše Zagorska Dila. Poljička Dila se vide na jednom uvećanju. Zagvozdska Dila na jednom jačem uvećanju.
Nije čudno, možemo povuć običaj sve do Delmata i sedmogodišnje prerazdiobe zemlje. Jesu li zbog drugih parcela Delmati selili svakih-sedam osam godina? Na Blidinju pašnjake koriste oni koji stanuju u nesusjednim katastarskim općinama. U Bušku Blatu livade su koristili stanovnici nesusjednih katastarskih općina. Zašto ovdje ne bi stanovnici Godinja imali bokun polja?

(http://i.imgur.com/BUzIU8B.jpg)

zoom next

(http://i.imgur.com/s25HHuh.jpg)
Naslov: Obraj Dol, Obrven Dol
Autor: glonga - 31 Kolovoz 2015, 17:15:40 poslijepodne

Bušanje su Obraj Dol ili Obrven Dol.
Defteri 1585. str. 325. r. br. 17., odmah iza solane u posjedu sela Podastrane.
"Mlinovi u Kapavi Obraj Dol i na rijeci Suhaja: komada 13, po 15, porez 180."

(http://i.imgur.com/0de98Ad.jpg)
Naslov: Zmijavci = Brzgule
Autor: glonga - 31 Kolovoz 2015, 17:32:22 poslijepodne

Defteri 1585. Str. 356. R. br. 24.
"Mezra Krvavica… u blizini Vinca, sa Brzgulama."

K.o. Podbablje i k.o. Vinjani kod Kervavica. Nije Runović. Zmijavci. Zmijavci. Smijavci. Rzavčići. Rsavčići. Ludosmijasti. Potješe?

(http://i.imgur.com/w5oMM44.jpg)

Str. 368.…369.
"99. Selo Brzgule, drugi naziv Rsavčići
…{369}
Mezra Krčevina Dobrljina. Nalzi se s one strane rijeke Vrljike i dopire do granica sela Vinac. U posjedu stanovnika sela Brzgule. …
Mezra Leskovica… "

(http://i.imgur.com/Kyh2crC.jpg)

Zmijavci su definitivno Brzgule/Rsavčići.
Smijavci, Rzđuli, Rzavčići.
Naslov: Donba, Dutup, Doput
Autor: glonga - 31 Kolovoz 2015, 18:05:58 poslijepodne

Valjda je više i Aličić ovarisa Donba, Dutup, Doput.
Defteri 1585.
Str. 364. prvi redak "Selo Doput".
Sad već možemo gađat Drum i KažiPut.
Naslov: Zbiljan Smijavci
Autor: glonga - 31 Kolovoz 2015, 18:46:49 poslijepodne
Zbiljan, na zbilj poljana u Smijavcima.

Str. 369.
"100. Baština Poljana. Prividno je jezero. Prostire se od rijeke Vrhljike do poljane Zbiljan i dopire do njiva Vrljine u selu Struga i do šume čifluka Biljćevića. U posjedu je stanovnika sela Brzule."

Za još jedno čitanje. Jezero "Subjagi". Suva Jaruga. Bilćević - Mišević. U Šumeljima je valjda šuma. Runović = Struga?
Ne znam kakve veze imaju Struge s Goricom, ali u Čapljini Gorica i struge dolaze u paru. Struge-Gorica, Gorica-Struge.

(http://i.imgur.com/qi2DQUJ.jpg)

Str. 364.-365. Runovići nisu još selo. Mezra Bila Polja. R. br. 75. Hajmani sela Gorica.
"Mezra Bila Polja, pripada Imoti. Tri kuće plaćaju filuriju. Osim te tri kuće, tri kuće izvana i oni sa mezre i izvana sa mjesta sličnog Jezeru, neka obrađuju zemlju i neka timarniku daju desetinu."
Zadračile age arheolozi pravo kopanja zemlje u zoni?

(http://i.imgur.com/MNNx3Mc.jpg)
Naslov: Donba, Dbnt, Dutup, Doput, Dorup, Dvorup
Autor: glonga - 01 Rujan 2015, 11:15:30 prijepodne
Donba, Dbnt, Dutup, Doput, Dorup, Dvorup
Na međi k.o. Poljica Kozička i Slivno.
Dorup. Dvorup.
Surdup
http://www.geonames.org/3285243/surdup.html
Ni nalik.

(http://i.imgur.com/0zdrHkM.jpg)
Naslov: Bilo Polje
Autor: glonga - 01 Rujan 2015, 11:31:47 prijepodne
Viljansko Polje. Može bit i Zbiljan Poljana. Vinjansko Polje.

Nova Njiva, ne znači i Novo Selo. (Ranije pročitano kao selo Nevesel?)

Bijelo Polje je ovdje malo šire.

Smievački most, opet Smijavci, bez Z, jer bi S ispred m bilo Š - Šmijavački most. Smetterling, Šmeterling.

(http://i.imgur.com/62jhJyF.jpg)

Austrounjerski kartografi su od gromila napravili gomile. Zmijina gomila. Nema veze sa Zmijavcima, duboko u runovićkom zaleđu.
Naslov: Gropojne, Grabuljan
Autor: glonga - 01 Rujan 2015, 11:48:07 prijepodne
Može li se od Gropojne doć do Grabuljan? Gra-, Buljan.
Grabuljan = Glavina?
put, nekoliko puta, malim slovom, daleko od Doput.

(http://i.imgur.com/xfs7Dtn.jpg)
Naslov: Struge
Autor: glonga - 01 Rujan 2015, 11:57:27 prijepodne

Struge, malo podaleko od Brzgula.
Čabrinac, ime nekog posjednika/posjednive u defterima.
Grabarije, daleko Grabuljan, a i preklapa se.
Mašine. Koji je naglasak?
Budimlići, liči na loše pročitan Podmilić.

(http://i.imgur.com/5gOGijz.jpg)
Naslov: Dračan, Dračari
Autor: glonga - 01 Rujan 2015, 12:05:39 poslijepodne

Čitač čita Rečice, za Ričice. Sad više ne čita Dračan, već Drečanj. D(o)Rečanj. DoRičanj. Dričanj.
Dračari i Dračan, ni Draga nije daleko.
Gdje ovaj rastavlja Drečanj i Podastrane (Postranje)?
Seline i Solana?

(http://i.imgur.com/urXLBOY.jpg)
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 04 Rujan 2015, 08:35:42 prijepodne

Geoportal TK25, ovuda. (http://geoportal.dgu.hr/preglednik/?fsb=false?zoom=8&E=566690.5449999&N=4803181.8800001)
Provjeriti. Plavilo kao ribnjak Slavino.
Sastavak putova kao Sveti Abo. Križ Rašeljka k287 i k321 južno od Čaršije.
Bišćevići i Biljćević iz deftera.
Nova Mala vs. Novo Selo iz deftera.
Prisoje JZ od Čaršije i Ljubiše Prisoje iz deftera. Ostaje prostora za Drinovce onodobne.
Naslov: Odg: Turski popisi u Imoti i naokolo
Autor: glonga - 04 Rujan 2015, 23:06:07 poslijepodne
Crkvina.
http://www.oldmapsonline.org/map/ntm/34296
Geoportal HOK5, ovdje. (http://geoportal.dgu.hr/preglednik/?fsb=false?zoom=10&E=558238.49999995&N=4800446.0800001)
Kaldrma. Sv. Trojstvo.
Naslov: kruške i jabuke
Autor: glonga - 10 Rujan 2015, 15:18:39 poslijepodne
http://e-izvadak.pravosudje.hr/home.htm
20 jedinica
Aržano
Biorine
Cista
Dobranje
Imotski-Glavina
Krstatice
Lovreć
Medovdolac
Opanci
Podbablje
Poljica
Proložac
Ričice
Runović
Slivno
Studenci
Svib
Vinjani
Župa

http://www.katastar.hr/dgu/
24 jedinice
Aržano
Biorine
Cista
Dobranje
Glavina Gornja
Imotski-Glavina
Krstatice
Lokvičići
Lovreć
Medovdolac
Opanci
Podbablje
Poljica
Postranje
Proložac
Ričice
Runović
Slivno
Studenci
Svib
Vinjani
Zagvozd
Župa

https://hr.wikipedia.org/wiki/Dodatak:Popis_stanovni%C5%A1tva_u_Hrvatskoj_1991.:_Imotski
44 jedinice, po brojnosti

Imotski 4.000
Zmijavci 2.535
Runović 2.519
Donji Vinjani 2.056
Glavina Donja 1.731
Donji Proložac 1.630
Postranje 1.577
Gornji Vinjani 1.500
Velika Cista 1.497
Lovreć 1.249
Zagvozd 1.181
Grubine 1.143
Aržano 1.110
Studenci 979
Poljica 970
Svib 907
Slivno 905
Kamenmost 780
Lokvičić 773
Ričice 734
Gornje Podbablje 731
Drum 702
Cista Provo 687
Krivodol 685
Opanci 671
Dolići Draga 637
Gornji Proložac 553
Hršćevani 523
Dobranje 473
Biorine 431
Rastovac 390
Medovdolac 382
Medvidovića Draga 377
Ivanbegovina 350
Dobrinče 309
Šumet 307
Glavina Gornja 271
Krstatice 253
Župa 184
Biokovsko Selo 164
Rašćane Gornje 91
Podosoje 73
Župa Srednja 32

abecedno

Aržano
Biokovsko Selo
Biorine
Cista Provo
Dobranje
Dobrinče
Dolići Draga
Donji Proložac
Donji Vinjani
Drum
Glavina Donja
Glavina Gornja
Gornje Podbablje
Gornji Proložac
Gornji Vinjani
Grubine
Hršćevani
Imotski
Ivanbegovina
Kamenmost
Krivodol
Krstatice
Lokvičić
Lovreć
Medovdolac
Medvidovića Draga
Opanci
Podosoje
Poljica
Postranje
Rastovac
Rašćane Gornje
Ričice
Runović
Slivno
Studenci
Svib
Šumet
Velika Cista
Zagvozd
Zmijavci
Župa
Župa Srednja

http://www.dzs.hr/Hrv/DBHomepages/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.htm
PC-Axis baze podataka - Skip Navigation Links - Popis baza podataka - Popis tablica - Varijable i vrijednosti - Fusnote

Imotski | Imotski, Grad | Nastao iz stare općine Imotski.
Imotski | Donji Vinjani | Naselja pod imenom Donji Vinjani i Gornji Vinjani iskazuju se od 1880. U 1857. i 1869. iskazano je naselje pod imenom Vinjani. Za to bivše naselje sadrži podatke u navedenim godinama. U 1921. sadrži podatke za naselje Gornji Vinjani, a za pripadajući dio naselja i dio podataka u 1857. i 1869.
Imotski | Glavina Donja | U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela područja u samostalno naselje Medvidovića Draga, za koje i sadrži podatke od 1857. do 1961. Do 1931. iskazivano je pod imenom Glavina. U 1869. podaci su sadržani u naselju Imotski. U 1857. i od 1880. do 1931. sadrži podatke za naselje Glavina Gornja. Od 1948. do 1961. iskazivano kao dio naselja.
Imotski | Glavina Gornja | U 1857. i od 1880. do 1931. podaci su sadržani u naselju Glavina Donja, a u 1869. u naselju Imotski. Od 1948. do 1961. iskazivano kao dio naselja.
Imotski | Gornji Vinjani | Naselja pod imenom Donji Vinjani i Gornji Vinjani iskazuju se od 1880. U 1857. i 1869. iskazano je naselje pod imenom Vinjani, za koje su podaci sadržani u naselju Donji Vinjani. U 1921. podaci su sadržani u naselju Donji Vinjani, a u 1857. i 1869. i dio podataka, tj. podaci za pripadajući dio naselja.
Imotski | Imotski | U 1869. sadrži podatke za naselja Glavina Donja i Glavina Gornja.
Imotski | Medvidovića Draga | Iskazuje se od 1991. kao samostalno naselje nastalo izdvajanjem dijela područja naselja Glavina Donja, gdje su i sadržani podaci od 1857. do 1961.
Cista Provo | Cista Provo, Općina | Nastala iz stare općine Imotski.
Cista Provo | Aržano | Od 1880. do 1900. iskazivano pod imenom Polje.
Cista Provo | Biorine | Od 1857. do 1921. sadrži dio podataka za naselje Cista Velika (bivše naselje Cista Griva).
Cista Provo | Cista Provo | Do 1931. iskazivano pod imenom Provo. U 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju Cista Velika, kao i dio podataka u 1857. i 1931. Od 1931. iskazuje se kao naselje.
Cista Provo | Cista Velika | U 1857. i od 1910. do 1931. iskazivano pod imenom Cista, od 1869. do 1900. Čista, a od 1948. do 1991. Velika Cista. U 1869. i 1921. sadrži podatke za naselje Cista Provo, kao i dio podataka u 1857. i 1931. Od 1857. do 1921. dio podataka sadržan je u naselju Biorine. Sadrži podatke za bivše naselje Cista Griva koje je u 1931. i 1948. iskazivano kao naselje.
Lokvičići | Lokvičići, Općina | Nastala iz stare općine Imotski. U 1857. i 1869. dio podataka sadržan je u općini Podbablje.
Lokvičići | Dolića Draga | Od 1880. do 1910. iskazivano pod imenom Dolići, a do 1991. pod imenom Dolići Draga. U 1857., 1869., 1921., 1953. i 1961. podaci su sadržani u naselju Lokvičići. Od 1880. do 1910. i u 1948. iskazivano kao dio naselja.
Lokvičići | Lokvičići | Do 1991. iskazivano pod imenom Lokvičić. U 1857., 1869., 1921., 1953. i 1961. sadrži podatke za naselje Dolići Draga, a u 1857. i 1869. dio podataka sadržan je u naselju Poljica, općina Podbablje.
Lovreć | Lovreć, Općina | Nastala iz stare općine Imotski.
Lovreć | Dobrinče | Do 1910. iskazivano pod imenom Dobrinci. U 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju Medovdolac.
Lovreć | Lovreć | U 1857., 1869. i 1921. te od 1981. nadalje sadrži podatke za bivše naselje Katići koje je u 1931. i 1948. iskazivano kao samostalno naselje.
Lovreć | Medovdolac | U 1869. i 1921. sadrži podatke za naselje Dobrinče.
Podbablje | Podbablje, Općina | Nastala iz stare općine Imotski. U 1869. i 1921. dio podataka je sadržan u općini Runovići, a dio podataka u 1869., 1921. i 1931. u općini Proložac. U 1953. i 1961. sadrži dio podataka za općinu Proložac, te u 1857. i 1869. dio podataka za općinu Lokvičići. Od 1857. do 1961. dio podataka sadržan je u općini Zmijavci.
Podbablje | Drum | U 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju Podbablje Gornje. Do 1910. te u 1953. i 1961. iskazivano kao dio naselja.
Podbablje | Grubine | Od 1857. do 1921. podaci su sadržani u naselju Podbablje Gornje.
Podbablje | Hršćevani | Iskazuje se od 1991. kao samostalno naselje nastalo izdvajanjem dijela područja naselja Zmijavci, općina Zmijavci, gdje su i sadržani podaci od 1857. do 1961., osim u 1869. i 1921. kad su podaci sadržani u naselju Runović, općina Runovići.
Podbablje | Ivanbegovina | Od 1857. do 1921. podaci su sadržani u naselju Poljica. Do 1961. iskazano kao dio naselja.
Podbablje | Kamenmost | U 1857., 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju Podbablje Gornje. Do 1910. iskazivano kao dio naselja.
Podbablje | Krivodol (Podbablje) | U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela područja naselja u samostalno naselje Šumet, općina Proložac, za koje i sadrži podatke u 1953. i 1961. U 1869. i 1921. dio podataka sadržan je u naselju Donji Proložac, općina Proložac, a dio u naselju Poljica, kao i dio podataka u 1921. u naselju Donji Proložac. Do 1931. iskazivano kao dio naselja. U 1931. dio podataka sadržan je u naselju Šumet, općina Proložac.
Podbablje | Podbablje Gornje | Do 1931. iskazivano pod imenom Podbablje, a do 1991. pod imenom Gornje Podbablje. Od 1857. do 1921. sadrži podatke za naselje Grubine, a u 1857. i 1869. za naselje Podosoje, općina Runovići, u 1857., 1869. i 1921. za naselje Kamenmost, a u 1869. i 1921. za naselje Drum.
Podbablje | Poljica (Podbablje) | Od 1857. do 1921. sadrži podatke za naselje Ivanbegovina, a u 1869. dio podataka za naselje Krivodol te dio podataka u 1857. i 1869. za naselje Lokvičići, općina Lokvičići.
Proložac | Proložac, Općina | Nastala iz stare općine Imotski. U 1869., 1921. i 1931. sadrži dio podataka za općinu Podbablje. U 1853. i 1961. podaci su sadržani u općini Podbablje.
Proložac | Donji Proložac | U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela područja u samostalno naselje Postranje, za koje sadrži podatke u 1953. i 1961. U 1869. i 1921. sadrži podatke za naselje Šumet. U 1869. i 1921. sadrži dio podataka za naselje Krivodol, općina Podbablje. Naselja pod imenom Donji Proložac i Gornji Proložac iskazuju se od 1948. Do 1931. iskazivano je naselje pod imenom Proložac. Za to bivše naselje sadrži podatke u navedenom razdoblju. Vidi napomenu kod naselja Gornji Proložac..
Proložac | Gornji Proložac | Naselja pod imenom Donji Proložac i Gornji Proložac iskazuju se od 1948. Do 1931. iskazivano je bivše naselje Proložac za koje su podaci iskazani u naselju Donji Proložac. Vidi napomenu kod naselja Donji Proložac.
Proložac | Postranje | Iskazuje se od 1991. kao samostalno naselje nastalo izdvajanjem dijela područja naselja Donji Proložac. Do 1948. iskazivano kao samostalno naselje. U 1953. pripojeno je naselju Donji Proložac, gdje su i sadržani podaci za 1953. i 1961.
Proložac | Šumet | Iskazuje se od 1991. kao samostalno naselje nastalo izdvajanjem dijela područja naselja Krivodol. Iskazuje se od 1880. kao dio naselja. U 1869. i 1921. podaci su sadržani u naselju Donji Proložac, a u 1953. i 1961. u naselju Krivodol, općina Podbablje. U 1931. sadrži dio podataka za naselje Krivodol, općina Podbablje.
Runovići | Runovići, Općina | Nastala iz stare općine Imotski. U 1857. i 1869. dio podataka sadržan je u općini Podbablje. U 1869. i 1921. sadrži dio podataka za općine Podbablje i Zmijavci.
Runovići | Podosoje (Runovići) | U 1857. i 1869. podaci su sadržani u naselju Podbablje Gornje,općina Podbablje. Do 1921. iskazivano kao dio naselja.
Runovići | Runović | U 1869. i 1921. sadrži podatke za naselja Hršćevani i Zmijavci.
Zagvozd | Zagvozd, Općina | Nastala iz stare općine Imotski.
Zagvozd | Biokovsko Selo | Naselje pod imenom Biokovsko Selo iskazuje se od 1948. Podaci i odgovarajuća objašnjenja za prethodne popise odnose se na pripadajuće dijelove naselja. Od 1857. do 1880., 1921. i 1931. dio podataka sadržan je u naselju Krstatice, a dio podataka od 1857. do 1931. u naselju Župa. Od 1857. do 1931. te od 1981.sadrži podatke za bivše naselje Gornja Župa koje je 1948. iskazano kao naselje.
Zagvozd | Krstatice | Od 1857. do 1880., 1921. i 1931. sadrži dio podataka za naselje Biokovsko Selo. U 1857., 1869., 1921. i 1931. sadrži podatke za bivše naselje Sredina Sela koje je u 1910. i 1948. iskazivano kao naselje.
Zagvozd | Rastovac (Zagvod) | Iskazuje se od 1991. kao samostalno naselje nastalo izdvajanjem dijela naselja Zagvozd. U 1869., 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Zagvozd. U 1948. također je iskazivano kao samostalno naselje.
Zagvozd | Rašćane Gornje | Do 1991. iskazuje se pod imenom Rašćani Gornji. Iskazuje se kao naselje od 1953.
Zagvozd | Zagvozd | U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela naselja u samostalno naselje Rastovac, za koje sadrži podatke u 1869., 1921. i 1931. Sadrži podatke za bivše naselje Bunje koje je u 1910. i 1948. iskazivano kao naselje.
Zagvozd | Župa | U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela u samostalno naselje Župa Srednja, za koje i sadrži podatke od 1857. do 1931., kao i dio podataka u istom razdoblju za naselje Biokovsko Selo. U 1948. iskazano je pod imenom Donja Župa.
Zagvozd | Župa Srednja | Iskazuje se od 1991. kao samostalno naselje nastalo izdvajanjem iz naselja Župa, gdje su i sadržani podaci od 1857. do 1931. U 1948. također je iskazivano kao samostalno naselje.
Zmijavci | Zmijavci, Općina | Nastala iz stare općine Imotski. Od 1857. do 1961. sadrži dio podataka za općinu Podbablje. U 1869. i 1921. dio podataka sadržan je u općini Runovići.
Zmijavci | Zmijavci | U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela područja u samostalno naselje Hršćevani, općina Podbablje, za koje sadrži podatke od 1857 do 1961., osim u 1869. i 1921. kad su podaci sadržani u naselju Runović, općina Runović. Kao naselje iskazuje se od 1948. Te godine iskazano pod imenom Zmijavci Podbabski.
Naslov: Šoto Glavonožac
Autor: glonga - 11 Rujan 2015, 13:27:07 poslijepodne
Gornji i Donji Snozin? Snožin? Nema veze s noževima i vrelom Nožinac u Rastovači.
Geoportal DGU na DKP nazivima ima toponim Kadin. Na TK25 piše Kadim (2x). Okolne katastarske općine su Proložac i Glavina Gornja te Glavica (BiH) i Vinjani (BiH).

Gornji i Donji. Proložac ili Glavina u defteru? Prolazac se prolazi nogom, a glavonožci?

Nu Talijanaca.
https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_Italian_exonyms_in_Dalmatia
»Kadina Glava (Šinod) Veradizza, Sinozio«
Sinozio - Snozin. Glava - Glavica - Glavina.

1477. u defterima ovdje još nema ništa. Otad pa skoro sve do 1585. se tuda naguravalo i bi je demografski propuv. Iz talijanskog zapisa je vraćeno u turski defter i ostalo Snozin? Mletci i Turci pregovarali i pomicali.
E sad se zagubio onaj google rezultat oko toponima Kadim i bugarskog, nešto oko vrela.
Naslov: Vr(h)dol/Vitrenik
Autor: glonga - 12 Rujan 2015, 17:11:10 poslijepodne
Milan Glibota. Turski katastarski popis Vrdola iz 1547. / (Slivno, Krstatice, Župa i Rašćane)/. Slivno. Godina XXIV. Božić, 2009., br. 2. (41.). br. 2. (41.). (http://www.franjevci-split.hr/pdf/slivno.pdf) Str. 14.-21.
Str. 15.:
»Mi smo do sada objavili popise za naselje Vrdol (Slivno, Krstatice, Župa i Rašćane) nastale u godinama: 1520, 1585{2 Slivno, 1, 2007.,str. 3-14.}, 1528, 1530, 1532, 1702{3 Slivno, 1, 2008.,str. 8-15.}, 1623{4 Slivno, 2, 2008., str. 21-30.} i 1552{5 Slivno, 1, 2009, str. 14-18.}.«

Zavelime, Potješe, BiloTko, ne mogu nać list Slivno, spomenuta godišta u Glibotinim podbilješkama: 2007., 2008. i 2009. na ovom (http://www.franjevci-split.hr/pdf/) pratarskom web mistu.
Ima li to igdi skenirano? Dostupno na mreži?
Naslov: drag grab
Autor: glonga - 12 Rujan 2015, 21:18:50 poslijepodne
»To su u Župi Gorskoj: selo Graglan, selo Kozica, selo Hrašćane, selo Vrhdol, selo Zahojani i selo Zahodi (Zapadi), sa svojim pravima, granicama i kotarima.«

Graglan - Grabuljan - Grabuljani - Dragljan.
U Miklošića - Draglan (https://archive.org/stream/monumentaserbica00mikluoft#page/377/mode/1up).
U Brkovića (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=120797), Dragljan i Dragljani i Graglan.
Na faksimilu u Jurišićevoj knjizi, teško čitko, ali ipak čitko - Draglan.
Zgodna omaška Brkovićeva. Slučajna?
Grabuljan iz deftera 1585. je u Dragljanima. Ništa veću težinu nemaju one Grabovine i Grabovci u Prološcu (Dračanj), ni onaj Grab u Slivnu (Vrdol).
Naslov: poljubi bàbu
Autor: glonga - 17 Rujan 2015, 14:51:56 poslijepodne
Kad se poslože toponimi po deterima 1477. i 1585. Vira nema, spominje se neka mezra, ali to je tanko za ubikaciju u današnji Vir. Zagorica i Gornja Zagorica mogu lako bit Zagvozd, tamo su se u Zabiokovlju neposrednom toponimi mijenjali samo tako. Spominje se Gornja Podbila, i sve skupa u Podbiloj je toliko mlinova i vinograda da to u današnju Podbilu ne može stat, u tom je vjerojatno današnja k.o. Sutina virska, možda i k.o.: Vir, Glavica, Podzavelim, Nugli, Zagorje. Možda je dio Glavice bio Glavina. Vinac - Vinjani, to je poveliko i savijeno kao vijenac oko one imotske (polu)kružnice na karti.
Na sjever u defterima Nahije Imota, najvjerojatnije idu samo Vinac i Podbila, teško nešto između i nešto sjevernije.
Marijan Stojković. ZZNŽIO 27. 1929.1930. str. 84.
http://dizbi.hazu.hr/object/view/13054
Makarska - klanac Sar(a)anač - Zagorje

Marijan Stojković. Podgora u XVII. stoljeću : obiteljske i demotične crtice od 1621. do 1730. godine. Zbornik za narodni život i običaje : Knj. 29., sv. 1 (1933)
http://dizbi.hazu.hr/object/13103
str. 97. Ledinac "izdno Imote", Vrdol Gornji = Krstatice, Vrdol Donji = Župa i Rašćane, kontra gore navedenom kod Glibote za Slivno kao sastavnicu Vrdola. "Runovići i odlomak Umljani", odlomak ovdje čitam kao "Umljani zaselak sela Runovići".


Naslov: 1520-1540
Autor: glonga - 14 Veljača 2016, 17:30:46 poslijepodne

(http://i.imgur.com/q8g7wOU.jpg)
Naslov: 1533
Autor: glonga - 14 Veljača 2016, 17:31:43 poslijepodne

(http://i.imgur.com/MX5Ycfe.jpg)
Naslov: Odg: 1520-1540
Autor: Delmata Dinaroid - 14 Veljača 2016, 18:29:37 poslijepodne
(http://i.imgur.com/q8g7wOU.jpg)
Ako nisam oćoravio onda vidim da je Kala Rog na svom mistu....Bravo Glonga !
Naslov: merkez
Autor: glonga - 14 Veljača 2016, 19:45:08 poslijepodne
Ma nije. Nema kružić za Nahiye Merkezi. Ove što autor nisli da "zna" označio je kao sjedišta nahija.
Nego kad si tako upro, nafataj kakva hafiza, pa, možda, velim, možda, ćeš skužit iz teksta s ove dvi slike kamo je taj Rog rekti.
Još bolje, nafataj sad kakvu izbjeglicu u prolazu, samo nek zna slova, što manje drugih stvari zna (osim slova) to će bolje pridignit.
Ne pitaš se ti zašto ga nije označio ni na drugoj slici, ni križićem ni kružićem?
Vako ka te gledan, a puno takizi viđan, sve mi nešto govori - ajde glonga u pulitiku i govori čeljadi ono što im se sviđa, a ne ono kako jé, ne meš vàlit, bi ćeš učas druga pricidnica u Rvata.

(http://i.imgur.com/o2bETaj.jpg)

(http://i.imgur.com/qV8DQsP.jpg)
Naslov: 1520-1533 İcmâl
Autor: glonga - 15 Veljača 2016, 01:54:17 prijepodne
91, 164, MAD 540 ve 173 NUMARALI
HERSEK, BOSNA VE İZVORNİK LİVÂLARI
İCMÂL TAHRÎR DEFTERLERİ
( 926-939 / 1520-1533 )
Defter-i Hâkânî Dizisi: X
Ankara - 2005



KISALTMALAR
b. : Bāzār
bk. : Bakınız
BOA : Başbakanlık Osmanlı Arşivi
c. : Cāmi'
C. : Cilt
çev : Çeviren
çf. : Çiftlik
cm. : Santimetre
çr. : Çayır
İB, AK : İstanbul Belediyesi, Atatürk Kitaplığı
k. : Karye
KK : Kâmil Kepeci
kl. : Kal'a
kz. : Kazā
l. : Livā
m. : Mahalle
MAD : Maliyeden Müdevver Defterler
M.C.O. : Muallim Cevdet Ortaboy
md. : Mescid
mn. : Manastır
mz. : Mezra'a
n. : Nāhiye
nf. : Nefs
nu. : Numara
s. : Sayfa
TD : Tahrir (Defter-i Hākānī) Defterleri
TK, KKA : Tapu ve Kadastro Genel Müdürlüğü, Kuyūd-ı Kadīme Arşivi
v. : Varak
vt. : Vilāyet
y. : Yaylak
zm. : Zemīn
zv. : Zāviye


2. YER ADLARI

{Ontopic}

'Alī-Silāhdār çf., Mostar n.: 3
Basniçe k., Premorye n.: 6
Bast k., Premorye n.: 5
Bāzār-ı Mostar nf., Mostar n.: 3
Beşli-İlyās çf., İmoçka, Mostar n.: 192
Bırkat k., Mostar n.: 209
Bilas k., Korska-jupe n.: 5
Bilesik [Milesik]194 k., Korska-jupe n.: 5 | 194 BOA, TD 76, s. 11; BOA, TD 150, s. 11.
Blana mz., Virgoraç, Mostar n.: 118
Blatniçe k., Mostar n.: 194
Botuna mz., Mostar n.: 3
[Bubin k.], bk. Luhin k., Korska-jupe n.
Buna nehri dalyanları, Mostar n.: 119
Çaçvine kl., Mostar kz.: 191
Çaçvine mz., Mostar n.: 181
Çemrovik, Mostar [Zagorye]208 n.: 119 | 208 BOA, TD 150, s. 32; BOA, MAD 22997, s. 156.
Çerniçe mz., Mostar n.: 181
Çernuge k., Premorye n.: 6
Çırnaç k., Mostar n.: 191
Çimlani k., Mostar n.: 166, 168, 186, 187
Dabriçe mz., Mostar n.: 181
Dinaç [Vinah]216 k., Mostar n.: 192 | 216 BOA, TD 76, s. 253; BOA, MAD 22997, s. 266.
Dobri çf., bk. İskender-Kethudā çf., Virgora k., Virgoraç, Mostar n.
Dolani [Kolani]218 mz., Raki[t]ne [k.], Mostar n.: 119 | 218 BOA, TD 76, s. 158; BOA, TD 96, s. 119; BOA, MAD 22997, s. 275.
Dolin219 k., Korska-jupe n.: 5 | 219 BOA, MAD 22997, s. 308'de “Karye-i Doli” şeklindedir.
Dolna-Birahli k., Premorye n.: 5
Dolna-Sipaçine mz., Mostar [Nevesine]234 n.: 119 | 234 BOA, TD 76, s. 158; BOA, MAD 22997, s. 208.
Dolna-Suho-dol k., Mostar n.: 165
Dolna-Virh-dol k., Korska-jupe n.: 5
Dolna-Zagvozd k., Korska-jupe n.: 5
[Dozçe mz.]239, bk. Kozye mz., Raki[t]ne [k.], Mostar n.
Draç kl.: 207
Draçani k., Mostar n.: 185
Draglan k., Korska-jupe n.: 5
Drajniçe n., [Mostar kz.]242: 6 | 242 BOA, TD 150, s. 10.
Dusine k., Korska-jupe n.: 5
Godaleva k., Mostar n.: 119
Goluhnik256 mz., İmoçka, Mostar n.: 189 | 256 Aynı defter, s. 271'de “Mezra'a-i Moluhnik” şeklindedir,
Gorance k., Mostar n.: 166, 189
Gorna-Birahli k., Premorye n.: 5
Gorna-Suho-dol k., Mostar n.: 177
Gorna-Virh-dol k., Korska-jupe n.: 5
Gorna-Zuvimle k., Mostar n.: 118
Goziçe274 k., Korska-jupe n.: 5 | 274 Aynı defter, s. 11; BOA, TD 150, s. 11; BOA, MAD 22997, s. 302'de “Karye-i Koziçe” şeklindedir.
Grabolan mz., İmoçka, Mostar n.: 189
Grabova k., Mostar n.: 214
Gradaç k., Mostar n.: 192
Hlivne kl., [Iskıradin kz., Bosna l.]: 153
Hrasna k., Mostar n.: 194
Hrast k., Mostar n.: 188
Hrastan k., Korska-jupe n.: 5
Hraştan k., Mostar n.: 167
Hum k., Mostar n.: 9
Humlani mz., Mostar n.: 191
Igrani k., Premorye n.: 5
Iskıradin kl., [Iskıradin kz., Bosna l.]: 14, 41, 75, 105, 141
İgar298 k., Korska-jupe n.: 5 | 298 Aynı defter, s. 11; BOA, MAD 22997, s. 301'de “İgar nām-ı diğer Bogil” şeklindedir.
İksovik k., İmoçka, Mostar n.: 207
İmoçka, Mostar n.: 189, 192, 207
İmoçka kl., Mostar kz.: 185, 186
İmoçka kl., Mostar kz.: 185, 187, 189, 190
İskender-Kethudā çf., Virgora k., Virgoraç, Mostar n.: 208
İskender-Kethudā ve Mustafā veled-i Karaca çf., Gorance k., Mostar n.: 166 İskender-Kethudā ve Mustafā veled-i Karaca çf., Mostar n.: 166
İslobotinik [İstobodinik]305 mz., [Rakitne], Mostar n.: 118 | 305 BOA, MAD 22997, s. 286.
İsniçe k., Virgora k., Virgoraç, Mostar n.: 208
[İstobodinik k.], bk. İslobotinik mz., [Rakitne], Mostar n.
İstudeniçe mz., Mostar n.: 197
İvlasik318 k., Mostar n.: 188 | 318 BOA, MAD 22997, s. 272'de “Karye-i İvlasnik” şeklindedir.
İzminaç mz., Raki[t]ne [k.], Mostar n.: 119
Kamen-most k., Mostar n.: 185
Kili [Knin] kl., [Iskıradin kz., Bosna l.]: 44
Klinak k., Korska-jupe n.: 5
Klobuk k., Korska-jupe n.: 5
Knaje-pole k., Mostar n.: 163
Knez-Luka mz., Mostar n.: 185
Koçerin k., Mostar n.: 232
[Kokorik k.], bk. Kokorsinik k., Korska-jupe n.
Kokorsinik [Kokorik]335 k., Korska-jupe n.: 5
[Kolani mz.], bk. Dolani mz., Raki[t]ne [k.], Mostar n.
Konişine k., Premorye n.: 5
Korska-jupe n., Mostar kz.: 5
Kotaz k., Korska-jupe n.: 5
Kozye [Dozçe]342 mz., Raki[t]ne [k.], Mostar n.: 119 |342 BOA, TD 76, s. 158; BOA, MAD 22997, s. 275.
Krayeva k., Mostar n.: 198
Krine-Ozgun344 mz., İmoçka, Mostar n.: 189 | 344 BOA, TD 76, s. 249'da “Mezra'a-i Gorna-Ozgun”; BOA, MAD 22997, s. 271'de “Mez-ra'a-i Kinovin-Ozgun” şeklindedir.
[Kroviçe dalyanı], bk. Merdiçe dalyanı, Virgora k., Mostar n.
Kuçik k., Premorye n.: 5
Kurşeva çf., bk. Topcı-Mustafā çf., Virgoraç, Mostar n.
Kuti k., Mostar n.: 118
Leşiçine mz., İmoçka, Mostar n.: 189
Libotik k., Mostar n.: 188
Lipvaç [Livaç]352 k., Mostar n.: 165 | 352 BOA, MAD 22997, s. 257.
Lise k., Mostar n.: 192
Lişan k., Mostar n.: 9
[Livaç k.], bk. Lipvaç k., Mostar n.
Lubişe k., Mostar n.: 207
Lubuşka kl., Mostar kz.: 194, 195, 197
Lubuşka kl., Mostar kz.: 169, 194, 196, 198, 200
Luhin [Bubin]355 k., Korska-jupe n.: 5 | 355 BOA, MAD 22997, s. 309.
Luka k., Drajniçe n.: 6
Magari k., Premorye n.: 5
Merdiçe [Kroviçe]371 dalyanı, Virgora k., Mostar n.: 207
[Milesik k.], bk. Bilesik k., Korska-jupe n.
Moknoviçe mz., Raki[t]ne [k.], Mostar n.: 119
Mostar kl., Mostar kz.: 162, 163
Mostar kl., Mostar kz.: 162, 164, 165, 167, 168
Mostar kz.: 119
Mostar n.: 3, 9, 118, 126, 163, 165, 166, 167, 168, 177, 185, 186, 187, 188, 190, 191, 192, 194, 196, 197, 198, 199, 207, 209, 214, 232
Mūsā ve Topcı-Ahmed ve Çingāne-Karaca ve „Alī-i Niğbolu çf., Mostar n.: 207
Nirijin-Laz mz., Mostar n.: 192
Notyak kl., Sin n. Iskıradin kz., Bosna l.: 171, 207, 216
Nodyak kl., bk. Notyak kl., Sin n. Iskıradin kz., Bosna l.
Obadik mz., Vişeva, Mostar [Zagorye] n.: 126
Onani k., Mostar [Zagorye]396 n.: 119 | 396 BOA, TD 76, s. 158; BOA, MAD 22997, s. 156.
Ostroviçe kl., [Iskıradin kz., Bosna l.]: 9, 80
Ozarke k., Mostar n.: 186
Papratniçe k., Korska-jupe n.: 5
Pastani [Yasenyani]407 k., Mostar n.: 118 | 407 BOA, TD 5, s. 407. Ayrıca BOA, TD 76, s. 157; BOA, TD 96, s. 118; BOA, MAD 22997, s. 284'te “Karye-i Yasnani” şeklindedir.
Pirizgol k., Mostar n.: 187
Plana k., Korska-jupe n.: 5
Poçitel kl., Mostar kz.: 181, 211, 212
Poçitel kl., Mostar kz.: 212, 214
Podajde k., Premorye n.: 6
Podgora k., Premorye n.: 6
Podgrani k., Mostar n.: 199
Podistrane k., Mostar n.: 209
Podicik k., Mostar n.: 190
Potok k., Mostar n.: 197
Pregradye k., Mostar n.: 163
Premorye n., Mostar kz.417: 5 | 417 BOA, TD 150, s. 10'da “Nāhiye-i Premorye, der-kazā-i Mostar”; BOA, MAD 22997, s. 310'da “Nāhiye-i Premorye, „an-kazā-i Mostar” şeklindedir.
Rahoye [Zahoyani]432 k., Korska-jupe n.: 5 | 432 BOA, MAD 22997, s. 298.
Rakite k., Mostar n.: 191
Raki[t]ne [k.]433, Mostar n.: 119 | 433 Aynı defter, s. 274.
Rapiç k., Korska-jupe n.: 5
Rastok k., Korska-jupe n.: 5
Rastok k., Virgoraç, Mostar n.: 207, 218
Razbovine [Zaborye]437 mz., [Rakitne], Mostar n.: 118 | 437 BOA, TD 76, s. 157; BOA, TD 96, s. 118.
Rog kl., Mostar kz.: 232
Rog kl., Mostar kz.: 187
Sıkradin kl., bk. Iskıradin kl., [Iskıradin kz., Bosna l.]
Sin kl., [Iskıradin kz., Bosna l.]: 29, 41, 185
Sipovce k., Korska-jupe n.: 5
Sloviçe mz., Mostar [Nevesine]450 n.: 119 | 450 BOA, TD 76, s. 158; BOA, MAD 22997, s. 208.
Sukuta [Sutuna]453 k., Mostar n.: 194 | 453 BOA, TD 76, s. 260; BOA, MAD 22997, s. 260.
Sused kl., [Neretva kz., Bosna l.]: 194
[Sutuna k.], bk. Sukuta k., Mostar n.
Tati k., Mostar n.: 209
Tırnova k., Korska-jupe n.: 5
Tohobik k., Vişeva, Mostar [Zagor-ye]463 n.: 126 | 463 BOA, TD 167, s. 484.
Topcı-Mustafā çf., Virgoraç, Mostar n.: 198
Toşik k., Mostar n.: 194
Traçin464 k., Premorye n.: 6 | 464 BOA, TD 76, s. 11; BOA, MAD 22997, s. 314'te “Karye-i Traçin ma'a Otuc” şeklindedir.
Tuçep k., Premorye n.: 5
Velika-Ozgun mz., Mostar n.: 185
Vihovik k., Mostar n.: 166, 192
[Vinah k.], bk. Dinaç k., Mostar n.
Vine k., Mostar n.: 163
Virgora k., Virgoraç, Mostar n.: 207, 208
Virgoraç, Mostar n.: 118, 198, 207
Virgoraç kl., Mostar kz..: 207
Virgoraç kl., Mostar kz.: 196
Virh-pole k., Drajniçe n.: 6
Virh-reka suyu dalyanları, Mostar n.: 119
Vişeva, Mostar [Zagorye]473 n.: 126 | 473 BOA, TD 167, s. 485.
Vitaline mz., Mostar n.: 195
Vitoş k., Mostar n.: 163
Vrapçik k., Mostar n.: 168
[Yasenyani k.], bk. Pastani k., Mostar n.
Yezerçani481 k., Korska-jupe n.: 5 | 481 BOA, MAD 22997, s. 310'da “Karye-i Yezer-çani ma'a Desne” şeklindedir.
Yūsuf bin Şīrmerd çf., Mostar n.: 194
[Zaborye k.], bk. Razbovine mz., [Rakitne], Mostar n.
[Zahoyani k.], bk. Rahoye k., Korska-jupe n.
Zalik k., Mostar n.: 166
Zaluş493 k., Mostar n.: 9 | 493 BOA, MAD 22997, s. 282'de “Karye-i Zaluj” şeklindedir.
Zivogoşta k., Premorye n.: 6
Zugozniçe k., Premorye n.: 6 Zuvimle k., Mostar n.: 196
Naslov: İçiniz
Autor: glonga - 15 Veljača 2016, 15:41:30 poslijepodne
Delmata, bolje ti je da 'tvrđava Rog' iz turkih deftera nije na Roškupolju. Ja ti kažem.

Zašto se Rog ne uklapa tamo gdje je nacrtan?
Pojavljuje se u ercegovačkim opširnim defterima 1477. kao tvrđava Rog.
U tim defterima je Podbila popisana. Po 'Vlaškom zakonu'. Možemo to tumačit da Turci nisu zauzeli područje već da je knez (Ivaniš?) odlučio platit danak. U istom defteru su pobrojna imotska okopoljna sela. Pobrojano je i Zabiokovlje i Makarsko primorje, Dadoje i drugi knezi sljednici Radivojevića-Vlatkovića-Jurjevića. Po sjećanju i Rakitno i Drežnica su pobrojani. Najzapadnije mjesto koje dijelom nije popisano po 'Vlaškom zakonu' je Kočerin. Duvna nema na mapi.
U preglednim bosanskim defterima 1468. nema Livna. Ima samo tvrđava Hum predana po Pavlu Grguriću. (Podhum, etc. Grgurići). Među selima oko te tvrđave su pobrojani i Oražani/Uražani i ja to čitam ko Rožani, ni Rože u Kamešnici, ni Aržano pod Kamešnicom.
U opširnim kliškim defterima 1550. Livno je (p)opisano na par stranica.
Nahija Duvno i kasaba Župan Potok u ovuda dosad objavljenim defterima pojavljuje se 1585. i to tako da se čini kako je težište nahije u ili oko Mandina Sela. Sam Župan Potok je opisan ko svojevrstan turski 'Novas', kao da je tek naseljen s 54 stanovnika oslobođena poreza. Zašto je bio prazan? Je li bio prazan od rušenja 'foruma' (Trga soli) otkopanog po Nuiću i Patschu? Zove li se slučajno gradina "Selimovića"? Jer nije imala stari naziv koji se zagubio, jer tu nije bilo naselja od polovice 3. st. do do druge polovice 16. st.?

S druge strane imaš tvrdnje (ozbiljnih povjesničara, do kojih čak i ja držim) kako je Vir pao pod tursku vlast 1510. Problem s tim je što ne navode izvore ni razloge.
Utvrdu Rog 1477. drže vojnuci ('trećepozivci' turski). Čačvina se još solidno drži. Dakle, po defterima, jer nema Posušja, drži se i Posušje, a Rakitno je 'uteftereno'. Kako se drži ta pruga terena od Vranića do Cetine? Uz (Pod)Hum, Rog, Podbilu i Zabiokovlje i Makarsko primorje pod turskom vlašću?

Konačno, kako će jedan Rožanin prihvatit da su od Turaka izgubili 1477., a Virani se držali još jednu tadašnju generaciju ratnika do 1510.?

'Vlaški defteri' iz 1533. će možda promijenit sliku. Ostavit će jak dojam da se Vir održao do 1510. jer je područje tek 1520.-1533. popisano po 'Vlaškom zakonu', a mjesta po Imotskom polju i 'tvrđava Rog' još 1477. Vir je mezra i 1585. u defterima, može se objasnit time da se preživjeli nisu vraćali. Zašto isti obrazac ne primijenit na Župan Potok? Nije isto. Ni toponimija, nit su turci naselili Vir ko Župan Potok odjednom i ex nihil.

Podmilić, Podgalić… Jelivode u Rakitnu su popisane kao Milivode, pa me na trenutak i Podmilić vuče u Podjelinak, a onaj Podbihlić u Velić. Kod Velića ima Jelinaka. Nu preblizu je Čačvina, ali Rože. Staro ime nekih brda na Kamešnici je Milić i Miličić. Podjelinak ima i sad u Zagorju, pod onim Jelinkom pa na zapad.

Dublje u povijest su one Kozačine darovnice i Prolosatz vPosutro itd. Otamo su Studenčani sebe ubicirali u Sutozel koji se u defterima pojavljuje kao Donji i Gornji Snozin (Stozin, Stojil, Stožil, Stožina). Nu, događa se, imaju oni i žešćih, na temelju mjesnog toponima Satulja, Sutulija, meknuli su Setoviju na Studence. Pa skoro svako selo međ Cetinom i Neretvom koje drži do sebe ima jednu, ako ne i dvi Satulije/Sutulije/Sutulje - svetog Iliju (párca, rekli bi Dubrovčani).
Uz Topanu u Imotskom, u pejzažu Opačac i utvrda Proložac izgledaju - od viška?
Onda se triba vrnut još u povijest, do Sandaljevih i Hrvojinih, pa do božjaka i tlocrta Opačca. U klasu neuklopivih u 'službenu povijest' uz Opačac, prvi bliži - upada Rošac.
Na Opačcu su M temelji.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Templari
(https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/10/Cross_Templar.svg/750px-Cross_Templar.svg.png)

Grabovac je u libru o Prološcu previše toga dovukao u Proložac. Iz deftera se čini kako je Grabuljan krivo zpisani Dragljan. Pa se onda čak i jedan Zavelim čudi kako mu južno od polja imackog - nema ništa po defterima od 1477. do 1585. uključno.
Kad Župa Gorska, Fragustin, Ljubuški, … razvuku, onda Grabovac dovuče i Godanovo u polje.

Nego, nije sporno, a i dokumentirano je, kako su Turci imali utvrdu na području Roškopolja. Problematična je tvrdnja kako bi ta utvrda bila na mjestu Ruine Rošac. Nema nikakvih vijesti o rušenju utvrde Rošac. Na Opačcu su po predaji bili fratri pa se potrovali onim žabama zapuvačama što su im pale u ulje. Iza ivanovaca je ostao zameten trag na terenu koji ponegdje izbije u očuvanim crkvama sv. Ive. Gdje bi bila ta turska utvrda na Roškupolju, ako nije ni na Rošcu ni na Dizdaruši? Ajmo se nać 'na po puta', nije baš na po, ali tako ćemo se dogovorit. Ubikacija na mikrotoponim Džamija se može ozbiljno branit. Jer tako je po drugim turskim utvrdama. Gdje nema većeg podgrađa - džamija ostaje u utvrdi ili neposredno uz nju. U defterima 1585. je pobrojano selo Aržano u nahiji Dumna. Spahijski timar. Je li moguće da je popisano po sjedištu spahije Aržano u RH? Teško i jedva, jer je Ržane 1550. popisano u kliškom defteru s prigodnom poduljom pričom o timarniku i kmetovima. Daklem pet baština 1585. Nu deteri iz 1533. imaju 20 ili 22 posadnika u 'tvrđavi Rog'(posada brojnija nego u mnogim 'susjednim' utvrdama), koju su 1477. držali oni vojnuci. Nešto ne vjerujem, ako je taj Rog u Roškupolju, da bi imam i posadnici klipali s Rošca na Džamiju (kako ko) do pet puta dnevno.
Konačno, defteri iz 1585. spominju izrijekom:
"selo Rog"
"polje Rog"
"Pripada Rogu." (što se koristi u defterskom kontekstu za pripadnost nahiji).

Defterdari su zapisivali 'po sluhu', daleko je od Rog do Oražani/Uražani, Aržano, Ržano, Oražani, ovo zbog 'polje Rog' i 'selo Rog'.

'Boška-plana' nahiju dosad se nitko od domaćih čitača deftera nije usudio ni spomenut. Ona karta je meće na Mostarsko Blato. Mogli su i istočnije i po sličnozvučnosti na Bišće-Polje, nu tamo je ionako gužva od nahija Mostar/Prokine i Blagaj i čini mi se kako je izrijekom to selo/vinograd tamo i pobrojano u defterima.
Naslov: 1533. İcmâl Eflakân Ve Voynugân…
Autor: glonga - 15 Veljača 2016, 21:12:26 poslijepodne

174 Numaralı Hersek Livâsı İcmâl Eflakân Ve Voynugân Tahrîr Defteri (939 / 1533). Ankara. 2009. T. C. Başbakanlık Devlet Arşivleri Genel Müdürlüğü. Osmanlı Arşivi Daire Başkanlığı.

2- Mostar kazası
a-Mostar nam-ı diğer Köprühisar nam-ı diğer Prokine nahiyesi
Virgoraç bölgesi, Mostar nahiyesi
b-Korskajupe nahiyesi
c-Premorye nahiyesi
ç-Drazniçe/Drajniçe nahiyesi
d-Dumne nahiyesi (Eflak nahiyesi)
e-Poliçe nahiyesi (Eflak nahiyesi)
f-Posuşe nahiyesi (Eflak nahiyesi)
Rakitine/Rakitne bölgesi, Posuşe nahiyesi
g-Lubuşka nahiyesi (Eflak nahiyesi)
ğ-Fragostin nahiyesi (Eflak nahiyesi)
h-İmote nahiyesi (Eflak nahiyesi)
ı-Radepolye/Radopolye nahiyesi (Eflak nahiyesi)
i-Kal‘a-i Rog nahiyesi (Eflak nahiyesi)
j-Boşka-plana nahiyesi (Eflak nahiyesi)


IV. HERSEK LİVASI KALELERİ
Hersek livasında BOA, TD 91, 167 ve 174 numaralı defterlere göre 15 kale bulunmaktadır.
1- Blagay kalesi, Foça kazası
2- Samapor kalesi, Foça kazası
3- Mostar kalesi, Mostar kazası
4- Çaçvine kalesi, Mostar kazası
5- Nodyak/Notyak kalesi, Mostar kazası
6- Prolosiçe kalesi, Mostar kazası
7- İmoçka kalesi, Mostar kazası
8- Lubuşka kalesi, Mostar kazası
9- Virgoraç kalesi, Mostar kazası
10- Poçitel kalesi, Mostar kazası
11- Rog kalesi, Mostar kazası
12- Kluç kalesi, Gaçka nahiyesi, Nova kazası
13- Nova kalesi, Nova kazası
14- Risan kalesi, Draçeviçe nahiyesi, Nova kazası
15- Mileşeva kalesi, Prepolye kazası
Naslov: 1533. kaza Mostar
Autor: glonga - 15 Veljača 2016, 21:53:18 poslijepodne
1533. kaza Mostar
2. YER ADLARI

Andreya bşt., Prokine n.: 261
Andreya veled-i Gırgor bşt., Poliçe n.: 287
Andreya veled-i Novak bşt., Poliçe n.: 282
Andreya veled-i Radosav bşt., Premorye n.: 280
Anton veled-i Goray bşt., Poliçe n.: 287
Babik bşt., Fragostin n: 265
Bagil k., bk. Gorna-Viniçe k., Posuşe n.
Bağra [Magari]23 k., Premorye n.: 127, 144 | 23 BOA, TD 91, s. 5; BOA, MAD 22997, s. 313.
[Bakovik k.], bk. Magovik k., Prokine n..
Ban-İzgon mz., Posuşe n.: 104
Bast k., Premorye n.: 154
Batın mz., Posuşe n.: 146
Baye mz., Posuşe n.: 105
Berkovik k., Rade-polye n.: 143
[Berkoya mz.], bk. Merkoye mz., Raşko-gora k., Prokine n.
Bırkat k., Fragostin n.: 158
Bileşik [Milesik]31 k., Korska-jupe n.: 138
Birhovik mz., Posuşe n.: 105
Biyaç k., Prokine n.: 100
Blasik k.. Poliçe n.: 12
Blaşevik mz., Prokine n.: 148
Blata [Blato]38 k., Rade-polye n.: 143
[Blato k.], bk. Blata k., Rade-polye n.
Blazine k., Dumne n.: 155
Blazine mz., Dumne n.: 131
Bleşik k., Prokine n.: 99,133
Bobile-Pirsoye mz., Lubuşka n.: 106
Boboye mz., Posuşe n.: 104
Boçin [Tuçep]40 k., Premorye n.: 127 | 40 BOA, TD 91, s. 5; BOA, MAD 22997, s. 311.
Bodeniçe k., Prokine n.: 95
Bogil k., bk. Igar k., Korska-jupe n.
Bogile bşt., Fragostin n: 265
Bogmilovik k., Prokine n.: 99
Bogoye mz., Poliçe n.: 12
Borava-Glava zm., Dumne n.: 156
Borçani mz., Dumne n.: 147
Boriçe42 mz., Dumne n.: 22 | 42 BOA, TD 987. s. 42a’da “Karye-i Boriçani” şeklindedir.
Borise veled-i İstepan bşt., Premorye n.: 280
Boroganiçe45 mz., [Posuşe n.]: 106 | 45 Aynı defter, s. 46.
Borovaç mz., Posuşe n.: 148
Boşka-Plana n., Mostar kz.: 23, 94, 268,269
Brayan veled-i Martol bşt., Premorye n.: 281
Brayan veled-i Polik bşt., Prokine n.: 259
Brest k., Prokine n.: 148
Brestoveç k., Poliçe n.: 12
Breştani mz., Dumne n.: 22
Bretine k., Prokine n.: 100
Brezcani53 mz., Lubuşka n.: 106 | 53 Aynı defter, s. 42’de “Mezra‘a-i Bırveçani” şeklindedir.
Brezgol k., İmote n.: 131, 147
Briçkovik [Kriçkovik]55 mz., Posuşe n.: 149 | 55 BOA, TD 987, s. 46.
Brisnik mz., Dumne n.: 22
Brist k., Premorye n.: 156
Brişnik k., Dumne n.: 131
Brişt58 k., Fragostin n.: 158 | 58 BOA, TD 987, s. 32'de “Karye-i Prest” şeklindedir.
Bubine k., Korska-jupe n.: 135
Bubite gölü, Fragostin n.: 101
Buçi-pole zm., Prokine n.: 94
[Buçik k.], bk. Luçik k., Prokine n.
Buçik mz., Dumne n.: 155
Buçova mz., Mostar n.: 104
Buhova k., Prokine n.: 96
Bukoviçe mz., Dumne n.: 131
Büyük-Yezere gölü, Fragostin n.: 101
Çaçvine kl., Mostar kz.: 157, 158, 159, 160
Çaçvine kl., Mostar kz.: 134, 146, 157, 158
Çapline mz., Prokine n.: 95
Çaporiçe mz., Posuşe n.: 148
Çerniçe mz., Mostar n.: 153
Çerninçe k., Prokine n.: 131
Çerno k., Prokine n.: 95
Çernuge k., Fragostin n.: 143
Çernuge k., Premorye n.: 128,154
Çetine, Posuşe n.: 148
Çırlani-gırm k., Fragostin n.: 157
Çirnaç k., Mostar n.: 158
Çiçine k., Fragostin n.: 143
Çiçine k., Prokine n.: 99
Çiçla k.. Poliçe n.: 12
Çimla k.. Poliçe n.: 12
Çimlani k., Mostar n.: 109
Çimlani k., Prokine n.: 97
Çirişte mz., Dumne n.: 22
Çirleniçe mz., Dumne n.: 22
Çirnepod k., Prokine n.: 95
David veled-i Dragik bşt., Premorye n.: 275
[Desne k.], bk. Veşne k., Korska-jupe n.
Desne mz., Lubuşka n.: 106
[Deyaç mz.], bk. Veyac mz., Dumne n.
Dimiçe [Vimiçe]78 mz., Lubuşka n.: 106
Dobre-silo k., Prokine n.: 97, 132
Dobreman bşt., Korska-jupe n.: 272
Dobreva-Kralova zm., Uzarige k., Prokine n.: 97
Dobriçe k., Prokine n.: 97
Dobro-sile k., Prokine n.: 100
Dobruca k., Mostar n.: 109
Dol k., Poliçe n.: 12
Doli k., Korska-jupe n.: 134
Dolna-Brahli k., Premorye n.: 128
Dolna-Buçi [Dolna-Luçi]88 mz., Posuşe n.: 147 | 88 BOA, TD 987, s. 45.
Dolna-Koça93 mz., Uzarige k.,Prokine n.: 97 | 93 Aynı defter, s. 2B'de “Zemln-i Dolna-Koçi” şeklindedir.
[Dolna-Luçi mz.], bk. Dolna-Buçi mz., Posuşe n.
Dolna-Ogregani k., Prokine n.: 129
Donla-Pavloviçe k., Prokine n.: 93
Dolna-Polye k., Poliçe n.: 12
Dolna-Rat [Kulinorat]98 mz., Posuşe n.: 153 | 98 BOA, TD 987, s. 45.
Dolna-Siryani mz., Posuşe n.: 95
[Dolna-Sitojil mz.], bk. Dolna-Sitorik mz., Posuşe n.
Dolna-Sitorik [Dolna-Sitojil]99 mz., Posuşe n.: 105 | 99 Aynı defter, s. 45.
Dolna-Tihaline k., Prokine n.: 131
Dolna-Viçiçe mz., Dumne n.: 22
Dolna-Viniçe k., Posuşe n.: 104
Dolna-Virhdol k., Korska-jupe n.: 135
Dolna-Zagvozd k., Korska-jupe n.:137, 270
Dolno-Prane mz., Lubuşka n.: 106
Draçani k., İmote n.: 141, 152
Draçani k., Prokine n.: 159
Draçay [Viraçay]100 mz., Posuşe n.:105 | 100 Aynı defter, s. 44.
Draçiçe k., Premorye n.: 149
Dragik bşt., Drazniçe n: 266
Dragik mz., bk. İrsil mz., Prokine n.
Dragik veled-i Brestiçnik bşt., Poliçe n.: 287
Dragikine k., Prokine n.: 158
Dragikine mz., Prokine n.: 98
Draglan k., Korska-jupe n.: 137
Dragovye k., Prokine n.: 94
Drazniçe/Drajniçe n., Mostar kz.: 23, 107, 108, 266
Dretile k., Prokine n.: 100,129
Dreva-Draga mz., Posuşe n.: 149
Drin mz., Posuşe n.: 147
Drovik [İzvirik]109 k., Fragostin n.: 103 | 109 BOA, TD 987, s. 29.
Dubçani [Humçani]112 k., Fragostin n.: 101 | 12 Aynı defter, s. 35.
Dubile-Dobran mz., Lubuşka n.: 106
Dubranya mz., Posuşe n.: 147
Duçik [Vukik]118 k., Boşka-Plana n.: 94 | 118 Aynı defter, s. 48.
Duga-Luka zm., Korska-jupe n.: 135
Duge k., Poliçe n.: 12
[Duje k.], bk. Köze k., [Premorye n.]
Dumne n., Mostar kz.: 22, 106, 131, 132, 147, 148, 155, 156, 267
Dumne [n.], Mostar kz.: 23
Dunbeti k., İmote n.: 159
Duriçe çr., Rakitne, Posuşe n.: 148
Duşine k., Korska-jupe n.: 138
Fosan (?) muharebesi: 51, 69
Fragostin n., Mostar kz.: 23, 90, 101, 102, 104, 129, 142, 143, 144, 151, 155, 157, 263, 264, 265
Frenk: 118
Frenk vt.: 109
Gadevedol [Medvedol]123 mz., Posuşe n.: 104
Gati k., Poliçe n.: 12
Gırgor bşt., Prokine n.: 260, 261
Gırgor k., Libomir n.: 20
Gırgor veled-i Boronaç bşt., Poliçe n.: 283
Gırgor veled-i Radovine bşt., Premorye n.: 278
Girevice k., Posuşe n.: 152
Gligora k., Prokine n.: 93
Gogose (?) y., Dumne n.: 156
Gorance k., Prokine n.: 94
Goray bşt., Fragostin n: 264
Goray bşt., Prokine n.: 257
Goray veled-i Gırgova bşt., Poliçe n.: 283
Goray veled-i Hoylovik bşt., Poliçe n.: 284
Goray veled-i İsfinan bşt., Poliçe n.: 286
Goray veled-i Kolorik bşt., Rado-polye n.: 290
Goray veled-i Kral bşt., Poliçe n.: 287
Goray veled-i Makolik bşt., Poliçe n.: 285
Goray veled-i Manik bşt.. Poliçe n.: 288
Goray veled-i Martin bşt., Rado-polye n.: 291
Goray veled-i Mihal bşt., Rado-polye n.: 292
Goray veled-i Pol bşt., Korska-jupe n.: 273
Goray veled-i Sivaç bşt., Poliçe n.: 287
Goray veled-i Yakolik bşt., Korska-jupe n.: 273
Gorice k., İmote n.: 146
Goriçan mz., Posuşe n.: 153
[Goriçe k.], bk. Turica k., Poliçe n.
Gorise veled-i İstol bşt., Rado-polye n.: 291
Gorna-Bacik mz., Posuşe n.: 104
Gorna-Brahli k., Premorye n.: 128
Gorna-Buçi [Gorna-Luçi]132 mz., Posuşe n.: 147 | 132 BOA, TD 987, s. 45.
Gorna-Koça140 mz., Uzarige k., Prokine n.: 97 | 140 BOA, TD 987, s. 2b’de “Zemîn-i Gorna-Koçi” şeklindedir.
[Gorna-Luçi mz.], bk. Gorna-Buçi mz., Posuşe n.
Gorna-Ogregani k., Prokine n.: 129
Gorna-Pavloviçe k., Prokine n.: 93
Gorna-Polye k., Poliçe n.: 12
[Gorna-Prag mz.], bk. Gorni-Prarag mz., Fragostin n.
Gorna-Reçiçe [Gorna-Viçiçe]145 mz., Dumne n.: 156 | 145 BOA, TD 987, s. 42B.
Gorna-Siryani mz., Posuşe n.: 95
Gorna-Stojik [Gorna-Stojil]146 mz., Posuşe n.: 147 | 146 Aynı defter, s. 45.
[Gorna-Stojil mz.], bk. Gorna-Stojik mz., Posuşe n.
Gorna-Tihaline k., Prokine n.: 97
[Gorna-Viçiçe mz.], bk. Gorna-Reçiçe mz., Dumne n.
Gorna-Viniçe k., Posuşe n.: 104
Gorna-Virhdol k., Korska-jupe n.: 135, 138,139, 270
Gorna-Zagvozd k., Korska-jupe n.: 137, 270
Gorni-Prarag [Gorna-Prag]148 mz., Fragostin n.: 103 | 148 BOA, TD 987, s. 32.
Goruşka-jupe n., bk. Korska-jupe n., Mostar kz.
Goryan veled-i Miloş bşt., Poliçe n.: 283
Go[y]salik150 k., Posuşe n.: 152 | 150 BOA, TD 987, s. 45.
Gozde [Grude]151 k., İmote n.: 146 | 151 Aynı defter, s. 39.
Grabovaç mz., Posuşe n.: 158
Graçanik [Grinçanik]154 k., Premorye n.: 156 | 154 BOA, MAD 22997, s. 317.
Grad k., Poliçe n.: 12
Gradaç mz., Posuşe n.: 153
Gradaç k., Prokine n.: 95, 98
Gradaç mz., Prokine n.: 148
Grosile bşt., Korska-jupe n.: 273
[Grude k.], bk. Gozde k., İmote n.
Guroşiçe k., Hersek l: 17
Hamza bşt., Prokine n.: 256
Harameynü'ş-Şerîfeyn: 2
Hersek çr., Mostar n.: 132
Hersek vt.: 101, 141, 166
Hırsin [Hrast]167 k., Mostar n.: 158 | 167 BOA, TD 91, s. 188; BOA, MAD 22997, s. 272.
Hırsoviçe mz., Posuşe n.: 104
Hirbiçe168 mz., Posuşe n.: 105 | 168 BOA, TD 987, s. 44'te “Mezra‘a-i Hriçe” şeklindedir.
Homoli mz., Dumne n.: 22
Honon gölü, Fragostin n.: 101
Horma mz., Prokine n.: 95
Hranova-selo173 k., [Premorye n.]: 6 | 173 BOA, TD 987, s. 71.
[Hrast k.], bk. Hırsin k., Mostar n.
Hrastan k., Korska-jupe n.: 158, 159
Hrasto-Glavniçe176 k., Fragostin n.: 102 | 176 Aynı defter, s. 32’de “Karye-i Hrasto” şeklindedir.
Hraşko[-gora]177 k., Prokine n.: 100
[Hraşko-gora k.], bk. Raşko-gora k., Prokine n.
Hraştani mz., Dumne n.: 22
Hrostinçe (?) yeri, Dumne n.: 156
[Humçani k.], bk. Dubçani k., Fragostin n.
Hürrem veled-i Pavik bşt., Poliçe n.: 284
Iblogani mz., Dumne n.: 22
Igar k., Korska-jupe n.: 153, 155
Igrani k., Premorye n.: 140,149
İglicik mz., bk. Kortaz mz., Dumne n.
[İksovik k.], bk. İskovik k., İmote n.
İmoçka kl., Mostar kz.: 141, 142, 143, 144, 145, 158
İmoçka kl., Hersek sancağı: 51, 141, 142, 143, 147, 151, 155, 157,
158, 159
İmote n., Mostar kz.: 23, 104, 131, 141, 146, 151, 157, 159, 266, 267
İrbiçne k., Prokine n.: 95
İrjana mz., Posuşe n.: 105
İrsil mz., Prokine n.: 103
İsfınaç mz., Posuşe n.: 148
İsfinar k., Mostar n.: 110
İskovik [İksovik]180 k., İmote n.: 152 | 180 BOA, TD 987, s. 37.
İskudiçe [İstudniçe]181 mz., Posuşe n.: 104 | 181 Aynı defter, s. 44.
İsladoye veled-i Radivi bşt., Premorye n.: 277
İsladoye veled-i Rados bşt., Poliçe n.: 281
İslime k., Rade-polye n.: 144
İslislo mz., Prokine n.: 95
İslivne mz., Dolna-Virhdol k., Korska-jupe n.: 135
İslivne mz., Gorna-Virhdol k., Korska-jupe n.: 135
İslivno183 k., [Premorye n.]: 6 | 183 BOA, TD 987, s. 71.
İslivye184 mz., [Premorye n.]: 6 | 184 Aynı defter, s. 74.
İslujan k., Prokine n.: 96
İsmirnik k., Poliçe n.: 12
İsmolonye k.. Poliçe n.: 12
İstabin mz., Dumne n.: 132
İstare-Selişte mz., Prokine n.: 148
İstariçe-Draçeviçe mz., Posuşe n.: 148
İstepan bşt., Korska-jupe n.: 269, 270
İstepan bşt., Prokine n.: 256
İstepan mz., Dumne n.: 155
İstepan veled-i Boriçe bşt., Poliçe n.: 289
İstepan veled-i Dupaye bşt., Premorye n.: 279
İstepan veled-i İvladosa bşt., Rado-polye n.: 290
İstepan veled-i Makolik bşt., Poliçe n.: 284
İstepan veled-i Pave bşt., Poliçe n.: 286
İstepanik k., Dumne n.: 156
İstepanik mz., Dumne n.: 22
[İsteıjova k.], bk. İstoyezova k., Drazniçe n.
İstikovik k., Mostar n.: 104
İstikovik k., Prokine n.: 97
[İstirmiçe k.], bk. İstriçe k., Fragostin n.
İstoyezova [İsterjova]191 k., Drazniçe n.: 107 | 191 BOA, TD 91, s. 6.
İstrajiçye k., Rade-polye n.: 144
İstrekovine194 mz., Dumne n.: 22
İstrezevik k., Prokine n.: 95
İstriçe [İstirmiçe]195 k., Fragostin n.: 101 | 195 Aynı defter, s. 35.
İstrojik196 k., Prokine n.: 97 | 196 Aynı defter, s. 17'de “Karye-i Istrezovik” şeklindedir.
İstrovaç197 mz., Dumne n.: 22 | 197 Aynı defter, s. 42B'de “Karye-i İşpanik ma‘a Istrajovaç” şeklindedir.
[İstudniçe mz.], bk. İskuniçe mz., Posuşe n.
İsvib mz., Posuşe n.: 149
İtvirdoçik201 k., Poliçe n.: 12 | 201 BOA, TD 987, s. 53'te “Karye-i Tvirçik” şeklindedir.
İvan bşt., Korska-jupe n.: 271
İvan bşt., Rado-polye n.: 291
İvan veled-i Agustin bşt., Poliçe n.: 282
İvan veled-i Marko bşt., Premorye n.: 279
İvan veled-i Milotin bşt., Poliçe n.: 288
İvan veled-i Tomas bşt., Poliçe n.: 287
İvan veled-i Vuk bşt.. Poliçe n.: 286
İvan veled-i Vukaç bşt., Premorye n.: 278
İvaniş bşt., İmote n.: 266
İvaniş bşt., Prokine n.: 260,262
İvinska (?) mz., Fragostin n.: 155
İvladimir bşt., Prokine n.: 257
İvladko bşt., Prokine n.: 258, 262
İvla[d]sav206 mz., Dumne n.: 155 | 206 BOA, TD 987, s. 43.
İvladsav-Pemiş (?) mz., Fragostin n.: 157
İvlah k., Prokine n.: 93
İvlahne bşt., Fragostin n: 264
İvlak veled-i Selyan bşt., Premorye n.: 277
İvlaşnik k., Mostar n.: 158
İvlatkovik k., Poliçe n.: 12
İvlişani k., Prokine n.: 97
İzbiçne mz., Rakitne, Posuşe n.: 153
İzgon mz., Plana, Prokine n.: 100
İzgon-Agustin mz., Fragostin n.: 101
İzgrada mz., Mostar n.: 132
İzveçani k., Poliçe n.: 12
İzvirik k., Fragostin n.: 142
İzvirik k., Prokine n.: 129
[İzvirik k.], bk. Drovik k., Fragostin n.
Jaluje mz., Fragostin n.: 155
Jejeviçe k., Rade-polye n.: 144
Jimoniçe k., Poliçe n.: 12
Jujel k., Prokine n.: 100
Jupan-potok mz., Dumne n.: 22
Kādī-korusu mz., bk. İrsil mz., Prokine n.
Kal‘a-i Çaçvine k., İmote n.: 157
Kal‘a-i Rog k., Kal‘a-i Rog n.: 155, 156,159
Kal‘a-i Rog n., Mostar kz.: 23, 155, 267
Kamen-bırda k., Prokine n.: 95
Kamen-most k., İmote n.: 147
Kamin-most k., İmote n.: 104
Kapline k. Prokine n.: 129
Katik k., Poliçe n.: 12
Katuni k., Rade-polye n.: 143
Kımek mz., Dumne n.: 22
Kırça k., Poliçe n.: 12
Kilinak zm., Prokine n.: 94
Klanak k., Korska-jupe n.: 137, 139
Klinyani k., Prokine n.: 93
Klis kl., Iskıradin kz., Bosna 157
[Klobuk k.], bk. Milobuk k., Korska-jupe n.
Knez-pole k., Prokine n.: 95
Koçerin k., Prokine n.: 131, 155,159
Kokorik k., Korska-jupe n.: 139
Kolkora231 (?) k., Prokine n.: 96 | 231 BOA, TD 987, s.1'de bu köy “Peryovez” ile birlikte “Zavrinya” olarak geçmektedir.
[Kolo k.], bk. Kovad k., Dumne n.
Kolo mz., Dumne n.: 22
Kolokot (?) nehri, Fragostin n.: 151
[Konçe k.], bk. Konçul k., Poliçe n.
Konçul [Konçe]233 k., Poliçe n.: 12 | 233 BOA, TD 987, s. 55.
Koniska [Kotişine]235 k., Premorye n.: 144, 154 | 235 BOA, MAD 22997, s. 312.
Koniya-Hoypovine mz., Korska-jupe n.: 135
[Konkora mz.], bk. Mirgon mz., Dumne n.
Korite zm., bk. Buçi-pole zm., Prokine n.
Korite zm., Prokine n.: 94
Korska-jupe n., Mostar kz.: 23, 134, 139, 153, 155, 158, 159, 269, 270, 271, 272, 273, 274
Kortaz242 mz., Dumne n.: 22 | 242 BOA, TD 987. s. 42B'de “Karye-i Kımek ma‘a Kotaz nâm-ı diğer İglicik” şeklindedir.
Kos pınarı, Dumne n.: 22
Kostani k., Poliçe n.: 12
Kostanik bşt., Fragostin n: 264
Kotaz k., Korska-jupe n.: 139
[Kotişine k.], bk. Koniska k., Premorye n.
Kotok [Potok]247 k., Prokine n.: 98
[Kovaçi-dol mz.], bk. Kraço-dol mz., Dumne n.
Kovad [Kolo]248 k., Dumne n.: 156 | 248 Aynı defter, s. 42B.
Kovavinçe-Bukovik otlağı, Prokine n.:95
Koze [Duje]250 k., [Premorye n.]: 6 | 250 BOA, TD 987, s. 71.
[Koziçe k.], bk. Kozniçe k., Korska-jupe n.
Kozlu y., Rakitne, Posuşe n.: 147
Kozniçe [Koziçe]251 k. Korska-jupe n.: 136
[Krabova k.], bk. Krabuk k., Prokine n.
Krabuk [Krabova]253 k., Prokine n.: 95 | 253 BOA, TD 987, s. 9.
Kraço-dol [Kovaçi-dol]254 mz., Dumne n.:22 | 254 Aynı defter, s. 42B.
Kran bşt., Boşka-Plana n.: 268
Kravye-Glava mz., Posuşe n.: 153
Krınlu-poliçe (?) otlağı, Prokine n.: 95
Kruşeva k., Prokine n.: 132, 133
Kruşeva-Dubreva k., Fragostin n.: 102
Kuçik k., Premorye n.: 142
Kulani262 mz., Posuşe n.: 153 | 262 Aynı defter, s. 47.
[Kulinorat mz.], bk. Dolna-Rat mz., Posuşe n.
Kumşiva mz., Lubuşka n.: 106
Kutaç mz., Fragostin n.: 103
Kute k., Mostar n.: 109
Kute k., Prokine n.: 93, 96
Lapçan[i ]269 k., Fragostin n.: 103 | 269 BOA, TD 987, s. 30.
Ledinaç k., Prokine n.: 99
Leşani k., Prokine n.: 93
Libene k., Prokine n.: 94
Ligar mz., Fragostin n.: 101
Lişe k., İmote n.: 152
Lişe k., Mostar n.: 158
Logan-yaylası zm., Dumne n.: 156
Lostrilova [Posirteva]276 mz., Posuşe n.: 104 | 276 BOA, TD 987, s. 44.
Lubik k., İmote n.: 152
Lubotik k., Mostar n.: 158
Lubuşka kl., Mostar kz.: 103, 131, 132, 133, 134, 135, 136, 137, 138
Lubuşka kl., Mostar kz.: 133, 142, 158
Lubuşka n., Mostar kz.: 23, 96, 101, 106
Luçik [Buçik]278 k., Prokine n.: 100 | 278 BOA, TD 987, s. 22.
Luka k., Drazniçe n.: 107
Luka veled-i Mati bşt., Premorye n.: 279
Luka veled-i Radoye bşt., Rado-polye n.: 290
[Lukoçik mz.], bk. Popoçik mz., Posuşe n.
Lukog k., Prokine n.: 95
Lukovaç k., İmote n.: 146
Lukovaç-ı Bratine-dol y., Prokine n.: 100
Luznaç veled-i İstepan bşt., Premorye n.: 279
[Magari k.], bk. Bağra k., Premorye n.
Magine k., Fragostin n.: 101
Magovik [Bakovik]284 k., Prokine n.: 97
Manovik mz., Posuşe n.: 152
Marişe veled-i Petri bşt., Premorye n.: 274
Marko bşt., Drazniçe n: 266
Marko bşt., Prokine n.: 262
Marko veled-i Dragan bşt., Poliçe n.: 288
Marko veled-i Hirile bşt., Poliçe n.: 285
Martin bşt., İmote n.: 267
Martin veled-i Petri bşt., Premorye n.: 281
Martol veled-i İvaniş bşt., Poliçe n.: 286
Martol veled-i Milovaç bşt., Premorye n.: 276
Maryan veled-i Gaspar bşt., Poliçe n.: 282
Maska-simirnik k., Poliçe n.: 12
Mati bşt., Fragostin n: 265
Matko veled-i Yakovi bşt., Premorye n.: 277
Matyas bşt., Prokine n.: 257
Matyas veled-i İvan bşt., Premorye n.: 278
Matye bşt., Korska-jupe n.: 273
Matye veled-i Bogdan bşt., Premorye n.: 280
Matye veled-i İçoyan bşt., Premorye n.: 280
Matye veled-i Vukik bşt., Premorye n.: 275
Matye-Selişte zm., Dumne n.: 156
[Medvedol mz.], bk. Gadevedol mz., Posuşe n.
Medvegan k., Fragostin n.: 101, 103
Megari mz., Dumne n.: 22
Megi-gora k., Prokine n.: 95, 131
Megu-seniçe mz., Dumne n.: 155
Melite [Peline]294 k., Fragostin n.: 101 | 294 BOA, TD 987, s. 29.
Merkoye [Berkoya]295 mz., Raşko-gora k., Prokine n.: 99 | 295 Aynı defter, s. 28A.
Mihoyil veled-i Radnil bşt., Premorye n.: 280
[Milesik k.], bk. Bileşik k., Korska-jupe n.
Milivade [Yelivade]298 mz., Posuşe n.: 147 | 298 BOA, TD 987, s. 46.
Milobuk [Klobuk]299 k., Korska-jupe n.: 134 | 299 BOA, TD 91, s. 5.
Milosav bşt., Korska-jupe n.: 272
Miloş bşt., Korska-jupe n.: 273
Miloş veled-i îvaniş bşt., Poliçe n.: 282
Miloş veled-i Jarko bşt., Premorye n.: 278
Milot bâdiye âsiyâbı, Dumne n.: 156
Milotilne [Milotine]301 k., Prokine n.: 95 | 301 BOA, TD 987, s.14.
[Milotine k.], bk. Milotilne k., Prokine n.
Milovaç bşt., Korska-jupe n.: 269
Milovaç-Milkovik k., bk. Dragovye k., Prokine n.
Mirgon [Konkora]304 mz., Dumne n.: 22 | 304 BOA, TD 987, s. 42B.
Mirhovareva k., Goma-Rudine n.: 43
Mirkno-dol [Mokno-dol]305 mz., Posuşe n.: 151 | 305 Aynı defter, s. 46.
Mlaçka k., Dumne n.: 132
Mlado nehri, Fragostin n.: 151
Mladoye mevzi‘i, Fragostin n.: 151
[Mokno-dol mz.], bk. Mirkno-dol mz., Posuşe n.
Mokri k., Prokine n.: 94
Molovine mz., Dumne n.: 22
Morin mz., Posuşe n.: 153
Mostar kl., Mostar kz., Hersek l.: 137, 146, 147, 148, 156, 157, 158
Mostar kz.: 12, 13, 14, 22,23, 24
Mostar kz.: 141, 156
Mostar n., bk. Prokine n., Mostar kz.
Mostar n.: 155
Moşteniçe k., Fragostin n.: 90
Murak mz., Posuşe n.: 104
Neçven kl, Iskıradin kz., Bosna sancağı: 158
Nikola veled-i Brayan bşt., Fragostin n: 265
Nikola veled-i Nefti bşt., Poliçe n.: 283
Nikolik bşt., Prokine n.: 255
Nirijin-Laz mz., Mostar n.: 158
Nişlü-İlyās318 çf., [İmoçka]: 158
Nodyak kl., Mostar kz.: 146, 147, 148, 149, 150
Nodyak kl., Mostar kz.: 146, 158
Novasil k., Prokine n.: 94
Novasile mz., Lubuşka n.: 106
Obreni-dol mz., Prokine n.: 95
Obrofça/Obrovaç kl., [Iskıradin kz., Bosna l.]: 17, 21, 95, 109
Odrişte mz., Fragostin n.: 102
Ogorine k.. Poliçe n.: 12
Okuş [Opkuş]322 k., Prokine n.: 96
Olovik (?) k., Prokine n.: 129
Opkuş k., Prokine n.: 95
[Opkuş k.], bk. Okuş k., Prokine n.
Oplani mz., Posuşe n.: 152
Orahov-dol gölü, Fragostin n.: 101
Orahovi-dol mz., Posuşe n.: 147
Oraşte [Oraşye]328 k., Boşka-Plana n.: 94
[Oraşye k.], bk. Oraşte k., Boşka-Plana n.
Orlofça mz., Posuşe n.: 153
Orteva-luka çr., Dumne n.: 148
Osatinçe [Ostoniçe]332 k., Rade-polye n.: 144 | 332 Aynı defter, s. 58.
Oskoriçik mz., Dumne n.: 22
Ostomorine mz., Dumne n.: 22
[Ostoniçe k.], bk. Osatinçe k., Rade-polye n.
Ostovaç [Ostzovaç]334 gölü, Fragostin n.: 101
Ostoviçnik k., Prokine n.: 95
Ostoye bşt., Korska-jupe n.: 274
Ostoye otlağı, Prokine n.: 95
Ostrik [Otrik]335 k., Fragostin n.: 102 | 335 Aynı defter, s. 34.
Ostroji k., Fragostin n.: 102
Ostroviçe k., Poliçe n.: 12
[Ostzovaç gölü], bk. Ostovaç gölü, Fragostin n.
Otaleş k., Prokine n.: 100
Otoçak k., Premorye n.: 127
[Otrik k.], bk. Ostrik k., Fragostin n.
Padri veled-i Drazil bşt., Poliçe n.: 286
Padye veled-i Radiç bşt., Premorye n.: 276
Papratine k., Prokine n.: 95
Papratniçe k., Korska-jupe n.: 139
Paskas bşt., Boşka-Plana n.: 268
Pavçe k., Prokine n.: 98
Pave veled-i Dobreman bşt., Poliçe n.: 286
Pave veled-i Makolik bşt., Poliçe n.: 284
Pave veled-i Matyas bşt., Poliçe n.: 285
Pave veled-i Pavko bşt., Poliçe n.: 288
Pavko bşt., Premorye n.: 277
Pavko veled-i İvan bşt., Rado-polye n.: 291
Pavliçe k., Poliçe n.: 12
Pavlo k., Boşka-Plana n.: 94
[Peline k.], bk. Melite k., Fragostin n.
Perdol mz., Posuşe n.: 95
Pesteva-Polye [Spova-pole]346 mz., Fragostin n.: 102 | 346 Aynı defter, s. 35.
Petre-Lisiva (?) mz., Korska-Jupe n.: 134
Petri bşt., Prokine n.: 260
Petri349 mz., bk. Hirbiçe mz., Posuşe n. | 349 BOA, TD 987, s. 44'te “…nam karye yeri” olarak geçmektedir. Buradaki "yeri” kelimesinin yerine “Petri” yanlışlıkla yazılmıştır.
Petri veled-i Mandiste bşt., Poliçe n.: 285
Piri-vale k., Boşka-Plana n.: 94
Pirzgol k., İmote n.: 104
Plana, Posuşe n.: 158
Plana, Prokine n.: 100
Plana k., Korska-jupe n.: 135
Plase k., Prokine n.: 100
Plaşodik k., Prokine n.: 99
Platniçe k., Prokine n.: 96
Plom k., Poliçe n.: 12
Poçitel kl., Mostar kz.: 127, 128, 129, 130
Poçitel kl., Mostar kz., Hersek sancağı: 129
[Pod-İstranye k.], bk. Postrane k., Poliçe n.
Pod-İstranye mz., İmote n.: 151
Pod-İstroje k., Prokine n.: 97
Podaca359 k. Premorye n.: 128, 150 | 359 BOA, TD 91, s. 6'da “Karye-i Podajde” şeklindedir.
Podbile k., İmote n.: 151
Podgora k., Premorye n.: 127
Podgoran k., Mostar n.: 109
Podgradye k., Rade-polye n.: 144
Podgradye mz., Posuşe n.: 104
Podi k., Prokine n.: 95
Podmilik k., Kal‘a-i Rog n.: 156
Pojal k., bk. Berkovik k., Rade-polye n.
Poliçe n., Mostar kz.: 12, 13, 281, 282, 283, 284, 285, 286, 287, 288, 289
Poliçe-nâhiyesi memlahası: 13
Ponor zm., Prokine n.: 94
Popoçik [Lukoçik]367 mz., Posuşe n.: 104 | 367 BOA, TD 987, s. 45.
[Posirteva k.], bk. Lostrilova mz., Posuşe n.
Poste-Bukoviçe mz., Dumne n.: 22
Postrane [Pod-İstranye]372 k., Poliçe n.: 12
Posuşe n., Mostar kz.: 23, 95, 104, 146, 147, 148, 149, 151, 152, 153, 156, 157, 158
[Potok k.], bk. Kotok k., Prokine n.
Pre-dolna (?) k., Hersek l.: 72
Pregregani k., Prokine n.: 93
Premorye k., bk. Mraviçe k.. Poliçe n.
Premorye n., Mostar kz.: 23, 127, 140, 142, 144, 149, 154, 156, 274, 275, 276, 277, 278, 279, 280, 281
Prepekye mz., Posuşe n.: 95
Preşeva k., Rade-polye n.: 143
Prevaz381 k., Prokine n.: 96 | 381 BOA, TD 987, s. 1’de “Karye-i Peryovez” şeklindedir.
Prisline (?) k., bk. Preşeva k., Rade-polye n.
Prokine/Mostar n., Mostar kz.: 23, 93, 101, 103, 104, 109, 110, 111, 129, 131, 132, 147, 152, 153, 155, 158 159, 255, 256, 257, 258, 259, 260, 261,262, 263,315
Prolosiçe kl., Mostar kz.: 151, 152, 153, 154
Purhova mz., Posuşe n.: 153
Rade-polye n., bk. Rado-polye n.
Rade-Yovan k., Fragostin n.: 151
[Radeje k.], bk. Raden k., [Premorye n.]
Radelik mz., Posuşe n.: 104
Raden [Radeje]392 k., [Premorye n.]: 6 | 392 BOA, TD 987, s. 71.
Radeşik mz., Dumne n.: 22
Radiç bşt., Prokine n.: 261
Radiç veled-i Vukas bşt., Rado-polye n.: 292
Radin bşt., Boşka-Plana n.: 268
Radinko bşt., Korska-jupe n.: 272
Radivi bşt., Korska-jupe n.: 270
Radivi bşt., Prokine n.: 256
Radman bşt., Prokine n.: 261
Radnik k., Poliçe n.: 12
Rado-polye/Rade-polye395 n., İskıradin kz.:23, 143, 290, 291, 292 | 395 Aynı defter, s. 56'da “Nāhiye-i Rodo-polye tābi‘-i İmoçka” şeklindedir.
Radosav bşt., Kal‘a-i Rog n.: 267
Radosav bşt., Prokine n.: 256
Radovaç otlağı, Lubuşka n.: 96
Radovine otlağı, Lubuşka n.: 96
Radoye bşt., Prokine n.: 258, 263
Raduçani k., Poliçe n.: 12
Rakine k., İmote n.: 152
Rakitine/Rakitne, Posuşe n.: 104, 147, 148, 153
Rapiçe k., Korska-Jupe n.: 134
Rastok k., Korska-jupe n.: 137
Rastok gölü, Fragostin n.: 102
[Rastoka k.], bk. Rastoye k., Neretva n.
Rastok-köyü dalyam, Fragostin n.: 102
Raşko-gora [Hraşko-gora]400 k., Prokine n.: 99 | 400 BOA, TD 987, s. 27.
Raşko-Maçane zm., Dumne n.: 156
Ravni-buci mz., Dumne n.: 22
Riçiçe mz., Posuşe n.: 149
Rika mz., Prokine n.: 94
Ripçe k., Hersek l.: 17
Rog kl., Mostar kz.: 153, 155, 156, 157, 159
Rog kl., Mostar kz.: 154, 158
Rogozniçek., Premoryen.: 142
[Roşiçani k.], bk. Roşimani k., Prokine n.
Roşimani [Roşiçani]411 k., Prokine n.: 96
Rudaçi mz., Posuşe n.: 153
Rudeponiçe yeri, Dumne n.: 156
Rudice414 k., Prokine n.: 97 | 414 BOA, TD 987, s. 16'da “Karye-i Rudovce” şeklindedir.
Ruletiva-gırye otlağı417, Fragostin n.: 103 | 417 Aynı defter, s. 32'de “Otlak-ı Rulti-gırye” şeklindedir.
Runik mz., Fragostin n.: 103
Samokovaç dalyanı, Prokine n.: 95
Selo [Seyoçe]422 k., Korska-jupe n.: 138 | 422 BOA, MAD 22997, s. 304.
[Seyoçe k.], bk. Selo k., Korska-jupe n.
Simon bşt., Prokine n.: 259
Simon veled-i Pave bşt., Rado-polye n.: 290
Simon veled-i Vukaç bşt., Premorye n.: 279
Sine kullesi, Poliçe n.: 13
Sirkani k., Poliçe n.: 12
Sirkani mz., Dumne n.: 22
Sirzaç425 mz., Fragostin n.: 103 | 425 BOA, TD 987, s. 32'de “Mezra‘a-i Sirac” şeklindedir.
Sitno k., Poliçe n.: 12
Smola mz., Fragostin n.: 103
[Spova-pole mz.], bk. Pesteva-Polye mz., Fragostin n.
Sredin[e] k., Poliçe n.: 12
Sredniçe k., Prokine n.: 94
Suho-dol k., Mostar n.: 109
Suniçe mz., Dumne n.: 106
Supaç mz., Fragostin n.: 103
Supaç mz., Korska-jupe n.: 135
Susik k., Poliçe n.: 12
Sustak [Suvisnak]432 k., Prokine n.: 98 | 432 BOA, TD 987, s. 20.
[Suvisnak k.], bk. Sustak k., Prokine n.
Şam vt.: 96
Şeleşin [Şiştine]433 mz., Lubuşka n.: 106 | 433 Aynı defter, s. 42.
[Şiştine mz.], bk. Şeleşin mz., Lubuşka n.
Tatnaç mz., Posuşe n.: 105
Tırbohovik mz., Posuşe n.: 157
Tırhova k., Prokine n.: 95
Tırnova k., Korska-jupe n.: 155
Tihaçik k., Prokine n.: 148
Torna veled-i Radoçik bşt., Poliçe n.: 288
Toma veled-i Simon bşt., Premorye n.: 279
Tomas veled-i Blaj bşt.. Poliçe n.: 285
Tomas veled-i Krato bşt., Poliçe n.: 288
Tomas veled-i Vukik bşt., Premorye n.: 275
Trebile mz., Posuşe n.: 153
[Tuçep k.], bk. Boçin k., Premorye n.
Turica [Goriçe]451 k., Poliçe n.: 12 | 451 BOA, TD 987, s. 53.
Turkovine mz., Dumne n.: 22
Turuse (?) k., Poliçe n.: 12
Turyak k., Prokine n.: 147
Tuzibele mz., Prokine n.: 96
Ugliçik k., Boşka-Plana n.: 94
Ustoyçinik mz., Mostar n.: 152
Ustudeniçe k., Prokine n.: 95
Ustudeniçe mz., Dumne n.: 22
Ustudeniçe yeri, Dumne n.: 156
Uzarige k., Prokine n.: 94, 97
Uzgun zm., Dumne n.: 155
Uzgun[-Tırşole]456 mz., Posuşe n.: 153
Uzgun-Dıraşole mz., Posuşe n.: 147
Valovine mz., Dumne n.: 22
Vara mz., Fragostin n.: 103
Velika-İzgun459 mz., Mostar n.: 158 | 459 BOA, TD 987, s. 38'de “Baştine-i Velika-Uzgun” şeklindedir.
Velin-dol mz., Fragostin n.: 155
Velyak k., Fragostin n.: 129
Velyem (?) mz., Gorna-Virhdol k., Korska-jupe n.: 135
Velyim (?) mz., Dolna-Virhdol k., Korska-jupe n.: 135
Vepçik veled-i İvaniş bşt., Poliçe n.: 282
Veşne [Desne]462 k., Korska-jupe n.: 139, 140 | 462 BOA, MAD 22997, s. 310.
Veyac [Deyaç]463 mz., Dumne n.: 22 | 463 BOA, TD 987, s. 42A.
Viçik k., Prokine n.: 96
Viduna mz., Lubuşka n.: 106
Vihovik k., Mostar n.: 111
Vinaç k., İmote n.: 146
Vir mz., Posuşe n.: 148
[Viraçay mz.], bk. Draçay mz., Posuşe n.
Virajile k., bk. Dolna-Rat [Kulinorat] mz., Posuşe n.
Viranye-Dubrava mz., Posuşe n.: 148
Virbik mz., Posuşe n.: 148
Virgoraç kl., Mostar kz.: 139,140, 141
Virgoraç kl., Mostar kz.: 139
Virh-polye k., Drazniçe n.: 107, 108
Virlatine bşt., Lubuşka n.: 106
Virne-Glava k., Prokine n.: 96
Virniçe mz., Mostar n.: 132
[Virniçe mz.], bk. Dirniçe mz., Lubuşka n.
[Visuniçe k.], bk. Vitoniçe k., Prokine n.
Vitas bşt., Korska-jupe n.: 269
Vitine k., Fragostin n.: 142, 143, 144
Vitoniçe [Visuniçe]473 k., Prokine n.: 100 | 473 BOA, TD 987, s. 28B.
Vrançik [Vrapçik]475 k., Mostar n.: 109 | 475 BOA, TD 91, s. 168.
[Vrapçik k.], bk. Vrançik k., Mostar n.
Vuçihne bşt., Prokine n.: 261
Vukaç bşt., Fragostin n: 264
Vukaç bşt., Prokine n.: 262
Vukas veled-i Ostoye bşt., Premorye n.: 276
Vukaştin bşt., Boşka-Plana n.: 268
Vukaştin bşt., Korska-jupe n.: 271
Vukçik bşt., Prokine n.: 262
Vukik bşt., Boşka-Plana n.: 268
Vukik bşt., Prokine n.: 258, 261
[Vukik k.], bk. Duçik k., Boşka-Plana n.
Vukik veled-i İvko bşt., Prokine n.: 262
Vukik-Paval bşt., Prokine n.: 94
Vukmir bşt., Korska-jupe n.: 271
Vukosav bşt., Prokine n.: 259
Vuksan veled-i Vukik bşt., Prokine n.: 256
Vuyaniçe k., Boşka-Plana n.: 94
Yablanik zm., Rakitine, Posuşe n.: 104
Yare k., Prokine n.: 97
Yaseniçe k., Fragostin n.: 103
Yaseniçe k., Poliçe n.: 12
Yaseniçe k., Premorye n.: 140
Yaseniçe k., Prokine n.: 96
[Yelivade mz.], bk. Milivade mz., Posuşe n.
Yezerçani k., Korska-jupe n.: 139,140
Yoşaniçe mz., Dumne n.: 156
Yüsuf-ı Sakovik bşt., Premorye n.: 280
Zaborye mz., Posuşe n.: 147
Zagoriçe mz., Posuşe n.: 156
Zahod k., Fragostin n.: 101
Zahoyan k., Korska-jupe n.: 136
Zakoçaç k., Poliçe n.: 12
[Zaosturga k.], bk. Zav-Osturug k., Fragostin n.
Zastinye (?) k., Poliçe n.: 12
Zavala mz., Fragostin n.: 103
Zavemiçe k., Posuşe n.: 95
Zav-Osturug [Zaosturga]492 k., Fragostin n.: 102
Zivogoşta k., Premorye n.: 127
Naslov: posade 1533.
Autor: glonga - 15 Veljača 2016, 22:05:52 poslijepodne
KAL‘A MUSTAHFIZI TIMARLARI

Poçitel Kalesi
Nefer 22
Hâsıl 30.447
Dizdar 1 nefer 3.400
Kethüda 1 nefer 2.000
İmâm 1 nefer 1.533
Bevvâb 1 nefer 1.400
Ser-böltik 1 nefer 1.608
Merdân 17 nefer 20.406

Lubuşka Kalesi
Nefer 39
Hâsıl 55.254
Dizdâr 1 nefer 4.352
Kethüda 1 nefer 2.112
İmâm 1 nefer 1.500
Bevvâb 1 nefer 1.600
Ser-bölük 4 nefer 6.649
Topçu 1 nefer 1.600
Neccâr ve seng-traş 1 nefer 1.400
Merdân 29 nefer 36.041

Virgoraç Kalesi
Nefer 9
Hâsıl 13.099
Kethudâ 1 nefer 1.870
Merdân 8 nefer 11.229

İmoçka Kalesi
Nefer 20
Hâsıl 27.748
Dizdâr 1 nefer 3.649
Topçu 1 nefer 1.609
Merdân 18 nefer 22.490

Nodyak Kalesi
Nefer 17
Hâsıl 25.300
Dizdâr 1 nefer 2.880
Kethudâ 1 nefer 2.520
İmâm 1 nefer 1.548
Bevvâb 1 nefer 900
Topçu 1 nefer 1.800
Ser-bölük 2 nefer 3.324
Merdân 10 nefer 12.328

Prolosiçe Kalesi
Nefer 12
Hâsıl 16.026
Dizdâr 1 nefer 3.240
Kethudâ 1 nefer 2.170
İmâm 1 nefer 1.400
Bevvâb 1 nefer 1.471
Anbârî 1 nefer 1.400
Topçu 1 nefer 1.400
Merdân 6 nefer 4.945

Rog Kalesi
Nefer 12
Hâsıl 12.554
Kethudâ 1 nefer 2.520
İmâm 1 nefer 1.394
Bevvâb 1 nefer 900
Topçu 1 nefer 1.400
Ser-bölük 1 nefer 1.400
Merdân 7 nefer 4.940

Çaçvine Kalesi
Nefer 11
Hâsıl 14.477
Dizdâr 1 nefer 2.880
Kethudâ 1 nefer 2.880
İmâm 1 nefer 1.017
Bevvâb 1 nefer 1.400
Topçu 1 nefer 1.400
Ser-bölük 1 nefer 1.400
Merdân 5 nefer 3.500

Kluç Kalesi
Nefer 4
Hâsıl 5.600
Bevvâb 1 nefer 1.400
Topçu 1 nefer 1.400
Merdân 2 nefer 2.800

Cem‘an Yekûn
Kal‘a 9
Nefer 146
Hâsıl 200.405
Dizdâr 6 nefer 20.401
Kethudâ 7 nefer 16.072
İmâm 6 nefer 8.392
Bevvâb 7 nefer 9.071
Topçu 7 nefer 10.609
Ser-bölük 9 nefer 14.381
Anbârî 1 nefer 1.400
Neccâr ve seng-traş 1 nefer 1.400
Merdân 102 nefer 118.679
Naslov: 1533. Eflakâni
Autor: glonga - 15 Veljača 2016, 22:16:42 poslijepodne
Prokine/Mostar Nahiyesi
Nefer 35
Hâsıl 5.554
Voyvoda 1 nefer 552
Knez 2 nefer 504
Katunar 18 nefer 3.449
Lagator 4 nefer 290
Teklic 9 nefer 759

Fragostin Nahiyesi
Nefer 9
Hâsıl 1.935
Katunar 3 nefer 1.435
Lagator 2 nefer 170
Teklic 4 nefer 330

Drajniçe Nahiyesi
Nefer 2
Hâsıl 170
Katunar 1 nefer 90
Teklic 1 nefer 80

İmote Nahiyesi
Katunar, nefer 2
Hâsıl 484

Kal'a-i Rog Nahiyesi
Nefer 2
Hâsıl 246
Katunar 1 nefer 166
Teklic 1 nefer 80

Boşka-Plana Nahiyesi
Katunar, nefer 6
Hâsıl 540

Goruşka-jupe [Korksa-jupe] Nahiyesi
Nefer 19
Hâsıl 3.274
Knez 1 nefer 628
Katunar 13 nefer 2.206
Lagator 2 nefer 180
Teklic 3 nefer 260

Premorye Nahiyesi
Nefer 31
Hâsıl 3.932
Knez 1 nefer 512
Katunar 14 nefer 1.980
Lagator 6 nefer 540
Teklic 10 nefer 900

Poliçe Nahiyesi
Nefer 38
Hâsıl 4.494
Knez 2 nefer 450
Katunar 15 nefer 2.154
Lagator 8 nefer 720
Teklic 13 nefer 1.170

Rado-polye Nahiyesi
Nefer 11
Hâsıl 1.532
Knez 2 nefer 270
Katunar 5 nefer 902
Lagator 1 nefer 90
Teklic 3 nefer 270

Lagatoran-ı Voynugan

0
∑ liva

Cem'an Voyvodagan ve Knezan ve gayrihi

Nefer, nefer 580
Hâsıl 105.607
Voyvoda 16 nefer 9.865
Knez, 35 nefer 15.340
Katunar 275 nefer 59.273
Lagator 52 nefer 4.778
Teklic 202 nefer 16.351

CEM‘Ü'L-MECÂMİ‘
Hâsıl 3.190.513[3.199.311]
Naslov: mevzi-i, kalesi, kullesi 1533.
Autor: glonga - 17 Veljača 2016, 12:36:37 poslijepodne
Kalesija - šargijica blues.
Nešto o tri tipa utvrda sudobnih defterima.

Za Sinj se drži kako je pao 1516. Upisan je u defterima 1533. i to u Nahiji Poljica. Klis je pao 1537.
Za Čačvinu se ne zna pouzdano:
"Turci Hercegu Stjepanu za vlast nad njom, kao eksklave, nude 100 000 dukata"
https://hr.wikipedia.org/wiki/Utvrda_%C4%8Ca%C4%8Dvina
Čitajući deftere iz kojih se vide otomanski pomaci na zapad, uz smještaj "tvrđave Rog" na Ruine Rošac i ona je morala bit eksklava od 1477. do 1516. otprilike.

Utvrde (množina) na rijeci Mlade (Mladoye) - mevzi-i
Mladoye mevzi‘i, Fragostin n.: 151
https://tr.wikipedia.org/wiki/Mevzi_savunmas%C4%B1

Utvrda u Sinju - kullesi (toranj).
Sine kullesi, Poliçe n.: 13

Sve ostale sudobne u okolici su - kalesi.

Mladoye mevzi‘i, Fragostin n.: 151
Sine kullesi, Poliçe n.: 13
Mladoye mevzi‘i, Fragostin n.: 151
Kal‘a-i Çaçvine k., İmote n.: 157
Kal‘a-i Rog k., Kal‘a-i Rog n.: 155, 156,159

3- Mostar kalesi, Mostar kazası
4- Çaçvine kalesi, Mostar kazası
5- Nodyak/Notyak kalesi, Mostar kazası
6- Prolosiçe kalesi, Mostar kazası
7- İmoçka kalesi, Mostar kazası
8- Lubuşka kalesi, Mostar kazası
9- Virgoraç kalesi, Mostar kazası
10- Poçitel kalesi, Mostar kazası
11- Rog kalesi, Mostar kazası
Naslov: 1701. Nâhiye Poşka-polye {sic!}
Autor: glonga - 18 Veljača 2016, 16:46:10 poslijepodne
Jedan (neažuran) popis objavljenih deftera na web mjestu University of Connecticut:
List of Published Ottoman Tax Registers (Tahrir Defterleri)
http://ottoman.uconn.edu/bibliography/published-tahrirs/

Popis za ovu temu i ovo područje (Imota i okolica) relevantnih sačuvanih sastavljen prema radu:

91, 164, MAD 540 ve 173 Numaralı Hersek, Bosna ve İzvornik Livâları İcmâl Tahrîr Defterleri (926-939 / 1520-1533). T. C. Başbakanlık Devlet Arşivleri Genel Müdürlüğü. Osmanlı Arşivi Daire Başkanlığı. Ankara.  2006.
(BOA - Başbakanlık Osmanlı Arşivi, Istanbul)

Liva Hersek

Opširni

BOA TD 5 . Godište 885. = 1480.  Kompletan. 565 listova. Objavljen. Aličić 1985.
Hidžretska u Gregorijansku: G=H-(H/33)+622
http://www.menalib.de/index.php?id=97
etc. i preračunavanje nadnevaka prema web mjestima na koje upućuje gornja web stranica.
Kontrolirano prema više relevantnih izvora.
Kako je Aličić preračunao 885. u 1477./1478. - ne znam, ili je omaškom(?) zapisao prvu dekadu ramazana 882. umjesto 885.? U uvodu veli da je pisan od 1475.-1477., u naslovu je i 1478., a 'službeni' izvor (glasilo arhiva u kojem se čuva dokument) BOA TD 5 datira u 885. dakle u 1480.

BOA TD 987. Nedatiran. Nekompletan. 133 lista sačuvana. Nedostaje zadnje poglavlje.
Možda i nebitno za ovo područje. Tkz. 'Vlaški defter'. Livâ: Hersek (1-133);
Nâhiye: Eflâkân-ı Mostar (1-28b), Fragosti (29-35), İmone {sic!} (36-42a), Domna {sic!} (42a-43), Pogoşye {sic!} (43-47), Boşka-plana (47-51), Poliçe (51-56), Rado-polye (56-58), Dubrava (60-104), Burnaz (105-133). Neobjavljen.

BOA MAD 22997. Godište 926. = 1520. Nekompletan. 522 lista. Neobjavljen.

Pregledni

BOA TD 76. God. 925. = 1519. Kompletan. 293 lista. Neobjavljen.

BOA TD 91. God. 925. = 1520. Kompletan. 232 lista. Objavljen.
Indeksiran/katalogiziran u spomenutom radu: 91, 164, MAD 540 ve 173 Numaralı Hersek, Bosna ve İzvornik Livâları İcmâl Tahrîr Defterleri (926-939 / 1520-1533). 2006.
Faksimili bi prema naslovu trebali biti u radu, nu u elektroničkoj dostupnoj verziji - nedostaju.
Dostupan odavde:
http://en.devletarsivleri.gov.tr/icerik/3071/osmanli-arsivi-daire-baskanligi-yayinlari/

BOA TD 96. Godište 926. = 1520. Kompletan. 233 lista. Neobjavljen.

BOA TD 150. Godište 936. = 1530. Kompletan. 235 listova.

BOA TD 174. Godište 939. = 1533. Kompletan. 319 listova. Objavljen.
Indeksi/katalog i faksimili u:.
174 Numaralı Hersek Livâsı İcmâl Eflakân Ve Voynugân Tahrîr Defteri (939 / 1533). T. C. Başbakanlık Devlet Arşivleri Genel Müdürlüğü. Osmanlı Arşivi Daire Başkanlığı. Ankara. 2009.
Dostupan odavde:
http://en.devletarsivleri.gov.tr/icerik/3071/osmanli-arsivi-daire-baskanligi-yayinlari/
Pdf je napravljen skeniranjem a ne konverzijom elektroničke verzije rada, za razliku od rada '91, 164, MAD 540 ve 173 Numaralı…'.

BOA TD 193. Godište 935. = 1529. Nekompletan pri kraju. 71 list. Neobjavljen.

BOA TD 207. God. 947. = 1540. Kompletan. 221 list. Neobjavljen. 

BOA TD 209. God. 947. = 1540. Kompletan. 221 list. Neobjavljen. 

BOA TD 728. Datacija - Ahmet I., 1603.-1617. Kompletan. 482 lista. Neobjavljen.

BOA TD 1076. God. 925. = 1519. Nekompletan. 21 list. Neobjavljen.

BOA KK 452. God. 1056. = 1646. Kompletan. 124 lista. Neobjavljen.

BOA KK 697. God. 904. = 1499. Kompletan. 105 stranica. Neobjavljen.

Vlaški defteri, kaza Mostar, 0 pojavnica.
Đizija defteri, kaza Mostar, 0 pojavnica.

Live Bosna, Klis, Krka…

Opširni

BOA TD 24. God. 894. = 1489. Kompletnost dvojbena. Neobjavljen.
Nâhiye Rama. Nefs Hlivne…

BOA TD 157. God. 937. = 1531. Kompletan. 1091 list. Neobjavljen.
Nâhiye … İhlivne/Hlivne (381-387, 1020-1035), Onçe (387-391, Çetine (392-394)… Sin ma'a Virh-rika (468, 1071-1086)…

BOA TD 211. God. 948. = 1541. Kompletan. 795 listova. Neobjavljen.
Nâhiye … Sin ve Çetine (534-542, 615-618), Hlivne (543-549)

BOA TD 212.  God. 948. = 1541. Kompletan. 670 listova. Neobjavljen.
Posadnici tvrđava. … Kal'a: Sin (533-568), Neçven (569-602)… Nefs: … Hlivne (504-509)… Varoş-ı Kal'a-i Sin (533-534)… Varoş-ı Kal'a-i Neçven…

BOA TD 284. God. 960. = 1553. Kompletan. Objavljen. Spaho 2007.
I Spaho ovo goni 3 godine u rikverc - u 1550. Kako su Aličić i Spaho ovo datirali? Spaho objašnjava svoju dataciju. Izgleda da je rahmetli Aličić bio malo nalađen i 1985. Spaho 2007. na str. X. uvoda veli kako ovomu defteru (izrijekom BOA 284 u prvoj stranici uvoda) nedostaje prva stranica i datacija, arhivari u BOA pišu da je kompletan (tam), nadalje Spaho tvrdi da pregledni defter koji je sažetak ovoga deftera ima dataciju 1550. pa zaključuje da su isto godište. Izgleda da su obadva bila malo nalađena u vrime pisanja ovih spomenutih knjiga pa sve što su napisali treba uzeti s popriličnom rezervom s obzirom i bez obzira na Hanlonovu oštricu.
https://en.wikipedia.org/wiki/Hanlon%27s_razor
Problem s Hanlonovom oštricom je taj da im trećeg izgovora za navedene pogreške nema. Ili je glupost, ili je zloća. U konačnici = glupost, jer i ako je bila zloća u početku, a ne glupost i neznanje, na kraju se pokaže da je bilo glupo lagati o tome nadajuć se da je izvor i u 21. stoljeću teško dostupan kao u 16. st. i/ili da su svi zainteresirani dovoljno lijeni e da bi zavirili u izvornik.
… Liva Klis. Nâhiye… Onçe (59- 63) … Hlivne (67-81, 104, 153-169)…

BOA TD 285. God. 960. = 1553. Nekompletan pri početku. 373 lista.  Neobjavljen.

Liva Klis.

BOA TD 440. Datacija, Murat III., 1574.-1595. Nekompletan. 300 listova.  Neobjavljen.
Posadnici utvrda.

BOA TD 533. God. 982. = 1574. Kompletan. 827 listova. Neobjavljen.
Nahije … Dicmo … nahija tvrđave Klis… Onçe

BOA TD 546. God. 982. = 1574. Nekompletan s početka. 804 lista. Neobjavljen.

BOA TD 622. God. 994. = 1586. Kompletan. 490 stranica. Neobjavljen.
Liva Klis (i Krka).

BOA TD 861. God. 1113. = 1701. Kompletan. 160 listova. Neobjavljen.
Dijelovi koje je Venecija vratila. Liva Klis. Nahije… Poşka-polye {sic!} (11-16)… Sin (17-33)

Pregledni.

BOA TD 18. God. 890. = 1485. Kompletan. 216 listova. Neobjavljen.

BOA TD 56. God 922. = 1516. Kompletan. 264 lista. Neobjavljen.
Nahije… Rama…

BOA TD 57.  God 922. = 1516. Nekompletan. 193 lista. Neobjavljen.
Nahije… Rama…

BOA TD 164. God. 937. = 1531. Kompletan. 393 lista. Neobjavljen.
Nahije… İhlivne… Onçe… Çetine… Sin ma'a tevabi-i Virh-rika…

BOA TD 201. God. 947. = 1540. Kompletan. 300 listova. Neobjavljen.
Nahije… Onçe (19), Sırb, tâbi'-i Onçe (20), Sin ve Çetine (29-30, 37-38), Hlivne (30, 193-194), Saru-mişe (31)

BOA TD 556. Datacija, Selim II., 1566.-1574. Kompletan. 297 listova. Neobjavljen.
Nahije… Onçe (7-8), Sırb (8-10), Virh-rika (10, 137)… Neçven (11), Hlivne (11, 31, 108-111), Saru-mişe (113-116), Sin ve Çetine (118-130), Diçme (132), Klis (134-135),…

BOA TD 647. Datacija, Murat III., 1574. - 1595. Kompletan. 61 stranica. Neobjavljen.
Liva Klis.

BOA TD 728. Datacija, Ahmed I., 1603.-1617. Kompletan. 482 lista. Neobjavljen.
 Nahije… Sin ve Çetine… Virh-rika… Hlivne… Klis… Sırb… Diçme ve Klis, Neçven…

BOA MAD 540. God. 937. = 1531. Kompletan. 220 listova. Neobjavljen.
Kala… Hlivne… Neçven… Sin, Virh-rika…

BOA KK 282. God. 937. = 1531. Nekompletan. 82 stranice. Neobjavljen.
Nahije… Grahova, tâbi'-i Saru-mişe (18b), İhlivne tâbi'-i Saru-mişe (19a), Onçe (19a), Uskupye (19b), Çetine (19b)…

BOA KK 283.  God. 937. = 1531. Nekompletan. 54 lista. Neobjavljen. Liva Bosna. Nahije… Rama tâbi'-i Neretva…

Đizija, ovce, etc.

BOA MAD 1115. God. 1003. ≈ 1595. Kompletan. 92 lista. Neobjavljen.
Nahije… Rama…

Šabanović 1964. Krajište… 1455. (BOA MAD 544)
http://cosbelgrade.com/sites/default/files/krajiste_isa-bega_ishakovica_zbirni_katastarski_popis_iz_1455_-_hazim_sabanovic_1964.pdf
je daleko od područja iz naslovne forumske teme. Ali…
Šabanović 1964. u bibliografiji (I Rukopisi) navodi BOA TD 5 i piše kako je započet 1475., a završen u prvoj dekadi ramazana 882. Aličić to doslovno prepisuje. Šabanović 1964. veli da su defteri čitani s fotokopija a sravnjeni s originalom. Jesu, ako ćemo mikrofilm smatrat originalom, jer je očito kako Šabanović nije vidio original deftera koji objavljuje. Nema ni fizičkog opisa. Je li to uvezano? Jemstvenikom? Aličić 1985. izrijekom kaže kako nije vidio original deftera koji objavljuje na str. III. uvoda. Iz datacije uvoda deftera, i on i Šabanović 1964. nakrivo zaključuju kako je defter tada dovršen. Aličić 1985. "Sigurno je da je završen 1477, što se vidi iz datiranog uvoda". Kako god interpretirali pisanje zdesna nalijevo, ne možemo reć da je rad dovršen dovršetkom uvoda i datacijom pisanja uvoda. Onda uzmu procijenjeno terensko i pisarsko trajanje radova od 3 godine i dobiju 1477./8. bućkuriš, započmu dataciju 1475. gregorijanski, pa završetak po hidžri. Jest ono trajalo tri godine, ali je započeto u prvoj dekadi ramazana 882., a dovršeno 885. kako pišu arhivari BOA kod kojih se izvornik čuva.
Šabanović i Aličić su vjerojatno bili srećni što su pušćali Turčina 5 godina ranije u Ercegovinu. Ko da je šejtan ušo u njih - ko Švabo u Bosnu.
Spaho je navio Klis samo 3 godine prije vakta, al mu brzo puko feder, a puno kasnije je navijo sahat, 2007., a ova dvojica 1964. i 1985.
I kako ću ja sad renomirane znanstvenike, Šabanovića, Spahu, Aličića… branit od zlobne svjetine i neprimjerenih komentara, kad im glavni podaci o izvorima koje objavljuju kojima pišu nisu točni?
Što reć kolegici koja je sravnila datacije tih izvornika po arhivarima arhiva koji čuva te izvornike s datacijama tih renomiranih autora koja komentira turske i domaće podatke pa kaže - poturica gori od Turčina? Pozvat se na političku korektnost i tražit da to pristojnije formulira? Optužit ju za govor mržnje? Ma. Pustit kraju. Samo zadržat postojeću rezervu prema vjerodostojnosti objavljenih podataka. Koja je gora od vjerodostojnosti dnevnog tiska. Jer dnevne tiskovine su dokumentacija koja je najčešće točno datirana.

Liva Hersek

st_ozn; n-ozn; kompl; str_lis; vrsta; dat_1; dat_2; obj
BOA TD 298; BOA TD 5; da; 565 l.; opš.; 882.; 1477.; Aličić 1985.
BOA TD 325; BOA TD 76; da; 293 l.; preg.; 925.; 1519.;
BOA TD 67; BOA TD 78; ne; 19 l.;  preg.; 925.; 1519.;
BOA TD 549; BOA TD 91; da; 232 l.; preg.; 926.; 1520.; T.C.… 2006.
BOA TD 370; BOA TD 96; da; 233 l.; preg.; 926.; 1520.;
BOA TD 613; BOA TD 150; da, 235 l.; preg.; 935.; 1529.;
BOA TD 282; BOA TD 167; početak da, kraj ne; 513 l.; preg., rač.; 937.; 1531.; T.C.… 2004.
BOA TD 416; BOA TD 174; da; 319 l.; preg.; 939.; 1533.; T.C.… 2009.
BOA TD 1061; BOA TD 193; početak da, kraj ne; 71 l.; 935.; 1529.;
BOA TD 652; BOA TD 207; da; 221 l.; preg.; 947.; 1540.;
BOA TD 348; BOA TD 209; da; 221 l.; preg.; 947.; 1540.;
BOA TD 492; BOA TD 654; da; 121 s.; opš.; Murat III.; 1574. - 1595.;
BOA TD 307; BOA TD 728; da; 482 l.; opš.; Ahmet I.; 1603. - 1617.;
BOA TD 823; BOA TD 987; početak da, kraj ne; 133 l.; opš.; nema; ;
BOA TD 774; BOA TD 995; da; 158 l.; opš.; nema; ;
BOA TD 136; BOA TD 1027; da; 164 l.; vlaški; nema; ;
BOA TD 297; BOA TD 1043; da; 521 l.; opš.; nema; ;
BOA TD 421; BOA TD 1063; da; 115 l.; opš.; nema; ;
BOA TD 1088; BOA TD 1076; ne; 21 l.; opš.; 925.; 1519.;
BOA TD 1095; BOA TD 1077; ne; 30 l.; preg.; 925.; 1519.;
 ; BOA MAD 37; da; 2068 l.; đizija; 909.; 1503.;
 ; BOA MAD 560; da; 256 l.; vlaški; 955.; 1548.;
 ; BOA MAD 574; da; 132 l.; vlaški; 987.-988.; 1579.-1580.;
 ; BOA MAD 584; da; 140 l.; vlaški; 976.; 1568.;
 ; BOA MAD 1212; da; 96 l.; đizija; 1015.; 1606.;
 ; BOA, MAD 1237; da; 108 l.; đizija; 946.; 1539.;
 ; BOA, MAD 1399; da; 36 l.; đizija; 1102.; 1691.;
 ; BOA, MAD 14714; da; 85 l.; đizija; 1007.; 1598.;
 ; BOA MAD 15251; da; 94 l.; đizija; 1001.; 1593.
 ; BOA MAD 22997; ne; 522 l.; opš.; 926.; 1520.;
 ; BOA KK 380; da; 242 s.; timarski; 1036.; 1630.;
 ; BOA, KK 452; da; 124 l; preg.; 1056.; 1646.;
 ; BOA, KK 697; da; 105 s.; preg.; 904.; 1499.;
 ; İB AK M.C.O. 76; da; 280 s.; 873.; 1469.;
TK KKA 484; TK KKA 7; ; 251 s.; opš.; 993.; 1585.; Aličić 2014.
TK KKA 483; TK KKA 8; ; 212 s.; opš.; 993.; 1585.; Aličić 2014.
TK KKA 485; TK KKA 82; ; 198 s.; opš.; 993; 1585.;
TK KKA 486; TK KKA 229; 113 s.; preg.; Murat III.; 1574.-1595.;

Liva Bosna

st_ozn; n-ozn; kompl; str_lis; vrsta; dat_1; dat_2; obj
BOA TD 188; BOA TD 18; da; 216 l.; preg.; 890.; 1485.
BOA TD 1138; BOA TD 24; da; 980 l.; opš.; 894.; 1489.
BOA TD 1001; BOA TD 56; da; 264 l.; preg.; 922.; 1516.
BOA TD 335; BOA TD 57; ne; 193 l.; preg.; 922.; 1516.
BOA TD 985; BOA TD 157; da; 1091 l.; opš.; 937.; 1531.
BOA TD 511; BOA TD 164; da; 393 l.; preg.; 937.; 1531.
BOA TD 1019; BOA TD 201; da; 300 l.; preg.; 947.; 1540.
BOA TD 1047; BOA TD 211; da; 795 l.; opš.; 948.; 1541.
BOA TD 527; BOA TD 212; da; 670 l.; opš.; 948.; 1541.
BOA TD 866; BOA TD 284; da; 432 l.; opš.; 960.; 1553.
BOA TD 863; BOA TD 285; početak da, kraj ne; 373 l.; opš.; 960.; 1553.
BOA TD 645; BOA TD 379; da; 698 l.; opš.; Sulejman I.; 1520. - 1566.
BOA TD 216; BOA TD 411; da; 174 l.; preg.; Sulejman I.; 1520. - 1566.
BOA TD 850; BOA TD 432; ne; 1040 l.; opš.; nema;
BOA TD 864; BOA TD 435; da; 610 l.; opš.; Sulejman I.; 1520. - 1566.
BOA TD 894; BOA TD 440; ne; 300 l.; opš.; Murat III.; 1574. - 1595.
BOA TD 2; BOA TD 462; početak da, kraj ne; 62 l.; opš.; 975.; 1567.
BOA TD 585; BOA TD 533; da; 827 l.; opš.; 982.; 1574.
BOA TD 515; BOA TD 546; početak da, kraj ne; 804 l.; opš.; 982.; 1574.
BOA TD 803; BOA TD 556; da; 297 l.; preg.; Selim II.; 1566. - 1574.
BOA TD 612; BOA TD 622; da; 490 s.; opš.; 994.; 1586.
BOA TD 301; BOA TD 647; da; 61 s.; preg.; Murat III.; 1574. - 1595.
BOA TD 307; BOA TD 728; da; 482 l.; preg.; Ahmet I.; 1603. - 1617.
BOA TD 1035; BOA TD 742; da; 736 l.; opš.; 1033.; 1624.
BOA TD 1052; BOA TD 804; da; 45 l.; opš.; 1084.; 1673.
BOA TD 536; BOA TD 861; da; 160 l.; opš.; 1113.; 1701.
BOA TD 998; BOA TD 974; ne; 240 l.; opš.; nema;
BOA TD 890; BOA TD 983; da; 467 l.; opš.; nema;
BOA TD 622; BOA TD 1009; da; 90 l.; preg.; nema;
BOA TD 584; BOA TD 1013; da; 541 l.; opš.; Sulejman I.; 1520. - 1566.
BOA TD 574; BOA TD 1014; ne; 343 l.; opš.; nema;
BOA TD 1060; BOA TD 1071; da; 607 l.; opš.; Sulejman I.; 1520. - 1566.
BOA TD 547; BOA TD 1072; da; 471 l.; opš.; Sulejman I.; 1520. - 1566.
; BOA MAD 12; da; 216 s.; opš.; Mehmed II.; 1451. - 1481.
; BOA MAD 37; da; 2068 l.; đizija; 909.; 1503.
; BOA MAD 239; da; 72 l.; opš.; 1072.; 1662.
; BOA MAD 359; da; 137 l.; opš.; 957.; 1550.
; BOA MAD 540; da; 220 l.; preg. posade; 937.; 1531.
; BOA MAD 544; da; 317 l.; preg.; 859.; 1455.
; BOA MAD 1115; da; 92 l.; ovce; 1003.; 1595.
; BOA MAD 1214; da; 38 l.; đizija; 1108.; 1696.
; BOA MAD 1223; da; 63 l.; ovce, đizija; 1090.; 1679.
; BOA MAD 1236; da; 88 l.; đizija; 955.; 1548.
; BOA MAD 14656; da; 107 l.; đizija; 1019.; 1610.
; BOA MAD 15178; da; 218 l.; đizija; 914.-917.; 1508.-1511.
; BOA KK 282; ne; 82 s.; preg.; 937.; 1531.
; BOA KK 283; ne; 54 l.; preg.; 937.; 1531.
; BOA KK 380; da; 242 s.; timari; 1036.; 1627.
; İB AK M.C.O. 76; da; 280 s.; preg.; 873.; 1469.; Aličić 2008.
TK KKA 479; TK KKA 5;  ; 166 s.; opš. (III. C.); Ahmet I.; 1603. - 1617.; Kupusović 2000.
TK KKA 478; TK KKA 6;  ; 170 s.; opš. (II. C.); Ahmet I.; 1603. - 1617.; Buzov 2000.
TK KKA 477; TK KKA 11;  ; 368 s.; opš. (I. C.); Ahmet I.; 1603. - 1617.; Handžić 2000.
TK KKA 465; TK KKA 13;  ; 322 s.; opš.; 1015.; 1606.
; TK KKA 242;  ; 59 s.;  ; Murat III.; 1574. - 1595.
TK KKA 480; TK KKA 253;  ; 141 s.; preg.; 1012.; 1603.
TK KKA 476; TK KKA 255;  ; 110 s.; preg.; Mehmed III.; 1595. - 1603.
TK KKA 480; TK KKA 367;  ; 55 s.; preg. posade; 1012.; 1603.
Naslov: 2013. TK KKA…
Autor: glonga - 19 Veljača 2016, 00:21:02 prijepodne
Po katalogu arhiva katastra u Ankari iz 2013. god. TK je opet izmijenio oznake
http://www.tkgm.gov.tr/sites/default/files/icerik/ekleri/4-kuyud-i_kadime_arsiv_katalogu.pdf
zanimljivi defteri za ovo područje su:

Catalog printed page: 51
Catalog pdf page: 61
Comment: Published, Alicic 1985.
Yeni Sıra No: 82
Fon Kodu: TKG. KK.TTd.82
Defter Eski No: 484/7
Defterin Türü: MUFASSAL (İKİNCİ CİLT)
Liva/ Sancak: BOSNA-HERSEK
Tarih: H.993
Varak / Sayısı: 251
Tuğra: Yok
Kanunname: Yok
Fihrist: Yok
Mukaddime: Yok
Dili: Osm.
Nahiyeler: Novasin: 1/B Konacpolye: 21/B Neretva: 27/B Blagay: 51/B Dabri: 74/B Lubine: 87/B Vidoşka: 89/B Trebine: 96/B Çirniçe: 110/A Gaçka: 110/B Popova: 117/B Mostar: 129/B İmone: 164/B Lubuşka: 173/B Domna: 181/B Kukan: 183/B Poplatya: 229/B Mileşeva: 238/B
Ebad: 20x54
Açıklamalar:

Catalog printed page: 52
Catalog pdf page: 62
Comment: … ! Nahiye names!
Yeni Sıra No: 83
Fon Kodu: TKG. KK.TTd.83
Defter Eski No: 485/82
Defterin Türü: MUFASSAL
Liva/ Sancak: EFLAKAN-I HERSEK
Tarih: H.993
Varak / Sayısı: 198
Tuğra: 198
Kanunname: Yok
Fihrist: Var
Mukaddime: Var
Dili: Osm
Nahiyeler: KAZALAR: Prepolye: 70/B Taşluca: 94/B Mostar: 111/B, 124/B NAHİYELER : Draçoviçe: 10/B Trebine: 21/A Zupçe: 24/B Banarudine: 26/B Yanova: 32/A Dolnarudine: 36/A Gornarudine: 39/A Bileke: 47/B Onogoşta: 51/A Nikşik: 52/A Rikan: 56/A Libomir: 59/B Kericka: 70/B Topovnik: 75/B Mamaruga: 80/A Mileşeva: 82/B Komariçe: 94/B Bana: 102/B Trehorne: 111/B Kızılgostin: 118/B Terokine: 127/B Belane: 134/A Lepoşka: 138/A İmoçka: 140/B Rakte: 160/B Venduşka: 161/B Dekra: 162/A Losoşa: 166/A Gable: 171/B Dabri: 188/A Loban: 189/B Blagay: 192/A Zavirşi: 194/A
Ebad: 17x45
Açıklamalar:

Catalog printed page: 65
Catalog pdf page: 75
Comment: …
Yeni Sıra No: 119
Fon Kodu: TKG. KK.TTd 119
Defter Eski No: 475/13
Defterin Türü: MUFASSAL
Liva/ Sancak: KLİS MAA KIRKA
Tarih: H.1015
Varak / Sayısı: 322
Tuğra: Var
Kanunname: Yok
Fihrist: Var
Mukaddime: Yok
Dili: Osm.
Nahiyeler: Neretva: 3/B Rama: 26/B Uskopye: 50/B Kuprez: 81/B Hlivne: 88/B Sarumişe: 109/B Sirevihne: 115/B Dicme: 132/B Virhrika: 139/B Klis: 139/B Petrovapolye: 147/B Izminepolye: 155/A İvrana: 159/A İskıradin: 162/A Karin: 170/A, 247/B, 266/B Obruca-i Cedîd ve Obruca-i Atik: 172/A Petrovagora: 176/A Kosova: 185/A Neçven: 190/A Grahova: 195/A Onçe: 198/A Setreb: 200/A Kluç: 204/A Saniçe: 210/A Sokol: 212/A Yan: 218/A Bilayblagay: 222/A Tiluh ve Lapica: 227/B Dlamoç: 230/A Gradçaç: 243/A Ostromiçka: 248/B Odonya: 250/A Bilaybonik: 254/B Kenire ve İzonigrad: 256/A Obruca: 263/B Ayopetoşe: 266/A Nadin: 269/B, 284/B Ayvadin: 271/B Kojulova: 273/B Ostroniç-i Atik: 281/A Arusvat: 289/B Kenire: 292/A Gölhisar: 297/B Kotar: 302/B Novi: 310/A Mirava: 315/B Proşik: 317/B Bilaybaran: 320/B
Ebad: 20x52
Açıklamalar:

Catalog printed page: 92
Catalog pdf page: 102
Comment:
Yeni Sıra No: 205
Fon Kodu: TKG. KK.TTd. 205
Defter Eski No: 65
Defterin Türü: MUFASSAL
Liva/ Sancak: DEFTER-İ LİVA-İ BOSNA
Tarih: H. 957
Varak / Sayısı: 195
Tuğra:
Kanunname:
Fihrist:
Mukaddime:
Dili: Osm.
Nahiyeler:
Ebad: 16x43
Açıklamalar:

Catalog printed page: 103
Catalog pdf page: 113
Comment:
Yeni Sıra No: 240
Fon Kodu: TKG. KK.TTd.240
Defter Eski No: 480/253
Defterin Türü: İCMÂL
Liva/ Sancak: BOSNA
Tarih: H.1012
Varak / Sayısı: 148
Tuğra: Var
Kanunname: Yok
Fihrist: Var
Mukaddime: Yok
Dili: Osm.
Nahiyeler: Irjane: 2/B Vişegrad: 2/B, 7/B, 11/B, 38/B Ra’s: 2/B, 3/B, 9/A, 31/A Osad: 2/B, 5/A, 53/A Olofça: 2/B, 74/A Saray: 3/A, 9/A, 15/A, 20/A, 84/B Visoka: 3/A, 5/A, 9/A, 18/B, 103/A Dubrovnik: 3/A, 19/B, 135/B Bobofça: 3/A, 19/B, 140/A Lefçe: 3/A, 7/A Yenipazar: 2/B, 3/A Yeleç: 3/A, 11/A, 28/B, Seniça: 3/B, 37/A Ivraça: 3/B, 11/A, 34/B Ostatye: 4/A Popol: 4/A Trebine: 4/A Moraviçe: 4/A Barçe: 4/B Bana: 4/B Birçe: 5/A Maglay: 5/A, 130/B Trebetin: 6/A,131/B Teşne: 6/A, 133/A Kotor: 6/A, 134/B Banaluka: 6/B, 22/B, 138/B Virhovine: 6/B, 20/A, 136A Kobaş: 6/B, 136/B Dobor: 8/A, 22/A, 131/B İzmiyan: 8/A Yayçe: 8/A, 137/B Trebova: 8/B, 138/B Usora: 8/B Laşva: 8/B, 21/B, 112/B Bihke: 8/B Kladine: 9/A, 43/B, 83/B Novi: 9/A, 25/A, 135/B Sana: 9/A, 22/B, 135/A Kostayniçe: 9/B Dubniçe: 9/B Kamengrad: 9/B, 139/B, Krupa: 10/A Izveçan: 10/B, 26/B Dobrun: 11/B, 37/B Hırtar: 12/A, 42/A Vratar: 12/B, 47/A, 56/A Boraç: 13/A, 56/A Brod: 21/A, 120/A Yeliçe: 22/B Gradişka: 25/B Brodar: 44/A Ostudena: 82/B Ostruviçe: 131/B
Ebad: Osm
Açıklamalar:

Catalog printed page: 104
Catalog pdf page: 114
Comment:
Yeni Sıra No: 241
Fon Kodu: TKG. KK.TTd.241
Defter Eski No: 480/362
Defterin Türü: İCMÂL
Liva/ Sancak: MUSTAHFIZAN-I LİVA-İ BOSNA
Tarih:
Varak / Sayısı: 55
Tuğra: Var
Kanunname: Yok
Fihrist: Yok
Mukaddime: Yok
Dili: Osm.
Nahiyeler: Bosna: 1/B Yayçe: 14/A İvranduk: 20/B Kotor: 24/A Maglay: 24/B Dobor: 28/B Vişegrad: 30/A Hodi Dede: 31/B Dubrovnik: 35/B Brevnik: 37/B Vinçaç: 41/A Boçaç: 42/B Banaluka: 44/A, 49/B Yasnofiç: 50/A
Ebad: 15x43
Açıklamalar:

Catalog printed page: 112
Catalog pdf page: 122
Comment:
Yeni Sıra No: 266
Fon Kodu: TKG. KK.TTd.266
Defter Eski No: 486/229
Defterin Türü: İCMÂL
Liva/ Sancak: HERSEK
Tarih:
Varak / Sayısı: 113
Tuğra: Var
Kanunname: Yok
Fihrist: Yok
Mukaddime: Yok
Dili: Osm.
Nahiyeler: Bistriçe: 5/A, 11/A Sokol: 6/A Blagay: 7/A, 55/B Mileşeva: 7/B, 41/B Kukan: 8/B, 31/B Gorajde: 8/A Novi: 9/A, 59/A Zagorya: 9/A, 25/A Dabri: 10/B, 62/A Neretva: 14/B Novasin: 38/A Mostar: 40/A Domna: 41/A Dosniç: 43/B Osaniçe: 46/A Poplatya: 54/A İmoçka: 55/B Trebine: 56/A Konacpolye: 58/A Popova: 59/A
Ebad: 17x45
Açıklamalar:

Catalog printed page: 123
Catalog pdf page: 133
Comment:
Yeni Sıra No: 296
Fon Kodu: TKG. KK.TTd.296
Defter Eski No: 476/255
Defterin Türü: İCMÂL
Liva/ Sancak: KLİS BOSNA MA’A TEVÂBİ’HÂ
Tarih:
Varak / Sayısı: 110
Tuğra: Var
Kanunname: Yok
Fihrist: Var
Mukaddime: Yok
Dili: Osm.
Nahiyeler: Uskopye: 1/B, 6/A, 16/B, 17/A, 36/A Dlamoç: 1/B, 47/B Kuprez: 1/B, 11/B, 41/A Petrovagora: 2/A, 5/A, 14/B Odonya: 2/A, 13/B, 15/A, 59/A, 59/B İstirmiçka: 2/B Izvenigrad: 2/B Ostroviçe: 2/B, 60/B Obruca: 2/B, 61/A Knin: 2/B, 57/B Karin: 3/A, 61/A Nadin: 3/A, 16/A, 61/B İvrana: 3/A, 16/A İskıradin: 3/A, 13/A, 57/A Kojulova: 3/B Kotar: 3/B Hlivne: 4/B, 14/B, 41/B Onçe: 4/B Bilay Blagay: 4/B, 20/B Petrova: 4/B Petrova-polye: 5/A, 23/A Virhrika: 5/A, 12/A, 22/A, 52/B Neçven: 5/A, 55/B Klis: 5/A, 15/A, 50/B Neretva: 6/A, 24/A Izminepolye: 12/B, 22/B, 51/B Mazin: 13/B Kosova: 15/A, 53/A Setreb: 15/B, 47/B Sarumişe: 15/B, 44/A Yan: 19/A, 44/B Kluç: 19/B, 46/B Sokol: 20/A, 45/A Ram: 30/A Saniçe: 47/A Sin ve Çetine: 48/B Dicme ve Klis: 50/B Gradçaç: 58/A Novi: 59/A Proşik: 60/A
Ebad: 19x50
Açıklamalar:

Catalog printed page: 124
Catalog pdf page: 134
Comment: New finding?
Yeni Sıra No: 297
Fon Kodu: TKG. KK.TTd.297
Defter Eski No:
Defterin Türü: İCMÂL
Liva/ Sancak: MUSTAHFIZAN-I KILA-İ LİVA-İ KLİS
Tarih:
Varak / Sayısı: 59
Tuğra: Var
Kanunname:
Fihrist:
Mukaddime:
Dili: Osm.
Nahiyeler: Hlivne: 2/B Prozor: 8/B Sused: 12/A Akhisar: 15/B Fenarlık: 23/B Gölhisar: 27/B Sokol: 30/B Belgrad-ı Dlamoç: 33/A Sin: 36/A Virhrika: 43/B Knin: 47B Dirniş: 52/B Neçven: 55/A
Ebad: 17x48
Açıklamalar:

Catalog printed page: 149
Catalog pdf page: 159
Comment:
Yeni Sıra No: 370
Fon Kodu: TKG. KK.TTd.370
Defter Eski No: 61
Defterin Türü: İCMÂL
Liva/ Sancak: DEFTER-İ İCMÂL-İ DER- LİVA-İ BOSNA
Tarih: 957
Varak / Sayısı: 196
Tuğra:
Kanunname:
Fihrist:
Mukaddime:
Dili:
Nahiyeler:
Ebad: 18x46
Açıklamalar:

Ima tu još zanimljivih dokumenata. Vidi i:
etc.  Registry Archive Since The Otoman Empire. 2010-
http://www.tkgm.gov.tr/sites/default/files/u848/yayinlarimiz/6-OSMANLI'DAN%20G%DCN.T.AR%DE%DDV%20%20%DDNG%DDL%DDZCE.pdf
Naslov: Bobjak 1585.
Autor: glonga - 29 Veljača 2016, 19:56:11 poslijepodne
(Opačka, Majića kula)
Ivan Madžar. Vladimir Pavičić. Prirodni i kulturni krajolik vrgoračko-ljubuškog područja na izabranim kartografskim prikazima iz 18. stoljeća. Geoadria, Vol.18 No.2 Prosinac 2013.
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=175760

◊61
Sljedeća razmatrana karta, topografski prikaz Dalmacije Guistina Antonia Grandisa (Sl. 4.) smatra se najpotpunijom mletačkom kartom Dalmacije s detaljno ucrtanim toponimima,◊62
hidrografskim elementima, prometnicama, vrstama tla itd. Ona je plod bogatog iskustva mletačke kartografije. Na njoj se posebno ističe umijeće predočavanja  fizičkih osobina terena. Područje Dalmatinske zagore obiluje novim geografskim podacima prikupljenim na terenu nakon razgraničenja i izmjere za Grimanijev katastar.22

Jasno je i razgraničenje s Imotskom krajinom, koje započinje od osmanske granice na području Drinovačkoga Brda, točnije od brda Bobjak ili Babjak (M. Bobiach),23 idući zapadno ravnom crtom između Kostričića i Kozičkih Poljica sa Žlibinom (Cozia nuova) prema Slivnu.

22 Naslov karte je: Dissegno o’ carta topografica della Dalmazia, Coretta, Retificata, e Dellineatta; da me Guis. Ant. Grandis/ Guistino Antonio Grandis.- (ca 1:97 684).- (S.l.), 1781.- 1 zemljopisna karta: rukopis u boji; 191×71 cm (veličina karte), 193,5×73 cm (veličina lista). U monografiji Dalmatinska Zagora objavljen je njezin precrt iz 1791. godine (Ćosić, 2007, 212).
23 Možda se tu nalazila osmanska tvrđava i posjednici na području nahije Imotski spominjani u izvorima za 1585. godinu (Kordić, 1994., 99).
Naslov: kadulja - bobjak
Autor: glonga - 01 Ožujak 2016, 13:28:28 poslijepodne
Trajče Nikoloski. Peter Ribič. Slovenski čebelar 10/2006 - letnik CVIII
http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-FNWWZPBH/?

◊272-273
http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-KFOHOPSJ/b55ac747-7917-4e09-b7e4-8ec0539b339e/PDF

Ime: Najpogostejša ljudska imena za kaduljo so babjek, babji trebuh, babkovina, bobjak, divji čisteč, modri žajbelj, ranjenik, starec, šembijč, trebušina, trebušnjak.

Šulek
Babjak - Salvia glutinosa
https://archive.org/stream/jugoslavenskiim00ulgoog#page/n34/mode/2up

etc.
bobak - Veronica beccabunga L.
http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1956/24-1956.pdf
http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Veronica+beccabunga

popijak, popijač
Naslov: Podmilić/Podbihlić 1585.
Autor: glonga - 01 Ožujak 2016, 13:50:18 poslijepodne

Marko Vego. Zbornik srednjovjekovnih natpisa BiH. I. 1962. str. 14-15.

Ledinac (vjerojatno XV. st.)

(http://i.imgur.com/QF25Bpa.jpg)

da se zna kako bi u marka
petrovićь osam sinova od
plemena pojmilićь i usikoše
kamenь na oca marka i na
materь divnu



b < m
Podmilić, Podbilić

Malič (Pod-Malič > Pod-Milić?)
http://www.geonames.org/3283692/mali-malic.html
http://www.geonames.org/3283695/veliki-malic.html
http://www.geonames.org/3283706/malic.html
Milići
http://www.geonames.org/3283586/milici.html

Defteri 1477. Ledinac zabilježen. 1585.? Nema ga u registru toponima.