IMOart Forum Croaticum

Tko to tamo.... => Događanja, film, glazba, TV, krugoval, tisak... => Autor teme: potjeh - 13 Svibanj 2008, 10:52:53 prijepodne

Naslov: Što čitate?
Autor: potjeh - 13 Svibanj 2008, 10:52:53 prijepodne
Jedna od meni najdražih tema koju je na starome forumu bila pokrenula Rajtina. Evo je ovdje ja pokrećem i posvećujem njoj koja tko zna kad će se i hoće li se pojaviti na ovome forumu.

Upravo sam pažljivo pročitao i pregledao "Imotski u razglednici" Maje Delić Peršen i Suzane Budimir, na pola sam knjiga "Moj život s Francekom" Ankice Tuđman i "Putne crte o Imotskoj Krajini" fra Ivana Tonkovića .
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: muhlo - 14 Svibanj 2008, 17:24:00 poslijepodne
Potješe, tko je i kada izdao knjigu fra Ivana Tonkovića: Putne crte po Imotskoj krajini i gdje se može nabaviti?
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: muhlo - 14 Svibanj 2008, 17:36:14 poslijepodne
Trenutačno čitam i pomalo sam pri kraju čitanja GORDANE, Marije Jurić Zagorke. Jest dvanaest knjiga, ali nekako sam je dotjera do kraja, i nije mi žao. Što reći: ponekad mi je bilo malo i dosadno, ženski pisac, rastegnuto, usitnjeno, ali sve u svemu tko ima imalo volje pročitati lijepu hrvatsku povjesnicu - preporučujem. Neke sam knjige pročitao u dahu - dan ili dva!
Idu godišnji odmori, najljepša preporuka Gordanu u ruke i na plažu; čita se i uz buku djece i brodica!
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: potjeh - 14 Svibanj 2008, 18:43:32 poslijepodne
Citat:
najljepša preporuka Gordanu u ruke i na plažu
:misli
Muhlo, ovih ću ti dana odgovoriti na pitanje o "Putnim crtama o Imotskoj Krajini" da ne pišem iz glave.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: muhlo - 14 Svibanj 2008, 20:03:07 poslijepodne
Muhlo, ovih ću ti dana odgovoriti na pitanje o "Putnim crtama o Imotskoj Krajini" da ne pišem iz glave.

Hvala prijatelju! Raduje me!
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Admin2 - 14 Svibanj 2008, 20:28:06 poslijepodne
Muhlo, ovih ću ti dana odgovoriti na pitanje o "Putnim crtama o Imotskoj Krajini" da ne pišem iz glave.

Hvala prijatelju! Raduje me!

drago nam je da se muhlo uspio logirati.
inace, gumb "citiraj" radi quotanje automatski, tako da nema potrebe za kopiranjem kao na starom forumu.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: muhlo - 14 Svibanj 2008, 20:38:57 poslijepodne
drago nam je da se muhlo uspio logirati.
inace, gumb "citiraj" radi quotanje automatski, tako da nema potrebe za kopiranjem kao na starom forumu.
Ali samo kod kuće, na poslu još nisam uspio.
Također zahvaljujem na objašnjenju za citiranje. Hvala!
Naslov: Putne crte o Imotskoj krajini
Autor: potjeh - 15 Svibanj 2008, 12:26:32 poslijepodne
Citat:
Potješe, tko je i kada izdao knjigu fra Ivana Tonkovića: Putne crte po Imotskoj krajini i gdje se može nabaviti?

Izdavač:
Matica hrvatska-Ogranak Imotski
Ante Starčevića 7


Urednik:
Milan Glibota

Tehnički urednik:
Miro Radalj

Računalni slog i prijelom:
Verbum d.o.o.
Split, Kod Zlatnih vrata 1

Tisak:
Grafotisak, Grude, Stjepana Hercega 13

Naklada: 500 komada

Iz predgovora:
Ove "Putne crte" fra Ivana Tonkovića spadaju među važnije starije putopise o Imotskoj krajini. Objavljivane su u nastavcima u zadarskom "Narodnom listu" 1886., 1887., 1890. godine a većina građe vezana je uz narodna vjerovanja...


Pokušaj nabaviti kod izdavača. Ja svoju maznio roditeljima.
Naslov: Rgvedske upanišadi
Autor: Trbotor - 17 Svibanj 2008, 12:30:39 poslijepodne
RGVEDSKE UPANIŠADI (Aitareya, Kaušitaki, Baškalamantra-upanišad) od auktora Mislava Ježića ; MATICA HRVATSKA; 1999.
Knjiga je poslastica za stručnjake i ljubitelje poredbenoga jezikoslovstva i daje solidan uvid u poredbeno , odnosno indoarijsko poganstvo.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: potjeh - 03 Lipanj 2008, 11:46:40 prijepodne
Vlado Vurušić: "Slaven Bilić - priča o nogometu i rokenrolu"

Obratiti pozornost da novinar knjigom provlači svoje stavove o Tuđmanovu vremenu koje Slaven Bilić nijednom izjavom ne podržava. Dapače, Slaven rasvjetljava laž o "Franji kao pravom izborniku tih godina".
Vrijedi pročitati prije EURA 2008.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: grgo - 04 Srpanj 2008, 15:41:12 poslijepodne
Najbolje je čitati ono š čim se ne slažeš,samo tako si siguran.Otprilike A.B. Šimić.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: SpiDom - 04 Srpanj 2008, 15:53:36 poslijepodne
Najbolje je čitati ono š čim se ne slažeš,samo tako si siguran.Otprilike A.B. Šimić.
S čime se ne slažeš kod Šimića?
Siguran od čega?


Previše pitam, je l' da!?
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: potjeh - 11 Srpanj 2008, 14:33:51 poslijepodne
Don Gabriele Amorth: "Izvješća rimskog egzorcista"
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: miniMALAMAXImala - 07 Kolovoz 2008, 09:54:17 prijepodne
... upravo sam završila knjigu od Steve Martina (da, glumca ;) ) - Kako je lijepo biti u mom društvu (orig:: The pleasure of my company)....o liku koji je križanac Forrest Gumpa (što se dobrote tiče) i Monka (lik iz serije koji ima pregršt opsesivnih poremećaja). Na knjigu sam naišla sasvim slučajno, kako nisam nisam imala šta čitat, a čitalo mi se nešto lagano (lagano za nosit u torbi, jer odnedavno koristim SAMO javni gradski prijevoz i lagano za čitat) naišla sam na KIOSK koji, kao i mnogi drugi vrevi od knjiga za 'sitne pare'. Za oko mizapeo jedan naš mjesečnik koji je nudio upravo taj naslov....

U svakom slučaju je preporučam ovu toplu ljudsku priču, ispričanu u prvom licu, koja nakon zadnje pročitane stranice (barem meni) ostavlja :) na licu...


Sada čitam knjigu koju je ostavio neki turist na brodu na kojem smo ljetovali prošle godine:

Jack Kerouac - On the road

... mora da se turist 'kužio' u književnost jer se ispostavilo da ovaj naslov spada u američke klasike tkz Beat generacije kojoj je pripadao sam autor. Kako ću uskoro myself biti on the road i to za Imotski, mislim da je sasvim prikladno štivo za prašnjave autobuse i vrele asfalte... ;)
Naslov: pročitala
Autor: miniMALAMAXImala - 27 Kolovoz 2008, 21:35:03 poslijepodne
Odlično je baviti se kriminalom - Nenad Stipanić
Ovo štivo bi čitali i naši imocki birtijaši  ;D

Naslov: Na cest
Autor: miniMALAMAXImala - 28 Kolovoz 2008, 19:20:38 poslijepodne
evo nisam mogla ne postati ovaj txt o knjizi koju još čitam.... stavila bi ja i link, ali na tportalu te on uopće me dovede do pravog txt-a, pa ne zamjerite....

Citat:
'Na cesti' - novi prijevod Kerouaca
U prijevodu basistice The Bambi Molestersa Lade Furlan Zaborac Šareni dućan izdao je kultni roman 'Na cesti' američkog pisca Jacka Kerouaca
 
Lani, u povodu 50 obljetnice prvog izdanja Kerouacova romana, Penquin je izdao integralnu verziju romana napisanog na 36 metara dugoj roli papira koja je prodana na aukciji za više od dva milijuna dolara te su organizirana višednevna čitanja djela, a to su tek neki od podatka koji potvrđuju kultni status predstavnika američkih bitnika.

Roman 'Na cesti', izdan 1957, Kerouac je napisao šest godina ranije, no nije mogao pronaći izdavača. Objavljivanjem 5. rujna 1957. on postaje bestseler i manifest bitničke generacije koja se svim silama i svojim pisanjem borila protiv konformizma.

Kako bi sačuvao spontani izraz, Kerouac je pisao na roli spojenih papira, mahnito tipkajući tekst bez proreda i odlomaka. Koliko i sam sadržaj romana, toliko je kultan postao i način njegova nastanka. Iako je Kerouac tvrdio da je tijekom mjesec dana pisanja koncentraciju održavao isključivo velikim količinama kave, popratne priče tvrde da mu je supruga uredno dozirala tablete koje su ga držale budnim.

Kerouac je pisao jazzerski spontano – tako da mu rečenice nalikuju jazz frazama odsviranim u jednom dahu, sve do posljednjeg atoma kisika iscijeđenog iz pluća glazbenika – a utjecao je na neka od najvećih imena rock glazbe kao što su Bob Dylan, Jim Morrison ili Simon & Garfunkel, dok ga Tom Waits navodi kao najdražeg pisca. A kad su se prvi put zaputili u poetsko osvajanje Zapada, mladi, jazzom opijeni Kerouac nije mogao ni sanjati da će roman, što će potom uslijediti, imati tako snažan utjecaj na generacije umjetnika koji će, svatko na svoj način, usvojiti i artikulirati tu njihovu potragu za životnom istinom i životom daleko od konformizma američkog građanstva i njegove srednje klase. Kao predvodnik beat generacije, poput spomenutih glazbenika kasnije, zalagao se za Ameriku ideja, ideala, filozofije i poezije, samospoznaje, glazbe, slobode, Ameriku otvorenu za drugo i drukčije, liberalnu, iskrenu, istinoljubivu.

'Sve što mu je trebalo bio je jedan kotač u ruci i četiri na cesti... znao je da će cesta postati još zanimljivija, posebno ona ispred nas, uvijek ona ispred nas... jer još nas je čekao dug put, ali nema veze, cesta je život...' – neke su od misli dvojice antijunaka ovog antologijskog djela, buntovnika koje je na mahnitu jurnjavu duž Amerike istodobno tjerala želja za razaranjem postojećega svijeta i žudnja za osviještenjem neuhvatljivog trenutka spoznaje smisla i istine o životu.
 
tportal.hr
petak, 15.8.2008.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: miniMALAMAXImala - 03 Listopad 2008, 22:58:40 poslijepodne
(http://www.tportal.hr/2008/07/11/0148007.21.jpg)

Bila sam i na promociji http://knjigoljub.blog.hr/2008/09/1625393794/promocija-nenad-stipanic-odlicno-je-baviti-se-kriminalom-price-nezasticenog-svjedoka.html (http://knjigoljub.blog.hr/2008/09/1625393794/promocija-nenad-stipanic-odlicno-je-baviti-se-kriminalom-price-nezasticenog-svjedoka.html) ove knjige koju ovim putem još jednom preporučam! A evo jedan txt i par zanimljivih linkova

Odlično je baviti se kriminalom
   
Nenad Stipanić, bivši fizički radnik, izbacivač po diskotekama i kasinima, zaštitar i tjelohranitelj te kratko vrijeme vlasnik antikvarijata, objavio je drugu knjigu priča. Nakon Sprintera u labirintu (Naklada MD, 2005), Algoritam je izdao petnaest njegovih priča sabranih u zbirku Odlično je baviti se kriminalom (priče nezaštićenog svjedoka)

Priče Nenada Stipanića iz knjige 'Sprinteri u labirintu' uvrštene su u razne preglede, antologije i zbornike, a njegove kriminalističke radio-drame izvođene su na Hrvatskom radiju. Trenutačno, Stipanić zajedno s piscem Vladom Bulićem, dobitnikom nagrade Jutarnjeg lista za knjigu 'Putovanje u srce hrvatskoga sna', piše scenarij za televizijsku kriminalističku seriju Mamutica.

U jednom intervjuu Nenad Stipanić je rekao da su ga neka životna iskustva nadahnula za novu knjigu priča 'Odlično je baviti se kriminalom (priče nezaštićenog svjedoka)'.

'Kako sam tih godina radio svašta, nagledao se svega i naslušao svakakvih priča. odlučio sam to nekako fikcionalizirati i napisao zbirku priča o liku koji od nadobudnog klinca, ljubitelja borilačkih vještina inspiriranog filmovima, ulazi u svijet kriminala. U njemu se bore moral usađen odgojem i imperativi koji u to vrijeme vladaju društvom, pa sve to ispada brutalno i groteskno. Pa mislim, kako kaže moj urednik, da je to najbolje zvati 'croteskni realizam', jer je to nešto ipak specifično za Hrvatsku devedesetih godina.'

Stipanićev nezaštićeni pripovjedač stalno pleše na rubu i tupom zubu zakona, bavi se kamatarenjem, reketarenjem, utjerivanjima, ali 'ne radi drogu i oružje', u nuždi izigrava i detektiva i profesionalno zaštitari – čuva Papu i rock-zvijezde – još k tomu romantično voli svoju malu. Kreće se, dakle, u miljeu koji smatra da je jedina ulaznica za ovozemaljski raj – politika ili gangsteraj, legalizacija ilegalnog, prevođenje podzemlja u elitu.

Zbirka donosi petnaest priča: 'Lagana pobjeda', 'Specijalac', 'Hotel', 'Nekoliko pucnjeva u daljini', 'Put oko svijeta', 'Kavez', 'Kasino', 'Između planova', 'Detekti'v, 'Pljačkaš', 'Brana umire', 'Rio Grande', 'Preko Kapele, gore zelene', 'Izgubljen među usijanim stijenama', 'Kod Tri mornara'.

tportal.hr
petak, 11.7.2008.


http://www.booksa.hr/knjige/recenzije/5136 (http://www.booksa.hr/knjige/recenzije/5136)

http://www.dnevnikulturni.info/vijesti/knjizevnost/1452/odlicno_je_baviti_se_kriminalom_-_zbirka_prica_nezasticenog_svjedoka/ (http://www.dnevnikulturni.info/vijesti/knjizevnost/1452/odlicno_je_baviti_se_kriminalom_-_zbirka_prica_nezasticenog_svjedoka/)

Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Slovak - 19 Listopad 2008, 01:37:22 prijepodne
Miguel de Cervantes, Don Quijote - najčitaniji roman na svijetu. Duhovito i poučno štivo, odmara dušu, podijeljeno na kratka poglavlja, čita se slobodno i na stranu i sa sredine, iz svake priče odiše duh djela i genijalnog romanopisca. U izdanju jutarnjeg lista prijevod dobro služi.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: kamenizg - 15 Studeni 2008, 14:45:27 poslijepodne
Dođi, budi Moje svjetlo - Privatna pisma «Svetice iz Calcutte»

Ova potresna knjiga izazvala je veliku pažnju svjetske javnosti jer su u njoj sabrana do sada većinom nepoznata i nedostupna privatna pisma Majke Terezije.
Kroz ta pisma, izvatke iz osobnog dnevnika i druge ovdje objavljene zapise ova knjiga poput duhovne autobiografi je nanovo prolazi kroz život “svetice iz Calcutte”. Tako biva osvijetljena sva njezina svetost te se otkrivaju dubine i bogatstvo njezina nutarnjeg života ali i dugotrajna duhovna pustoš, tamna noć duše koja više od svega svjedoči o prokušanosti njezine vjere.
Ovo iznimno djelo bit će duhovni putokaz svima koji ga budu čitali - svi koji se nalaze u bilo kojem obliku tame u iskustvu i vjeri Majke Terezije moći će pronaći utjehu i ohrabrenje.


Naslov: časopis GEO
Autor: miniMALAMAXImala - 18 Studeni 2008, 09:38:34 prijepodne
...trenutno nosam sa sobom i čitam o pustinjama, afričkim vračevima, plastičnim operacijama, dijatema i fotografiji...  ;D na Interlibru sam kupila 5 časopisa za 20 kn i moram priznat kako mi je puuuuno draži od National geographica, možda zato što je njemački ?  ::)
Naslov: Božidar Prosenjak: "Divlji konj"
Autor: potjeh - 26 Ožujak 2009, 14:39:09 poslijepodne
Ovaj roman je u lektiri viših razreda osnovne škole iako sumnjam da ju učenik u tim godinama može razumjeti.
Pisac kroz priču o divljem konju priča priču o odnosu Boga i čovjeka, o svom vjerskom iskustvu, o "pripitomljavanju divljega konja". Čitanje ovoga romana je užitak koji ne smijete propustiti.
Tetka mi ga je preporučila riječima: "Mali princ je mala beba za Divljega konja". Uzeo sam to sa sumnjom, a sad znam koliko je bila u pravu. Ludilo.
(http://i40.tinypic.com/154tzic.jpg)
Božidar Prosenjak rođen je 1948. godine u Koprivnici. Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom "Divlji konj" za koji je 1989. godine primio nagrade "Ivana Brlić Mažuranić" i "Grigor vitez".
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Slovak - 26 Ožujak 2009, 15:31:55 poslijepodne
Gargantua i Pantagruel velikog Rabelaisa (16.st), humor na neponovljin način, marasov prijevod.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: potjeh - 04 Svibanj 2009, 08:49:37 prijepodne
Nepoznati pisac iz 14. stoljeća:
Knjiga kontemplacije (motrenja) oslovljena 'Oblak neznanja' u kojem se duša sjedinjuje s Bogom & 'Knjiga povjerljivih savjeta'
Karmelska izdanja, Zagreb 2008. (četvrto izdanje)
Naslov: Odg: Božidar Prosenjak: "Divlji konj"
Autor: Slovak - 04 Svibanj 2009, 10:35:49 prijepodne
Ovaj roman je u lektiri viših razreda osnovne škole iako sumnjam da ju učenik u tim godinama može razumjeti.
Pisac kroz priču o divljem konju priča priču o odnosu Boga i čovjeka, o svom vjerskom iskustvu, o "pripitomljavanju divljega konja". Čitanje ovoga romana je užitak koji ne smijete propustiti.
Tetka mi ga je preporučila riječima: "Mali princ je mala beba za Divljega konja". Uzeo sam to sa sumnjom, a sad znam koliko je bila u pravu. Ludilo.
(http://i40.tinypic.com/154tzic.jpg)
Božidar Prosenjak rođen je 1948. godine u Koprivnici. Zapažen književni uspjeh zabilježio je romanom "Divlji konj" za koji je 1989. godine primio nagrade "Ivana Brlić Mažuranić" i "Grigor vitez".
Nigdi nać tu knjigu, a triba mi. Bi li se moglo u dva dana digdi prikoveze posudit?
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: ato - 04 Svibanj 2009, 14:48:09 poslijepodne
Divlji konj.

Gledao ja predstavu dva puta svojevremeno dok sam radio u osnovnim školama. Predstava je izvrsna. Glumi samo jedan glumac, a da razbije malo odsvira koju notu na violini. Inače je glumac profesionalni iz HNK (ne znam točno kako se zove). Onda autor Prosenjak i on putuju malo po školama i tako to. Razmišaljo ja kako bi bilo dobro da ih je dovuć u Imotske škole. U svakom slučaju oduševio sam se i prvi i drugi put, a opet bi rado pogledao predtavu da mi se ukaže prilika. Preporučam svima, a di se može nabaviti knjiga to ne bih znao. Slovak, možda da pukneš direktno u glavu. Da iskopaš negdi broj od Božidara Prosenjaka pa da ga pitaš?

 
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: miniMALAMAXImala - 02 Studeni 2009, 21:00:33 poslijepodne
... trenutno čitam drugu knjigu američkog kuhara franc. porijekla Anthony Bourdain...

prva je bila

(http://www.fraktura.hr/ilustracije/knjige/knjiga_9211942.jpg)

koja me skroz osvojila, a sada bi najradije ruksak na leđa i s puno apetita krenila za njim na

(http://www.gastro.hr/var/plain/storage/images/knjige/kuharovo_putovanje/98502-1-cro-HR/kuharovo_putovanje_article_full.jpg)


Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Slovak - 02 Studeni 2009, 22:21:23 poslijepodne
Nisam čiku božu htio gnjaviti svojom bildungspričom.
biografiju, hemingwaya, juru iskru, h.g.wellsa, frazera, pravopis, juru bubala,silvestra kutlešu, runovićki zbornik i naravno, imoart. čitam dnevne novine, ljude, znakove, natpise, reklame, skrivena značenje, onda opet glongu, belevarca, ratnika, zavelima, orila, bobu itd. čitam tabulare, note notkam, francuski, engleski, hrvatski, njemački - neke ne razumijem, ali isto malo čitam. i tako to. čitam i rješenja, žalbe, pritužbe, molbe, smsove, i chatove čitam. nekad čitam iz šupljeg u prazno, a pišem iz punog na prazno ako mi ide. :small3d034:

jurin put u indiju:

(http://www.superknjizara.hr/photo/knjige/t_31491.gif)

zbirka poezije drugoga jure, ovo ne čitam:

(http://knjiga.hr/images%5Cknjiga%5C5116.jpg)

ovako se može čitat dylan:

Intro: G
G                      D
I pity the poor immigrant
                               G
Who wishes he would've stayed home,
G                              D
Who uses all his power to do evil
                                     G
But in the end is always left so alone.
D                               Am
That man whom with his fingers cheats
D                      G
And who lies with ev'ry breath,
G                           D
Who passionately hates his life
D                          G
And likewise, fears his death.


Intro
G                 D
I pity the poor immigrant
                              G
Whose strength is spent in vain,
G                      D
Whose heaven is like Ironsides,
                       G
Whose tears are like rain,
D                      Am
Who eats but is not satisfied,
D                        G
Who hears but does not see,
             D
Who falls in love with wealth itself
                      G
And turns his back on me.


Intro
G                  D
I pity the poor immigrant
                           G
Who tramples through the mud,
                           D
Who fills his mouth with laughing
                               G
And who builds his town with blood,
D                           Am
Whose visions in the final end
D                        G
Must shatter like the glass.
G                  D
I pity the poor immigrant
                            G
When his gladness comes to pass.

Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: likarija - 02 Studeni 2009, 22:40:23 poslijepodne

F. William Engdahl

Stoljeće rata 2: Tajnji geopolitički plan američke vlade


Zanimljivo štivo. pročitao sam prije par godina 1. dio i...
Tek sad čitam drugi.
(PS natra te da se zamisliš) ;D
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Slovak - 02 Studeni 2009, 23:01:01 poslijepodne
čitate li windowse:

(http://photos-e.ak.fbcdn.net/hphotos-ak-snc3/hs057.snc3/14454_1269901032198_1370022891_2721709_5617460_n.jpg)
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Slovak - 02 Studeni 2009, 23:35:30 poslijepodne
ili mozillu.
engleskoengleski rječnik online, izvrstan za učenje hrvatskoga

http://www3.merriam-webster.com/opendictionary/ (http://www3.merriam-webster.com/opendictionary/)
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Slovak - 03 Studeni 2009, 11:27:05 prijepodne
evo kakve veze ima naša riješ mlin s engleskim mill:

Main Entry: 1mill
Pronunciation: \ˈmil\
Function: noun
Etymology: Middle English mille, from Old English mylen, from Late Latin molina, molinum, from feminine and neuter of molinus of a mill, of a millstone, from Latin mola mill, millstone; akin to Latin molere to grind — more at meal
Date: before 12th century

1 : a building provided with machinery for grinding grain into flour
2 a : a machine or apparatus (as a quern) for grinding grain b : a machine for crushing or comminuting
3 : a machine that manufactures by the continuous repetition of some simple action
4 : a building or collection of buildings with machinery for manufacturing
5 a : a machine formerly used for stamping coins b : a machine for expelling juice from vegetable tissues by pressure or grinding
6 : milling machine, milling cutter
7 a : a slow, laborious, or mechanical process or routine b : one that produces or processes people or things mechanically or in large numbers <a diploma mill> <a rumor mill>
8 : a difficult and often educational experience —used in the phrase through the mill
9 : the engine of an automobile or boat
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Trbotor - 06 Studeni 2009, 16:15:23 poslijepodne
http://eprints.soton.ac.uk/66293/01/Baker_-_turbofolk_2007.pdf (http://eprints.soton.ac.uk/66293/01/Baker_-_turbofolk_2007.pdf)
Naslov: Što pišete?
Autor: Slovak - 24 Studeni 2009, 13:04:05 poslijepodne
Roland barthes: užitak u tekstu, varijacije u pismu, izd. meandar , zgb 2004.
povijest i razvoj pisma i pisanja, različitost između pisama i njihova primjena
književnost, likovna umjetnost, filozofija, antropologija..
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Slovak - 30 Studeni 2009, 21:52:21 poslijepodne
Isak baševis singer, izabrane priče,
toliko humora i rabi mudrosti, kvalitetne fabule i suosjećanja da preporučujem
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: barack - 21 Prosinac 2009, 12:00:43 poslijepodne
Igor Mandić-sebi pod kožu
Neloše štivo, skoro dnevnik.....
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 21 Prosinac 2009, 15:03:13 poslijepodne
Igor Mandić-sebi pod kožu
Meni pod kožu ne će  :crveni
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 21 Prosinac 2009, 15:14:37 poslijepodne
Čitam "Teoriju svega" Stephena Hawkinga
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Trbotor - 23 Prosinac 2009, 09:02:10 prijepodne
http://hrcak.srce.hr/file/48603 (http://hrcak.srce.hr/file/48603)
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 27 Siječanj 2010, 11:22:41 prijepodne
Sv.Franjo Saleški
Filotea
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: belevarac - 28 Siječanj 2010, 00:11:40 prijepodne
Ako komu slucsajno, ne do Bog, ove danashnje novine ne valjaju, nieka jami one starije. Dobre su, brzo se procsitaju.

http://dnc.nsk.hr/ (http://dnc.nsk.hr/)
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: bataja - 30 Siječanj 2010, 15:27:08 poslijepodne
Anthony de Mello - Awareness (Svjesnost)
Dio predgovora : Dakle, Svjesnost (Awareness) ne spada u popis knjiga koje je de Mello planirao
objaviti, i zato se sve što je rečeno u ovoj knjizi treba čitati sa sviješću da je to rečeno
unutar specifičnih okolnosti i pred određenim slušateljstvom.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 31 Siječanj 2010, 22:59:06 poslijepodne
Katolicima tu knjigu ne bih preporučio.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 01 Veljača 2010, 08:55:33 prijepodne
...jer im ju ne preporučuje Kongregacija za nauk vjere:
http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_19980624_demello_en.html (http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/documents/rc_con_cfaith_doc_19980624_demello_en.html)
  :potjeh
Naslov: la chica del trombon
Autor: Potjeh - 05 Ožujak 2010, 09:57:40 prijepodne
antonio skármeta, djevojčica i trombon (la chica del trombon)
(http://i46.tinypic.com/6pvym8.jpg)

Antonio Skármeta (born Esteban Antonio Skármeta Vranicic) is a Chilean writer, born November 7, 1940 in Antofagasta, Chile. He was born to Croatian immigrants from the region of Dalmatia.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 24 Ožujak 2010, 09:46:28 prijepodne
richard dawkins: sebični gen
(po zavelimovoj preporuci)
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 17 Svibanj 2010, 09:10:28 prijepodne
pročitao
ivana bodrožić simić_hotel zagorje

iskrena autobiografska proza o odrastanju vukovarske prognanice imotskih korijena. 
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 17 Svibanj 2010, 14:20:46 poslijepodne
ipak poluautobiografska, reče autorica na nu2. vidjeh sad.
ima nekih detalja koji nisu baš u fer duhu (nazivanje zagoraca među kojima je živjela 'pajcekima' npr.) ali može se prihvatiti njezino objašnjenje da to nije njezin današnji stav nego stav djeteta od 9. godina koje je to tako vidjelo.
Naslov: život ipak ima smisla
Autor: Potjeh - 31 Svibanj 2010, 09:47:52 prijepodne
viktor e. frankl: 'život ipak ima smisla' (uvod u logopediju)
doživljaji jednoga psihologa u koncentracijskom logoru

obvezno pročitati
izvrsno


izdala: provincija franjevaca trećoredaca
narudžbe na adresu:
'oko 3 ujutro', sv.izidora 5, 10020 novi zagreb
tel. 01/6233 980
091 789 3803
oko3ujutro@mail.inet.hr
www.franjevcitor.hr (http://www.franjevcitor.hr)
Naslov: Lazy gardening
Autor: miniMALAMAXImala - 16 Lipanj 2010, 09:25:43 prijepodne
LAZY - Ugodno vrtlarstvo
(http://www.superknjizara.hr/photo/knjige/m_100019388.jpg)
Naslov: još jednom
Autor: Potjeh - 09 Studeni 2010, 20:57:34 poslijepodne
ken grimwood_još jednom
(vrlo interesantna i neobična ideja)
Naslov: jozo poskok & sons
Autor: Potjeh - 24 Svibanj 2011, 15:20:29 poslijepodne
uspio sam se bez platit (ni zrna žita neprijatelju!) dočepat romana ante tomića 'čudo u poskokovoj dragi'. štivo za ubit dosadno popodne. čitano površinski zabavna knjiga bez puno mozga. ipak, ja anti tomiću nit virujem da je puno glup nit da je vele pametan pa mislim da ovaj romačić o udovcu jozi poskoku i njegovim sinovima (krešimiru, branimiru, zvonimiru i domagoju) ne funkcionira samo na toj razini za maloumne. naime, moje je mišljenje da ante u obitelji poskok želi prikazati cijeli hrvatski narod koji je na početku romana zatucan i autističan da bi na kraju prihvatio otvaranje prema drugima i liberalne 'vrijednosti'.
na početku romana poskoci, koji žive izolirano od ostatka svijeta u svojoj dragi nedaleko smiljeva, zarobljavaju radnike elektrodalmacije koji su im došli naplatiti struju (?). sinovi nemaju slučajno imena hrvatskih knezova već ante mislim time upućuje na ovu višu (ne visoku!) razinu na kojoj roman treba čitati.
nakon jeftinog i nemaštovitog zapleta (koji je kombinacija zapleta iz antinih dosadašnjih djela) sinovi joze poskoka pronađu žene (otvaraju se svijetu) a čini se i bez problema prihvaćaju da je najmlađi od njih (domagoj) homoseksualac koji će s jednim od zarobljenih radnika elektrodalmacije u koga se zaljubio čak usvojiti dijete.
roman ima nekoliko smiješnih dijaloga, a najveća mu je vrijednost neusiljenost, to što likovi pričaju razgovornim jezikom (što je rijetkost u hrvatskoj književnosti).
meni su se onako baš zgadila dva detalja (uz spomenutu psovku!): jedan je kad ante u usta hrvatskoga branitelja stavlja rečenicu: *eben ti hrvatsku da ti *eben! (osobno sam odmah tu rečenicu zamislio kao onu koju zapravo pisac izgovara. ona nekako najviše nosi autorov pečat). druga je kad pisac spominje hvatanje nekakve dorćolske mafije kao nečeg poskocima poznatog s televizije. to također ima autorski pečat jer prosječnome hrvatu, kakvi smo mi zatucani poskoci, vijest o nekoj tamo mafiji na brdovitom balkanu znači da možemo otić na wc ili popit čašu vode u po dnevnika.
ovo jada je metnuto i na daske u hnk a ante neđe piše da su mu ovi živili u glavi dugo. eto, neka je 'naš poznati pisac' (kako navodno 'duhovito' piše na njegovoj posjetnici) poskoke izbacio iz glave...iako mi nešto govori da ih se ne će riješiti dok ne shvati da nije nimalo bolji od njih već je samo malo licemjerniji.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: batakljun - 24 Svibanj 2011, 16:31:55 poslijepodne
nisam čitao (a nemam ni namjeru), ali iz tvog opisa mi je jasno da se radi o matrici već viđenoj.

možda je roman u cjelini neusiljen i možda likovi pričaju razumljivim jezikom, ali mene kod nove 'rvatske književnost smeta to što likovi sami po sebi nemaju blage veze s realnošću. spletom okolnosti sam pogledao par stvari, uključujući i famozni film "što je muškarac bez brkova" i ne mogu se u to uživjeti....


inače, nije ante dogurao do HNK, već samo do kerempuha!!!
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 24 Svibanj 2011, 19:39:41 poslijepodne
inače, nije ante dogurao do HNK, već samo do kerempuha!!!
jest i do hnk jerbo je kerempuh gostova u hnk split:
http://www.hnk-split.hr/Drama/Gostovanja/Cudo-u-Poskokovoj-Dragi (http://www.hnk-split.hr/Drama/Gostovanja/Cudo-u-Poskokovoj-Dragi)
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: batakljun - 24 Svibanj 2011, 21:35:53 poslijepodne
znači igra na poljudu, ali ne za hajduk, već za slogu iz mravinaca koje je gostovala na poljudu......
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 25 Svibanj 2011, 07:58:43 prijepodne
znači igra na poljudu, ali ne za hajduk, već za slogu iz mravinaca koje je gostovala na poljudu......
tako je. nisam bio primjetio da je u pitanju gostujuća predstava ali svejedno - poskoci su pušteni u hnk split.  :shy
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 25 Svibanj 2011, 08:04:17 prijepodne
čitam tinov životopis iz pera ili tipkovnice jasena boke. très intéressant.
uspoređujem bokino viđenje tina s onim jedne naše drage imoćanke koje ćete imati prilike čuti ako 28.rujna ove godine dođete u krivodolsku školu na znanstveno-kulturno savjetovanje 'kulturno nasljeđe ujević'.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: batakljun - 25 Svibanj 2011, 08:42:35 prijepodne
ne znam do kud si dogorao s bokom, ali meni je prva polovica dobra, ostalo, i ne baš...
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 25 Svibanj 2011, 08:49:18 prijepodne
ne znam do kud si dogorao s bokom, ali meni je prva polovica dobra, ostalo, i ne baš...
u prvome sam dijelu, taman kod tinova zaokreta od hrvatstva k jugoslavenstvu. vidim toga boku di čeka dite isprid škole kraj mene i mislim si ovaj mi je poznat iz novina. iđen vidit što tip piše, kako razmišlja. i tako sam pročita onu knjigu putopisa 'peta strana svijeta' a sad ovo čitam.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: batakljun - 25 Svibanj 2011, 14:07:02 poslijepodne
u prvome sam dijelu, taman kod tinova zaokreta od hrvatstva k jugoslavenstvu. vidim toga boku di čeka dite isprid škole kraj mene i mislim si ovaj mi je poznat iz novina. iđen vidit što tip piše, kako razmišlja. i tako sam pročita onu knjigu putopisa 'peta strana svijeta' a sad ovo čitam.

ne pamtim detalje, ali čini mi se da je malo pretjerao...
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 25 Svibanj 2011, 14:33:49 poslijepodne
ne pamtim detalje, ali čini mi se da je malo pretjerao...
komentirat ću ovdje kad pročitam cijelu knjigu.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 13 Srpanj 2011, 15:31:12 poslijepodne
drago krpina: tiranija kameleona

hvala trbotoru. drago krpina je meni dosad najinteresantniji saborski zastupnik a knjiga (u privitku!) je zbilja bila proročanska.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: batakljun - 13 Srpanj 2011, 16:17:58 poslijepodne
mato lovrak: vlak u snijegu
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 26 Srpanj 2011, 12:08:14 poslijepodne
Søren Kierkegaard - Strah i drhtanje
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: belevarac - 15 Kolovoz 2011, 01:17:43 prijepodne
Simich Bodrozsich: Hotel Zagorje.

Nije mi jasno oko csega se digla tolika buka.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Ratnik svjetlosti - 03 Rujan 2011, 16:52:57 poslijepodne
Simich Bodrozsich: Hotel Zagorje.

Nije mi jasno oko csega se digla tolika buka.

Oko susreta mlade književnice Ivane S.B. i predsjednika RH, Ive J. - bilo je to uživo ljeta gospodnjeg 2011. (ne znam više koji misec...)
Naslov: Što čitate? - Upravljanje zajedničkim dobrima
Autor: Ratnik svjetlosti - 03 Rujan 2011, 16:54:43 poslijepodne
Elinor Ostrom: Upravljanje zajedničkim dobrima

Knjiga o evoluciji institucija za kolektivno djelovanje.  :spidom
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: belevarac - 20 Listopad 2011, 19:31:01 poslijepodne
Shto csitate? Ne znam, ali bi tribalo procsitati Aralicsine "Carske kocsije", za koje, evo, upravo dobi nagradu "K. Sh. Djalski". Za "Pse u trgovishtu" "Djalskog" je dobio 1981, a 30 godina posli i drugi put.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: glonga - 12 Studeni 2011, 13:33:42 poslijepodne

Final report of the Select Subcommittee to Investigate the United States Role in Iranian Arms Transfers to Croatia and Bosnia ("the Iranian Green Light Subcommittee"), with minority views : report prepared for the Committee on International Relations, U.S. House of Representatives (1997)
http://www.archive.org/details/finalreportofsel00unit (http://www.archive.org/details/finalreportofsel00unit)
U.S. role in Iranian arms transfers to Bosnia and Croatia; motions related to compelling the testimony of the Hon. Charles Redman and the Hon. Peter Galbraith ... : business meeting and hearing before the Committee on International Relations, House of Representatives, One Hundred Fourth Congress, second session, May 8, 30, 1996 (1997)
http://www.archive.org/details/usroleiniraniana00unit (http://www.archive.org/details/usroleiniraniana00unit)
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Ratnik svjetlosti - 17 Studeni 2011, 21:29:54 poslijepodne
Franjo Tuđman - osobni dnevnik (1973.-1978.)

John Keneth Galbraith (*1906.+2006.) - Dobro društvo - humani plan
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Trbotor - 24 Siječanj 2012, 08:21:14 prijepodne
http://mudrac.ffzg.hr/~dpolsek/UDOVICE%20final%20za%20mail%202.pdf (http://mudrac.ffzg.hr/~dpolsek/UDOVICE%20final%20za%20mail%202.pdf)
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 24 Siječanj 2012, 10:45:27 prijepodne
Joseph Ratzinger: Europa  :-[
Naslov: župni list
Autor: glonga - 25 Siječanj 2012, 19:51:09 poslijepodne

Čuvaj se Studenčana i kad ti daju svoj župni list na čitanje. Žalila, ne žalila za vrimenom utrošenim na čitanje, potroši ćeš na narečeno čitanje puno više vrimena neg si mislila.
Ponešto ćeš i pribilježit. Npr. da na mjesnom web mjestu (studenci.hr) ne rade ùglavi (http://hjp.srce.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19iXxR4&keyword=uglav) na narečeni list u pdf formatu.

Nada Babić. Riječ je odvijeka. Studenci.* (http://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=studenci%20list%20župe&source=web&cd=5&ved=0CEEQFjAE&url=http%3A%2F%2Fwww.franjevci-split.hr%2Fpdf%2Fstudenci_bozic_2011.pdf&ei=d0MgT4_CCYPqOfT60MQO&usg=AFQjCNG4krVjN7LmlMcxNPTZ5OqUJwMoKA) List Župe sv. Ilije u Studencima. XXVI. (2011). 1. (50.). Jakov Begonja et al. (ur.). Župni ured Studenci. 11.-17.

»Prije će mater zaboravit ròđēnje negoli Bog svoje stvòrēnje.«


Mate Maras. Let iznad Studenaca. Studenci.* (http://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=studenci%20list%20župe&source=web&cd=5&ved=0CEEQFjAE&url=http%3A%2F%2Fwww.franjevci-split.hr%2Fpdf%2Fstudenci_bozic_2011.pdf&ei=d0MgT4_CCYPqOfT60MQO&usg=AFQjCNG4krVjN7LmlMcxNPTZ5OqUJwMoKA) List Župe sv. Ilije u Studencima. XXVI. (2011). 1. (50.). Jakov Begonja et al. (ur.). Župni ured Studenci. 80.-81.

»Danas pogledom kružim po satelitskoj slici Studenaca, čitam da sam se rodio na 691 m nadmorske visine što znači da sam gorštačkog podrijetla, vidim da je sve zele- no otkad se ne siječe grabovina za vatru na kominu, znam da će mladeži biti čudno i ne- poznato ovo što pišem, ali moram skrušeno zavapiti: Bože, hvala ti što sam potekao iz toga kutka raja…«

Mate, bolan ne bijo, imaš u tom Google Earth-u i onu stariju sliku slikanu zimskog zasniježenog dana, ako ti smeta grabovina i ako nije tu samo iz piiijesničkih razlogah. Ne pada sniijeg da pokrije briiijeg…
(Padajući izbornik > Prikaz > Povijesne slike. U gornjem lijevom kutu mape će se pojavit klizač (vremenska crta) s oznakama starijih slika npr. od 3.3.2005., doznat ćeš i da je ova default-na od 25.8.2005. pa š vidit razlike. Google Earth ovdje potvrđuje čak i jedan navod neimanovanog izvora iz Državne Granične Službe susjedne Naseobine (Naseobina (c) by Vasić Rajko) — put Pòdklanāc - Stànine - (Mándići? Ili što je već ovo na 43°32'44.81"S 17° 4'14.95"I u Google Earth-u) - Veliki Visovac se naglo popravio u te dvije godine glede i unatoč tvrđenja granice za Ivina Mandata. Na stranu sve (prve) paralogije o Nicholsonu, jebor se ne bi(-smo) razumili i razjasnili do Amena.


Ivana Babić. Kad su vile kolo zamećale…. Studenci.* (http://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=studenci%20list%20župe&source=web&cd=5&ved=0CEEQFjAE&url=http%3A%2F%2Fwww.franjevci-split.hr%2Fpdf%2Fstudenci_bozic_2011.pdf&ei=d0MgT4_CCYPqOfT60MQO&usg=AFQjCNG4krVjN7LmlMcxNPTZ5OqUJwMoKA) List Župe sv. Ilije u Studencima. XXVI. (2011). 1. (50.). Jakov Begonja et al. (ur.). Župni ured Studenci. 95.-99.

»Tragajući za podacima o tradicionalnoj glazbi i plesovima Dalmatinske zagore, naišla sam na zanimljiv zapis Ivana Ivančana, Narodni plesovi Dalmacije 2, gdje u poglavlju o Imotskoj krajini i Vrgorcu posebno bilježi studenačke običaje i studenačko kolo.«

Stjepan Lapenda. Hrvatsko glagoljaštvo i popi glagoljaši s osvrtom na Imotsku krajinu. Studenci.* (http://www.google.com/url?sa=t&rct=j&q=studenci%20list%20župe&source=web&cd=5&ved=0CEEQFjAE&url=http%3A%2F%2Fwww.franjevci-split.hr%2Fpdf%2Fstudenci_bozic_2011.pdf&ei=d0MgT4_CCYPqOfT60MQO&usg=AFQjCNG4krVjN7LmlMcxNPTZ5OqUJwMoKA) List Župe sv. Ilije u Studencima. XXVI. (2011). 1. (50.). Jakov Begonja et al. (ur.). Župni ured Studenci. 118.-126.

»Posljednji i dugogodišnji župnik - pop glagoljaš u poljičkoj župi sv. Ane bio je don Petar Prelas.«
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 26 Siječanj 2012, 10:48:27 prijepodne
jes vidijo studenčana. župni list na internet. neka.
Naslov: preporuka za druga nunuta
Autor: Potjeh - 21 Veljača 2012, 08:19:16 prijepodne
Branimir Anzulović: Mit o nebeskoj Srbiji
(Polazište osvajačkih ratova i zločina u 20. stoljeću)
stisni ovdeka (http://www.profil.hr/knjiga/mit-o-nebeskoj-srbiji/36536/)
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Ratnik svjetlosti - 17 Ožujak 2012, 00:12:26 prijepodne
Anthony Giddens
Odbjegli svijet - kako globalizacija oblikuje nase živote
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Trbotor - 17 Ožujak 2012, 08:31:50 prijepodne
http://kruzok.files.wordpress.com/2011/07/politika-sjecanja-vjeran-katunaric.pdf (http://kruzok.files.wordpress.com/2011/07/politika-sjecanja-vjeran-katunaric.pdf)
Naslov: MASANOBU FUKUOKA
Autor: nunu - 26 Ožujak 2012, 14:45:45 poslijepodne
(http://www.pohrani.com/f/3I/5R/4u4vhzV9/1628396834revolucijajedn.jpg)


Poljodjelac, znanstvenik i filozof - Masanobu Fukuoka, rijetka je osoba koja je više od pedeset godina posvetila obrađivanju zemlje kao duhovnom putu. Još je rjeđe u ovom dobu rascjepkane specijalizacije njegovo shvaćanje međuodnosa svih oblika ljudskog društva i prirode. Od svojih sunarodnjaka, a zbog svoje paradoksalne mudrosti, proglašen je ''Lao Tzeom modernog doba''.
Naslov: Odg: MASANOBU FUKUOKA
Autor: Ratnik svjetlosti - 26 Ožujak 2012, 21:25:44 poslijepodne
(http://www.pohrani.com/f/3I/5R/4u4vhzV9/1628396834revolucijajedn.jpg)


Poljodjelac, znanstvenik i filozof - Masanobu Fukuoka, rijetka je osoba koja je više od pedeset godina posvetila obrađivanju zemlje kao duhovnom putu. Još je rjeđe u ovom dobu rascjepkane specijalizacije njegovo shvaćanje međuodnosa svih oblika ljudskog društva i prirode. Od svojih sunarodnjaka, a zbog svoje paradoksalne mudrosti, proglašen je ''Lao Tzeom modernog doba''.

I kako ti se čini? Baš me zanimaju mišljenja o sadržaju ove knjige?
O tome bi se moglo pod ekologija i sl. :misli
Naslov: Odg: MASANOBU FUKUOKA
Autor: nunu - 27 Ožujak 2012, 06:21:03 prijepodne
I kako ti se čini? Baš me zanimaju mišljenja o sadržaju ove knjige?
O tome bi se moglo pod ekologija i sl. :misli

pročita sam prvih 19 stranica i već mi ide na ku(r)ac
ipak ću je pročitati zbog trenutne besposlice i dokolice 
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: batakljun - 27 Ožujak 2012, 10:58:42 prijepodne
ako ti to ide na milokliz (a ide i meni) onda naruči ovo (ne plaća se ni PDV ni carina...)

http://www.amazon.com/Enriching-Earth-Fritz-Transformation-Production/dp/0262693135 (http://www.amazon.com/Enriching-Earth-Fritz-Transformation-Production/dp/0262693135)

Naslov: Odg: MASANOBU FUKUOKA
Autor: Ratnik svjetlosti - 27 Ožujak 2012, 22:11:27 poslijepodne
pročita sam prvih 19 stranica i već mi ide na ku(r)ac
ipak ću je pročitati zbog trenutne besposlice i dokolice 

 
A je ono malo čudna.  :D Opisuje kako čovjek na zemlji ništa ne mora raditi: okopaj, prokopaj, nadohrani, odhraniti (u prijevodu = komplicirati), nego samo posije sjeme i strpljivo čeka!  I to je kaže revolucija - u glavi.  8) :spidom
Naslov: lijek za jugoslavitis
Autor: Potjeh - 09 Svibanj 2012, 08:56:35 prijepodne
Vilim Karlović: Preživio sam Vukovar i Ovčaru
http://www.vilimbook.com/ (http://www.vilimbook.com/)

Bolno, ubitačno, potresno...
Mislim da ovu knjigu treba preporučiti kao terapiju svima oboljelima od kroničnog jugoslavitisa.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 27 Ožujak 2013, 17:56:48 poslijepodne
Branko Škare: Idealisti siju, lukavi žanju (Sjećanje jednog radićevca na 20.stoljeće), Matica hrvatska ogranak Imotski, Zagreb 2012.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 01 Rujan 2013, 07:54:41 prijepodne
Mirna Šitum: Naranče i mrtve ribe 
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: glonga - 03 Rujan 2013, 10:32:48 prijepodne
Mirna Šitum: Naranče i mrtve ribe

Julijana Matanović je morala svoju recenziju nazvati baš tako — Naranče i mrtve ribe. Pa će vam tražilice tipa Google Scholar nać recenziju u stručnom časopisu umjesto knjige.
Acta Clinica Croatica, Vol.43 No.3 Rujan 2004.
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=23833

Naklada Slap je unakazila prijelom. Ej. 2004. godina a oni u Jaski nisu makli od .doc Micro$hit Worda za prijelom knjige i aspx-a za web.
Obrasci u Wordu!? Na aspx stranici.
http://www.nakladaslap.com/obrasci.aspx
Učite TeX!
http://www.latex-project.org/
Ne znam za što im je služio Adobe InDesign CS3 kako stoji u svojstvima pdf datoteka:
http://www.nakladaslap.com/public/docs/knjige/Narance%20i%20mrtve%20ribe%20-%20sadrzaj.pdf
i
http://www.nakladaslap.com/public/docs/knjige/Narance%20i%20mrtve%20ribe%20-%20poglavlje.pdf

Da su u mojoj knjizi ostavili one crtice iz prethodne verzije prijeloma i rastavljanja riječi, grdno bi se proveli.
str. 7.
… proveli-
str. 9.
pos-koci
str. 10.
dese-tinama
priti-snutih
po-staviti
skro-mni

Dr. House, Uvod u anatomiju… Klinika Schwartzwald… Opis na stranici 15. Priča: Savjest. Može i u beletristiku. Komoótno.

Zaključna lamentacija na str. 16. Jesmo li bili ljudi?
Pa duhovni učitelji su nam govorili da je u ratu opravdano i dozvoljeno. Nisu spominjali savjest.
Jesmo li bili duhovno jaki?
Mirna zna (ko i Ćirohito) što je rekao Ksenofan — pobjedu u ratu ne odnose brojnost ili snaga, nego ona vojska koja u borbu pođe jača u duši.
(Ne) puno kasnije su nam isti duhovni oci vrlo ružno udarili na dušu i na savjest, govoreći između ostalog — ubojstvo je ubojstvo, bez obzira na okolnosti.
Ubili su nam duševnu snagu. Tako. Njima ili nepoznatom nekom naša duhovna snaga više nije bila potrebna? Naprotiv? Strašila ih je?

Lako je topnicima? Oni nisu vidjeli što su ubili, ni jesu li ubili!
Pa bacaju savjesti šaljiva šarena zrnca:
— Šta mi je ovo i ovo, napunit top — pa u tuđu salátu?!
Valjda misle na salatu u vrtu malo podalje od obiteljske kuće, ne baš na stolu za obiteljskim objedom.

… i ne mogu se čudom načuditi da nitko, ali baš nitko, od komentatora nije osudio strašan grijeh samoubojstva.

Bože, do nekidan se samoubojice nisu pokapale na katoličkim grobljima, a danas je ubiti se, izgleda, katolički ideal. …

Pogodijo ga je! Pogodilo te iako ni nije baš toliko blizu. Osobno. Blisko blizu. Tko je moj bližnji? Ta niste zajedno ovce čuvali ko što neki jesu, ni tenkove ćopali ko Mirna i Ilko primjerice.

Daklem, novu vam zapovijed dajem — ubij bližnjega svoga kao i samoga sebe.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 03 Rujan 2013, 17:07:17 poslijepodne
Opis na stranici 15. Priča: Savjest. Može i u beletristiku. Komoótno.

Zaključna lamentacija na str. 16. Jesmo li bili ljudi?
Pa duhovni učitelji su nam govorili da je u ratu opravdano i dozvoljeno. Nisu spominjali savjest.
Jesmo li bili duhovno jaki?
Mirna zna (ko i Ćirohito) što je rekao Ksenofan — pobjedu u ratu ne odnose brojnost ili snaga, nego ona vojska koja u borbu pođe jača u duši.
(Ne) puno kasnije su nam isti duhovni oci vrlo ružno udarili na dušu i na savjest, govoreći između ostalog — ubojstvo je ubojstvo, bez obzira na okolnosti.
Ubili su nam duševnu snagu. Tako. Njima ili nepoznatom nekom naša duhovna snaga više nije bila potrebna? Naprotiv? Strašila ih je?

Lako je topnicima? Oni nisu vidjeli što su ubili, ni jesu li ubili!
Pa bacaju savjesti šaljiva šarena zrnca:
— Šta mi je ovo i ovo, napunit top — pa u tuđu salátu?!
Valjda misle na salatu u vrtu malo podalje od obiteljske kuće, ne baš na stolu za obiteljskim objedom.

Pogodijo ga je! Pogodilo te iako ni nije baš toliko blizu. Osobno. Blisko blizu. Tko je moj bližnji? Ta niste zajedno ovce čuvali ko što neki jesu, ni tenkove ćopali ko Mirna i Ilko primjerice.

Daklem, novu vam zapovijed dajem — ubij bližnjega svoga kao i samoga sebe.
Prijelom i slog, manje-više nebitno. Mirnini tekstovi su dobar spoj medicinske stručnosti i lirskih uzleta na tragu naše Olegine. Duhovnost joj nije jača strana, kao ni većini praktičnih ljudi. Mislim da joj je vrhunac duhovnosti u knjizi iskreno priznanje da ne može ljubiti neprijatelja koji joj ubija suborce. Nu, što se savjesti tiče, Mirna u toj priči o njoj progovara kroz čovjeka koji ima cilj koji mu je vrjedniji od vlastitog života. To nije dovoljno, jer to ima i 'savjestan' četnik koji je osvajao za Veliku Srbiju (npr. Mare, četnik iz knjige 'Preživio sam Vukovar i Ovčaru'). Ne nosim na duši ničiju smrt, ali nosim mnoge druge grijehe. Uglavnom, čini mi se da su okolnosti jako bitne, možda i presudne. Sv.Mojsije je ubojica Egipćanina. Sv.Pavao ubojica kršćana. Mojsije nije baš nešto kukao za žrtvom, ali ni Pavao se nije nešto posebno opravdavao. S druge strane, kralj David je u pokajanju nakon ubojstva Urije Hetita napisao najljepši od svih psalama. Okolnosti!
Nije dobro da jedna ovakva Mirna bude na listi čovjeka koji se Maksimirom sprešetava s Titinim bedžom i propagira 'balkanske ljubavi', a ja danas bormeš ne bi niti na listu čovika koji napad na dvojezične ploče komentira kao proces. Proces bi trebao dovesti do toga da nam nenormalno i osvajačko postane poželjno i normalno?
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 04 Listopad 2013, 20:48:39 poslijepodne
Mate Maras: Pisma od smrti

(posudio od brata)

Naš Mate puno dobro barata ričiman.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: glonga - 04 Listopad 2013, 23:09:59 poslijepodne

Naš Mate puno dobro barata ričiman.
Marasov je prievod Bellija "najfuncionalniji" i najmashtovitiji prievod kojeg san csita - s jednoga rimskog naricsja na govor imotske krajine.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 02 Ožujak 2014, 20:48:16 poslijepodne
Neven Sesardić: Iz desne perspektive (S političke desnice protiv tvrdih ljevičarskih uvjerenja)
Večernji edicija, Zagreb, 2012.
Izvrsno!  :clap
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Shishmish - 03 Ožujak 2014, 17:01:29 poslijepodne
I?
Koja su npr. tvrda ljevičarska uvjerenja?
Naslov: Kao izvještaj centrali
Autor: glonga - 04 Ožujak 2014, 12:37:15 poslijepodne
… al mesčini pamtiš dugo davne uvrjede izrečene u žaru prepirke, a to ti ne valja bolan.

Nje rozumiš. Džaba ja to tebi pričam. Ne ćeš da čuješ. Bole te uvce.

Kao izvještaj centrali

Ljubo Boban. Izvještaji dr fra Dominika Mandića jugoslavenskoj izbjegličkoj vladi (1942-1943). (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=86879) Radovi Zavoda za hrvatsku povijest. Vol.16 No.1 Rujan 1983. str. 183 - 227.

Ivan Gabelica. Blaženi Alojzije Stepinac u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. (http://shp.bizhat.com/A.Stepinac1.html) shp.bzhat.com

»Ljubo Boban tvrdi, da su, "prema nekim oskudnim informacijama, između Stepinca i vladinih krugova HSS-a postojale" određene sveze u razdoblju od 1941. do 1943., s tim da će to "trebati podrobnije istražiti", pogotovo njegov odnos s dr. Augustinom Juretićem i dr. fra Dominikom Mandićem, s kojima je bio neposredno povezan, i utvrditi, jesu li te sveze s njima "produžavane dalje, do krugova izbjegličke vlade"(35). Dakle, on ne tvrdi ništa kategorički, nego samo predpostavlja. Zbog izrazito jugoslavenske politike Hrvatske seljačke stranke, obje tvrdnje, i Nade Kisić-Kolanović i Ljube Bobana, značile bi, ako se pokažu istinitima, da se je Stepinac zauzimao za obnovu Jugoslavije.

Ni dr. Augustin Juretić ni dr. fra Dominik Mandić nisu bili članovi jugoslavenske kraljevske izbjegličke vlade, niti su spadali u krug osoba, za koje je bilo javno poznato, da su povezani s tom vladom. Oni su, doduše, dostavljali toj vladi podatke o političkim prilikama u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ali ne postoji nikakav dokaz, da bi Stepinac za tu njihovu djelatnost znao.

U svojim izvješćima jugoslavenskoj vladi oni se nikada nisu pozivali na nj kao na izvor podataka.

Mandić je pun hvalisanja, što je sve poduzimao i kakve je savjete davao Stepincu i hrvatskim ministrima, da bi se spasila hrvatska država. Tvrdi, da se je "Stepinac slagao s njegovim koracima u spasavanju hrvatske države". Kako mu je članak pun netočnosti, zaista je u njemu teško razlučiti zrno od pljeve, istinu od laži(43).

Stoga treba biti vrlo oprezan s izjavama o Stepincu, pa i s onima koje potječu od Marka Bilića, Marija Maričića, Ilije Jukića, Stanislava Rapoteca, Stjepana Jakšekovca, Jurja Krnjevića, Slavka Kvaternika i Dominika Mandića, ali i sa svim tvrdnjama, koje bi ga dovodila u svezu s bilo kakvim nastojanjima ili težnjama za obnovom Jugoslavije.

43. O. Dominik Mandić: Moje uspomene na kardinala Stepinca, Zbornik "Stepinac mu je ime", knj.I., str. 130.-140.«
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 04 Ožujak 2014, 22:25:19 poslijepodne
I?
Koja su npr. tvrda ljevičarska uvjerenja?
Helou Shishmishu,

tvrda ljevičarska uvjerenja su npr. ova:

- biti desničar je ekstremno i krajnje dubiozno političko stajalište
- desničari su primitivci i imaju niži kvocijent inteligencije od ljevičara
- marks je bio u pravu: potrošačko društvo, eksploatacija i nepodnošljive klasne razlike će uskoro nestati
- ako ne podržavate homoseksualni 'brak' (mrak) ili ste vjerski zatucani ili netolerantni
- javno financiranje školstva je pomoć siromašnijima
- diskriminacija pojedinca na osnovi grupe kojoj pripada uvijek je pogrješna
- pozitivna diskriminacija ispravlja nepravdu


Inače, knjigu mi je posudio ljevičar.  ;D
Naslov: Odg: Kao izvještaj centrali
Autor: Potjeh - 04 Ožujak 2014, 22:37:51 poslijepodne
Kao izvještaj centrali
Ako sam te dobro razumio, citira si mog Zmijavčanina Ivana Gabelicu. Na žalost, njega ne mogu uzeti zaozbilj. Ćaća i stric su pročitali tu knjigu i oba kažu da je Ivan jednostran. Ne da mu se objasnit da je besmisleno branit neobranjivo. Možda bi se triba divit njegovom idealizmu i dosljednosti, ali ja to više vidim kao tvrdoglavost i ideološku zatucanost.
Uglavnom, ubra sam da nije bilo u pitanju ono kad sam te zemanile nazva jugovićem u nekoj temi, nego se radi o Mandiću. Mandića ja cijenim jako. Jugović je koliko i Tin Ujević ili Joza Kljaković. Ili Franjo Tuđman. Ili Glonga.

43. O. Dominik Mandić: Moje uspomene na kardinala Stepinca, Zbornik "Stepinac mu je ime", knj.I., str. 130.-140.«
Ovo bih volio pročitati... :svojaposla

Ljubu Bobana pamtim kad se ono bio okomio na Tuđmana da mu je prepisa rad. On ili njegova udovica, ne sjećam se više, ali znam da mi je to ostavilo nekakav gorak okus hrvatskog jala u ustima.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: glonga - 05 Ožujak 2014, 00:50:44 prijepodne
Ako sam te dobro razumio…

Nisi. Ko da ja sve ove godine pišem tudeški.

… mog Zmijavčanina Ivana Gabelicu. …

Taj je tu u tom upisu zato i samo zato što je prvi (a možda i jedini uz Lj. Bobana) online brzo i lako dostupan pisani izvor koji piše o Mandićevim kontaktima s izbjegličkom vladom.
Uz to što ti pišeš i drugi online izvori pišu možeš nać i ovakve stvari o Gabelici online, ali i offline. Čak i vrlo blizu. U Imotskim Novinama.
»Iako je nedvojbeno da ste željeli samostalnu demokratsku Hrvatsku i sudjelovali u njezinu stvaranju, u nekim pismenim izvješćima se navodite kao suradnik UDBE pod kodnim imenom "Grab". Odakle to?«^ (http://www.imotskenovine.hr/Razgovori/IVAN-GABELICA-Hrvatske-bi-bilo-i-bez-Tudjmana.html)


Ljubu Bobana pamtim …

Pa dobro, ko po tebi ovde sad triba bit zlopamtilo? I Ljubo Boban je tu zato i samo zato jer piše o Mandićevim kontaktima s izbjegličkom vladom i jer je to štivo lako online dostupno.


Uglavnom, ubra sam da nije bilo u pitanju ono kad sam te zemanile nazva jugovićem u nekoj temi…

Vidiš, to ne pamtim. Ni ovoga časa, ni ikad u životu, takvu tvrdnja za mene ne bi bila uvreda. Sićan se samo da bi me malo živčirale Švabe pitanjima tipa:
Sprichst du Jugoslawisch?. I tome slična.
Daklem, obuzimalo me prostosrdno čuđenje nad njihovom neobaviještenosti i uzrocima i mogućim posljedicama svega toga.

… Mandića ja cijenim jako. …

Mandić se pročita vaskoliki, u godinama kako je izlazio. Danas nemam nijednu njegovu knjigu. Već par desetljeća. Autor rvackog wiki članka o njemu (http://hr.wikipedia.org/wiki/Dominik_Mandić) je bio blag. O pokojnicima sve najbolje. Mnogi bi podnaslov toga članka - "Njegova nekritičnost" (http://hr.wikipedia.org/wiki/Dominik_Mandić#Njegova_nekriti.C4.8Dnost) promovirali u naslov.
Skoro bi za sav njegov povjesničarski opus mogla stajat ona Gabeličina rečenica
»Kako mu je članak pun netočnosti, zaista je u njemu teško razlučiti zrno od pljeve, istinu od laži.«
Isto to, samo malko uglađenije, veli auktor narečenoga wiki članka:
"No, Mandićev nekritički pristup i skoro naivna vjera u često protuslovne starije izvore («De Administrando Imperio» Konstantina Porfirogeneta, Ljetopis popa Dukljanina, Orbinijevi spisi), kao i pozdanje u problematične tekstove poput «Pacte convente», učinili su dio njegova opusa ne samo zastarjelim, nego i nepouzdanim. Istine radi, valja reći da Mandić korigira i katkad uspješno pronalazi nesuvislosti u starijim vrelima, no to je samo u slučajevima kada valja pokazati da je navedena teza protivna hrvatskim nacionalnim interesima i hrvatstvu. U situacijama kada su fantastične teze potkrjepa hrvatstva neke tvrdnje, Mandić ih preuzima bez provjere."

Ja ne mogu vjerovati da je osoba na njegovom mjestu mogla iskreno vjerovati u sve ono što piše. Daklem, ako vjeruje u to što piše — ne valja.
Ako ne vjeruje u to što piše — još gore. Njegovo pisanje je drska uvreda čitatelju njegovih pisanija. Podcjenjivanje prosječna štioca i pogrešna procjena čitateljeva zdravog razuma.
Na stranu šteta koju (na)pravi njegov uvjeren čitatelj preuzimajući njegove fantastične tvrdnje, naponase u raspravi s pripadnicima dobrosusjednih naroda.

Iznimno mi je krivo na nj, a pomalo i na pra Bazilija, što s obzirom na mjesto na kojem su bili i dokumente koje su mogli vidit, nisu nabacili (koliko mi je poznato) nikakvu natuknicu o starosti i postanju glagoljice… makar arvatice, glede i unatoč.
Pa barem da su, ko što već napisah na trećoj temi, faksimilirali štogod o tobožnjim bosanskim i humskim bogumilima, baremko onaj sažetak kardinala Torquemade o kojem piše Kamber.
I šta je od svega faksimilira Mandić? Milosavu!
(Chroati catholici Bosnae et Hercegovinae: in descriptionibus annis 1743 et 1768 exaratis. 1962)

… Jugović je koliko i…

Da se razumimo. Otiša je u Rim kao jugoslavenski kadar. Za vrime stare ćore. (Ko i današnji dopisnici iz Rima, ateisti koji rijetko propuste napomenuti da su ateisti dok prenose i komentiraju vjerski događaj. Povuci paralelu sa sportskim komentatorima sâm.)
Pra Bazilije (na primjer) nije tamo otiša za vrime stare ćore. I ispade da je otiša slučajno. Švabe mu nisu dale vizu za Freiburg, pa otiša u Rim. I osta. Dugo.

Dobro, more bit da ja ne pišem razumljivo rvacki. Međutim, onaj ko nije 1970-ih i 1980-ih pa i prije razgovara u inozemstvu s različitim rvackim, srbskim, …čerkeskim… sirijskim… kurdskim… projugoslavenskim a antikomunističkim… svakakvim emigrantima s područja bivše Jugoslavije (i ostalog svita) i čitao njihova glasila i tiskovine i tobožnja njihova glasila i tiskovine, ne može imat predočbu o mjestu i ulozi Mandićevoj kao onaj tko to jest činio, niti more prihvatit mogućnost da se reć ćemo Draganović drage volje i uz nagodbu vratio u Jugoslaviju, nit, na primjer, može istim očima gledat na pojavu Jakše Kušana ("Nova Hrvatska") u ne tako davnoj emisiji na HTV-u (nešto o Đurekoviću) i pojavu "priprosta" udbaša (u istoj emisiji) koji je pođonio i raspačao onaj broj "Nove Hrvatske" onda.
Oš da ti se pohvalim? Neskromno. Ja san onda odma znala da nešto ne valja s tim brojem "Nove Hrvatske". Moš mislit kako mi je ondak, u mlađim danima, oko bilo oštro na tipfelere, razgodke, bjeline… Pali su test na tipografiji. Slovoslagarstvu. Sadržaj, stil i stav su znali imitirat. Jer su ga u mnogim tobožnjim emigrantskim glasilima i tiskovinama i kreirali.
Naslov: Odg: Kao izvještaj centrali
Autor: glonga - 05 Ožujak 2014, 02:26:16 prijepodne

Ovo bih volio pročitati... :svojaposla…
Tko što propusti u mladosti, kažu, mora pod starost nadoknadit.
Ja ću valjda vozat autiće po pržini, ako je tomu tako.
O Vinku Nikoliću, o pokojniku sve najlišpe, nikad nisam visoko mislila ko ni o pokojnom Dominiku, pa i puno niže.
Ni 1978.^ (http://www.worldcat.org/title/stepinac-mu-je-ime-zbornik-uspomena-svjedocanstava-i-dokumenata/oclc/6691160&referer=brief_results) ni 1980.^ (http://www.worldcat.org/title/stepinac-mu-je-ime-knjiga-druga-zbornik-uspomena-svjedocanstava-i-dokumenata/oclc/464653005&referer=brief_results) kad je zbornik objavljen u dva dila u Knjižnici Hrvatske Revije.
I za Marunu se online more nać podatak kako je bio agent KOS-a, nu ne mogu opisat oduševljenje kad je se ugleda njegov libar, možda baš zbog Nikolića i možda baš zbog tog što je bio u izdanju Knjižnice Hrvatske Revije. Gomila nesklada.

Nu videć tvoju nekritičnost prema "Njegovoj nekritičnosti" (Mandićevoj) iz prošloga upisa, makar je ovdje Nikolić samo urednik, to ćeš štivo pročitat brzo i lako, ili sporo i mučno. Nema sredine.

Sad me slobodno proglasi jugonostalgičarom i komunjarom, nu Maja Brkljačić je u jednom dijelu i pročitala makar jednu Nikolićevu nakanu glede narečene knjige. A po istom načinu na kojem si susjeda Gabelicu napa, sličito bi ovdek triba reagirat na Nikolića. Nikako se izmuvavat okolo Nikolića priko ostalog Majinog teksta (ovog i drugih online nedostupnih tekstova i konteksta) ko pseudonimski Satipan Bunjevac.
Daklem, pokušaj Majino i Stipanovo pisanje sagledat iz malko drukčije ćoše, aspekta, onog u kojem Maja piše o Stepincu u raljama Nikolića (i Blaževića i mnogih drugih), a Stipan o Nikoliću u Majinim raljama pa makar je to propustio i između redaka.
Nako, ko službujući Rvat i Katolik. U raljama Maje Brkljačić i Satipana Bunjevaca i mnogih drugih.
Ne ko Štefica Zweck.

Stipan Bunjevac. Stepinac u raljama doktora. (http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=585) Glas Koncila 7 (1547) | 15.2.2004.

Maja Brkljačić. Velebit je hrvatski Sinaj: o hrvatskoj katoličkoj imaginaciji. Reč (lipanj 2003, broj 70.16).
Dostupno online ovdje (http://fabrikaknjiga.co.rs/rec/70/147.pdf).
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Shishmish - 05 Ožujak 2014, 08:55:58 prijepodne
razmišljanje o jugoslaviji često zaboravljamo kontekstualizirati.
npr. pra strossmayer nije razmišljao o udbi niti je jugoslavenstvu prilazio imajući na umu domovinski rat.
otud puno nesporazuma.
a i nisu svi udbaši isti - netko je odradio par prijava viceva, eto da se iščupa s dna; netko je o glavi drugima radio.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Shishmish - 05 Ožujak 2014, 09:11:35 prijepodne
Helou Shishmishu,

tvrda ljevičarska uvjerenja su npr. ova:

- biti desničar je ekstremno i krajnje dubiozno političko stajalište
- desničari su primitivci i imaju niži kvocijent inteligencije od ljevičara
- marks je bio u pravu: potrošačko društvo, eksploatacija i nepodnošljive klasne razlike će uskoro nestati
- ako ne podržavate homoseksualni 'brak' (mrak) ili ste vjerski zatucani ili netolerantni
- javno financiranje školstva je pomoć siromašnijima
- diskriminacija pojedinca na osnovi grupe kojoj pripada uvijek je pogrješna
- pozitivna diskriminacija ispravlja nepravdu


Inače, knjigu mi je posudio ljevičar.  ;D

osim jednoga navoda, po ovome se ne bi mogli razlikovati ljevičari od desničara (uz zamjenu pokojeg predznaka).
zato je i dobro da se dogodio referendum (uglavnom, i samo radi toga): nakon skoro 20 godina mogli smo vidjeti jednu jedinu suštinsku razliku između HDZ-a i SDP-a.
no takve su stvari iznimno bitne za glasače.

(isto tako, moram priznati da mi zadnja dva navoda nisu potpuno jasna bez primjera)
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 05 Ožujak 2014, 20:43:36 poslijepodne
razmišljanje o jugoslaviji često zaboravljamo kontekstualizirati.
npr. pra strossmayer nije razmišljao o udbi niti je jugoslavenstvu prilazio imajući na umu domovinski rat.
otud puno nesporazuma.
a i nisu svi udbaši isti - netko je odradio par prijava viceva, eto da se iščupa s dna; netko je o glavi drugima radio.
'pra' Strossmayer je podukraj razumio što je jugoslavenstvo i čemu vodi, pa je od idealista navučenog na ekumenizam postao realist, pa to treba uzeti u obzir,
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 05 Ožujak 2014, 21:04:14 poslijepodne
»Iako je nedvojbeno da ste željeli samostalnu demokratsku Hrvatsku i sudjelovali u njezinu stvaranju, u nekim pismenim izvješćima se navodite kao suradnik UDBE pod kodnim imenom "Grab". Odakle to?«^ (http://www.imotskenovine.hr/Razgovori/IVAN-GABELICA-Hrvatske-bi-bilo-i-bez-Tudjmana.html)
Hrvatske bi bilo i bez Tuđmana? Eto zašto mislim da je Ivan politički sitnjavor kalibra Stipe Mesića. Da je Ivan Gabelica bio na čelu Hrvatske dok se stvarala, ne bismo nikad pročitali njegovu rečenicu: Hrvatske bi bilo i bez Ivana Gabelice.

Vidiš, to ne pamtim. Ni ovoga časa, ni ikad u životu, takvu tvrdnja za mene ne bi bila uvreda.
:hm
A Mandiću glavna zamjerka što su ga nazivali 'ona jugoslavenčina'?! jer je kontaktirao s jugoslavenskom vladom u izbjeglištvu?
('Da se razumimo. Otiša je u Rim kao jugoslavenski kadar. Za vrime stare ćore.')
Kako je za nj uvrjeda, a za te nije?

Njegovo pisanje je drska uvreda čitatelju njegovih pisanija. Podcjenjivanje prosječna štioca i pogrešna procjena čitateljeva zdravog razuma.
Ne mogu se hvaliti da sam ga puno čitao, ali iz onoga što jesam nisam stekao takav dojam. Ne pada mi napamet za njega stavit ruku u vatru, ali mislim da si ga previše ocrnio.

Oš da ti se pohvalim? Neskromno. Ja san onda odma znala da nešto ne valja s tim brojem "Nove Hrvatske". Moš mislit kako mi je ondak, u mlađim danima, oko bilo oštro na tipfelere, razgodke, bjeline… Pali su test na tipografiji. Slovoslagarstvu. Sadržaj, stil i stav su znali imitirat. Jer su ga u mnogim tobožnjim emigrantskim glasilima i tiskovinama i kreirali.
Ne znam, ali meni je enigma da se u iseljeništvu uopće išlo pokretati hrvatske novine s lijevim predznakom. Na koliko su takve novine čitatelja pledirale, a da bi bile isplative?
Naslov: Odg: Kao izvještaj centrali
Autor: Potjeh - 05 Ožujak 2014, 21:13:25 poslijepodne
Ja ću valjda vozat autiće po pržini, ako je tomu tako.
Pa dašta si radio? Igra na franje? Piša u dalj?

I za Marunu se online more nać podatak kako je bio agent KOS-a
S obzirom na udbaška i kontraudbaška podmetanja, to bi mi prije bio dokaz da nije bio, al brate na dušu svakomu.
Kad je bila u Imackome promocija knjige jednoga poznatoga antiudbaša, Aurora mi priđe i prišapnu: 'nu, na predstavljanju sve udbaš do udbaša.' Pa ti znadi! Eto in tamo.
 
A po istom načinu na kojem si susjeda Gabelicu napa, sličito bi ovdek triba reagirat na Nikolića.
Pa ne mislin da san ga nešto napa. Samo sam napisa što mislim o njegovim stavovima. Dabogda i on mene tako napa. Nisan o čoviku ko čoviku ružne reka.
Hvala na tekstovima, ali brajo ne stignen sad. Svega imam osim para i vrimena. Reagiral budem.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 05 Ožujak 2014, 21:34:46 poslijepodne
nakon skoro 20 godina mogli smo vidjeti jednu jedinu suštinsku razliku između HDZ-a i SDP-a.
no takve su stvari iznimno bitne za glasače.
Koju? Da je dojučerašnja predsjednica HDZ-a glasala ko i svi SDP-ovci? Kumrovečki kadar. Tješiteljica pokakanog kakatelja:

Optimisti vjeruju da će se Tomić, pomoću vrele vode i sapuna, ipak uspjeti oprati, a pesimisti su uvjereni kako se on više ne može oprati. Međutim, sve je to i nevažno! Važno je da je Tomić dobio javnu podršku od Jadranke Kosor! "Zaprijetili su i meni" zavapila je Jaca koja sebe sa svima uspoređuje ne bi li si dodala bar malo (makar i izmeta) na izgubljenoj popularnosti.
(Zvonimir Hodak) (http://www.dnevno.hr/kolumne/zvonimir-hodak/116535-dio-hrvatskih-branitelja-je-stvarno-u-ratu-prolupao-ali-drugi-dio-je-prilicno-popusio.html)

(isto tako, moram priznati da mi zadnja dva navoda nisu potpuno jasna bez primjera)

Ljevičarska dogma:
- diskriminacija pojedinca na osnovi grupe kojoj pripada uvijek je pogrješna

Sesardićev primjer:

Na primjer, ako se nađete u opasnom dijelu grada, pretpostavljam da ćete smatrati kako su manje šanse da budete napadnuti i opljačkani ako na ulici morate proći pored nepoznate žene, nego ako odlučite krenuti u suprotnom pravcu gdje ćete morati proći pored nepoznatog muškarca. To je stvar zdravog razuma. Naprosto, mnogo se rjeđe događa da nekoga napadne ili ubije žena, nego da to napravi muškarac. I u ovom se slučaju nitko neće previše uzrujavati oko takve diskriminacije.

Ljevičarska dogma:
- pozitivna diskriminacija ispravlja nepravdu

Sesardićev primjer:

Pri upisima na elitna američka sveučilišta se već duže vrijeme prakticira obrnuta diskriminacija. Oni koji pripadaju grupama koje nisu 'dovoljno' reprezentirane u studentskoj populaciji uživaju povlašteni tretman, sve u cilju da bi se udio tih grupa povećao. A za one pak čije su grupe 'prezastupljene' pooštravaju se kriteriji i otežava im se upis.
...
Budući da se u pravilu prednost daje crncima u odnosu na bijelce, i bijelcima u odnosu na azijate, bijelac na kvalifikacijskom testu za upis mora imati 310 bodova više od crnca da bi dosegao jednake šanse biti primljen, a azijat 140 boda više od bijelca.
Budući da javnost zna da postoji ova obrnuta diskriminacija, poslodavci kod zapošljavanja preferiraju azijate u odnosu na crnce, čak i kad oni imaju potpuno jednake formalne kvalifikacije.

Ima još dosta primjera. Knjiga je vrlo zanimljiva. Ovaj drugi primjer nisam doslovno citirao nego sam ga napriskokce prepričao.
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Shishmish - 06 Ožujak 2014, 09:43:14 prijepodne
Ovo za upise na fakultete jest zanimljivo.
Ali trebalo bi provjeriti je li istinito.
I, kome bi bilo draže da se crnci unaprijed proglase "manje intelektualno sposobnima", a da se Kinezima oteža upis - ljevičarima ili desničarima? Kako to znati?
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 06 Ožujak 2014, 17:51:07 poslijepodne
Ovo za upise na fakultete jest zanimljivo.
Ali trebalo bi provjeriti je li istinito.
I, kome bi bilo draže da se crnci unaprijed proglase "manje intelektualno sposobnima", a da se Kinezima oteža upis - ljevičarima ili desničarima? Kako to znati?
Nu, Šišu-mišu, sve ti je istina. Naučno dokazano, reka bi moj kolega.
A komu je draže, isto ti piše:

Na primjer, prema studiji baziranoj na popisu registriranih glasača pokazuje se da je na odsjecima humanističkih i društvenih disciplina na Stanfordu omjer između demokrata i republikanaca 14:1, na sveučilištu Berkeley taj je omjer 20:1 (zbog toga to sveučilište čak i tamošnji profesori ponekad zovu 'Narodna Republika Berkeley'), a na Cornellu se ta disproporcija penje do impresivnih 28:1. U nedavno objavljenom tekstu o "sramoti jednopartijskih kampusa u Americi" (Zinsmeister 2002.) možemo pročitati da, sudeći prema broju registriranih glasača, na odsjecima za sociologiju na sveučilištima Harvard, Brown, Cornell, Berkeley i Stanford ima 56 ljevičara, a samo jedan desničar!
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: glonga - 07 Ožujak 2014, 00:39:27 prijepodne
…Kako je za nj uvrjeda, a za te nije?…

Možda ja stvarno ne vatan tu semantiku. Uvrjeda? Za mrtva čovika?
Dođe mi da citiram vojvodu Šešelja…
»…ali vi ne možete ništa mojoj besmrtnoj duši!«
Glede "Njegove nekritičnosti", sve opaske o njem su u cilju jasnijih naznaka o autorskoj i povijesnoj uvjetovanosti književnoga djela.

A za me? Pa, neskromno smatram, da onaj tko takvo što (o) meni kaže, zapravo je uvrijedio sebe.
Ne mere mi to prilipit nikakvin lipilon.
Opet neskromno. Prispodoba o Einsteinovom đemperu.
Prija vengo je maka za Omeriku, Albert je vaza nosa isti đemper. Rekli mu znanci:
— Alberte, prisvuči se! Kako ti nije neugodno stalno odat u iston đenperu?
— Šta me se brige? Ovdek me svàk zna.
Treve ga potlje isti znanci u Omeriki, on u istom đemperu.
— Alberte, prisvuči se! Kako ti nije neugodno stalno odat u iston đenperu?
— Šta me se brige? Ovdek me niko ne zna.

Odprilike ti je meni tako za tu etiketu, ko Albertu za đenper.

Pa dašta si radio? Igra na franje? Piša u dalj? …

U ta doba je međ Cetinom i Neretvom bila rpa pržine iza svake ćoše dostupna. E, a di je pržina u bavorskom selu?
Mogla se vidit kroz sastavke dasaka i rupu od vrža, ko komšinica šargijica blues pjevača.
Imam šupu i na šupi rupa
komšinicu gledam kad se kupa…


(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/48/Betreten_der_Baustelle_verboten.JPG) (http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/4/48/Betreten_der_Baustelle_verboten.JPG)

(http://www.walther-planbau.de/images/betreten-verboten.jpg) (http://www.walther-planbau.de/images/betreten-verboten.jpg)
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 09 Ožujak 2014, 21:46:04 poslijepodne
Odprilike ti je meni tako za tu etiketu, ko Albertu za đenper.
...
U ta doba je međ Cetinom i Neretvom bila rpa pržine iza svake ćoše dostupna. E, a di je pržina u bavorskom selu?
Jugo-švabo!  :svojaposla
Naslov: Odg: Što čitate?
Autor: Potjeh - 29 Svibanj 2014, 22:41:10 poslijepodne
Timothy Ware: Pravoslavna crkva
Nije lošo